Povežite se s nama

U fokusu

Habuš lagao vijećnicima: DUUDI nije dao preporuku da 4 zone objedine u jednu, nego su došli u nadzor!

Objavljeno:

- dana

DUUDI DEMANTIRA GRADONAČELNIKA

Država bi Gradu Varaždinu mogla oduzeti zemljšte u Brezju koje mu je darivala u tri navrata i to za razvoj gospodarske zone! Zemljište je darivano za razvoj gospodarske zone, no nije privedeno svrsi u roku od tri godine, a uz to je dvojbeno je li Grad smio zemljište prenamjeniti u poljoprivredno te je li novac od prodanih parcela uložio u infrastrukturno opremanje zona.

To pitanje je prošli tjedan na sjednici Gradskog vijeća otvorilo četvero vijećnika – Otilija Cvetko (HDZ), Zlatan Avar (nezavisni), Natalija Martinčević (Refomisti) i Željko Bunić (HSLS) – te apeliralo na gradonačelnika da prvo razriješi sve dvojbe s državom, a potom sklopi aneks ugovora kako bi bilo neprijeporno da su nekretnine u vlasništvu Grada i da ih država neće uzeti natrag.

Habuš im je odgovorio da se umjesto postojeće četiri zone (Istok, Zapad, Sjever i Jug) jedinstvena zona osniva na preporuku Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI).  

– Bila je ovdje komisija i razgovarali smo što napraviti da ispunimo uvjete iz ugovora. Preporuka DUUDI-ja je bila da objedinimo četiri zone – rekao je Habuš dok je na aktualnom satu vikao na vijećnicu HDZ-a Otiliju Cvetko.

DUUDI: Nadzor po Zakonu o unapređenju poduzetničke infrastrukture

Kakve su preporuke dali Gradu Varaždinu, pitali smo i u DUUDI-ju, iz kojeg je danas stigao jasan odgovor.

– Vezano na odluku Gradskog vijeća Grada Varaždina o osnivanju jedinstvene Gospodarske zone Brezje, umjesto postojeće četiri zone, a da su takvu preporuku dali predstavnici DUUDI-ja prilikom posjete Varaždinu, obavještavamo vas da takva preporuka nije dana od strane DUUDI-a – naveli su iz DUUDI-ja.

Postalo je jasno i zašto su stigli i u Grad Varaždin, što je prvi javnosti prošli tjedan otkrio gradonačelnik Habuš: obavljaju nadzor poduzetničkih zona!

– DUUDI je u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta započeo s nadzorom poduzetničkih zona, za osnivanje kojih je darovano državno zemljište, te će se u suradnji s resornim Ministarstvom poduzimati odgovarajuće mjere sukladno Zakonu o unapređenju poduzetničke infrastrukture – istaknuli su.

Zakon jasan: Vlada može raskinuti ugovore o darovanju

U članku 26. Zakona, jasno piše kada Vlada može raskinuti ugovore za zemljište.

„U slučaju raspolaganja darovanim zemljištem, suprotno odredbama ovoga Zakona, odnosno ako darovano zemljište nije privedeno namjeni u svrhu izgradnje poduzetničke zone, odnosno ako darovano zemljište nije privedeno namjeni u roku od tri godine od dana darovanja, odnosno ako sredstva ostvarena prodajom darovanog zemljišta nisu korištena za infrastrukturno opremanje poduzetničke zone za koju je dodijeljeno zemljište, Vlada Republike Hrvatske će na temelju prethodnog očitovanja ministarstva nadležnog za poduzetništvo i obrt, a na prijedlog Agencije za upravljanje državnom imovinom raskinuti Ugovor o darovanju“, piše u tom članku.

Vlada je zemljište u Brezju za formiranje gospodarske zone Gradu darovala u tri navrata, 2005., 2008. i 2010. U zadnja dva ugovora je jasno navedeno da zemljište moraju privesti svrsi u roku od tri godine, na što je gradonačelnika prvi upozorio Damir Habijan, predsjednik Povjerenstva varaždinskog HDZ-a.

I dok gradska vlast na prošlotjednoj sjednici tvrdila da je zemljište privedeno svrsi, nezavisni Zlatan Avar je bio jasan: o tome ne treba raspravljati, jer je nadzor već obavila Državna revizija.

– U izvješću Državne revizije jasno piše da su 2013. u funkciji bile samo zone u Jalkovcu i Brezje Sjever – naveo je.

Natalija Martinčević je također apelirala da se razriješe sve dvojbe, jer ne samo da Gospodarska zona Brezje nije privedena svrsi, nego je Grad prekršio i druge odredbe ugovora.

– Država može oduzeti zemljište ili tražiti odštetu i zato što novac od prodane parcele nije uložen u razvoj gospodarstva, a uz to je još došlo do prenamjene zemljišta u poljoprivredno, jer ste pojetine parcele dali u zakup OPG-u – rekla je Martinčević gradonačelniku.

Vlast je sve te apele ignorirala i većinom glasova osnovala jedinstvenu Gospodarsku zonu Brezje, što uopće nije sukladno preporuci DUUDI-ja.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje