Povežite se s nama

Kultura

Krunoslav Kruljac objavio 3 knjige o 3 teme u 3 formata i u 3 boje tiska!

Objavljeno:

- dana

UZ MJESEC HRVATSKE KNJIGE

Krunoslav Kruljac pisanjem se bavi više od četiri desetljeća. Do mirovine uglavnom je pisao kao novinar, no sada je pravi autor, publicist, „vlasnik“ triju knjiga.  

– Davno sam pročitao da se piscem postaje tek nakon tri napisane knjige, i sada se mogu time pohvaliti – kaže. 
Ali nisu to bilo kakve knjige; svaka je drugačija po odabiru teme, formatu i – boji tiska! Kolege se razumiju, pa ćemo i ovaj intervju s Krunoslavom Kruljcem odraditi prigodno: u samo tri pitanja i tri odgovora!

– Poštovani kolega, idemo redom: prva knjiga, ona u smeđem tisku?
– „Galerija poznatih“ je iz 1993. godine. To je zbirka mojih javnih intervjua koje sam u kazališnoj Europa-mediji vodio kao ciklus prvoga pravog talk-showa na našim prostorima. Tada sam ugostio elitu naših poznatih osoba, vodeći brigu da su vezane uz naš Varaždin! Ovom prilikom spomenut ću samo pokojnog Arsena i njegovu Gabi. Malo je poznat podatak da je njihova veza počela u Cerju Nebojse, kada ih je pozvala Marija Rožman, veliki glazbeni talent, i Arsen i Gabica su se tamo „spanđali“! Nota bene, prvi suprug Gabi bio je Stipica Kalogjera, ali prva Arsenova supruga bila je podrijetlom – iz Varaždin Brega!

– Druga knjiga – u zelenom tisku! Logično, bavila se nogometom: najvećim uspjehom NK Varteks…
– Jednog jutra, prije 5 godina, probudio sam se i sinula mi je pomisao: dogodine će biti punih pola stoljeća od najveće utakmice NK Varteks. Dakako, bilo je to polufinale jakoga jugoslavenskoga Kupa, kada je Varteks 5. ožujka 1961. pobijedio europsku veličinu, Hajduk, predvođen Bajdom Vukasom, s 2-0. Varteks se plasirao u finale, gdje je poražen od Vardara, ali to je uspjeh za sva vremena. Pišući knjigu otputovao sam u Split, uspjevši pronaći šestoricu živih Hajdukovih igrača: Cuzzija, Šenauera, Papeca… Naravno i šestoricu preostalih Varteksovih veterana… U samo par godina od objave te knjige mnogih od njih više nema: ali drago mi je da će živjeti i preko moje knjige.

– Treća knjiga (i nedavno smo o njoj pisali, i s pravom je hvalili) zove se „Jagode na bunkeru“. Tema: Varteksovo naselje. Tisak: jagodasta boja?!
– To je kronika Varteksovog naselja, u kojem sam bio „kuhan i pečen“, i mislim da sam odao dug vlastitom djetinjstvu i naselju iz kojega sam potekao. Kako već i starimo, uvidio sam da se bolje sjećam stvari koje sam doživio kao petogodišnji dječak nego onoga što sam jučer ručao… No, malo samoironije ne škodi, zar ne?! Ponosan što sam uspio, kažu stručnjaci i čitatelji, ocrtati cijelu povijest toga varaždinskoga kvarta, koji je bio po svemu različit: Varteksovo naselje bilo je i predgrađe i središte, i ruralna i urbana sredina, prebivalište i vrhunskih intelektualaca i „vrhunskih“ vucibatina. Pozitivnim odazivom čitatelja zbilja sam ostao „paf“ – i to mi je silna satisfakcija. A to što sam knjigu dao otisnuti u boji jagoda… priznajem, malo sam pogriješio. Čak i oni mlađi su imali poteškoća s čitanjem, a kamoli moja ciljana publika – doajeni Varteksovog naselja… I zato ću…

– Čekaj, Kruno, da ubacimo i četvrto pitanje?! Najavljuješ i četvrtu knjigu?
– Moguće. Za 75. rođendan. Za „dijamantni pir“. Bez brige: bit će, napokon, u crno-bijelom tisku… Malo za promjenu! Mogao bih još probati sa žutim tiskom, ali žutilo ne volim!

A na koncu još malo zabave: znajte, dragi čitatelji, da sam ovaj tekst, simbolički, tempirao na točno 3333 slovna znaka…
 

Izvor:
Foto:

Kultura

Restauratorski odjel Ludbreg već 30 godina spašava ugrožena kulturna dobra

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.

Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.

Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.

U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.

Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.

Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.

U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.

Nastavite čitati

Kultura

Proslava 70. obljetnice muzeja Dvor Trakošćan uz otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: MKM/Dubravko Hrupa

U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.

Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.

– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.

Čestitke je uputio i župan Anđelko Stričak.

Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.

– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.

– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.

Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.

Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.

Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje