KULTURA JELA
Nakon što su ustali od bogate trpeze u palači Hofburg, gosti habsburškog cara i kralja Franje Josipa I. uputili su se ravno u obližnji hotel “Sacher” na – večeru.
Jer, za razliku od njegovih prethodnika, Franjo Josip je bio asket u prehrani i nije trpio dotadašnje preuveličane i kičaste gozbe. Na meniju je uglavnom bila govedina, car je počeo jesti odmah, pa je s večerom završio prije nego što bi polovica gostiju uopće bila poslužena. Kako nitko poslije toga nije smio jesti, gladni bi gosti s “večere” otišli na – večeru. I vjerojatno se prisjećali vremena prije vladavine Franje Josipa, kojemu je car-asket označio početak kraja.
Te su večere bile sve ono što je Franjo Josip prezirao. U svakom je slijedu – juhi predjelu, glavnom jelu i desertu – bilo minimalno sedam slijedova jela. Težilo se da jela budu efektna, komplicirano pripremljena. Koliko komplicirana ispričala je muzejska savjetnica i voditeljica Galerije starih i novih majstora u varaždinskom Gradskom muzeju Mirjana Dučakijević u sklopu prošlotjedne “Srijede u Muzeju” na predavanju “U kuhinji kod Habsburgovaca”.
– Često se posluživala punjena perad, ukrašena slikovitim prikazima nimfi, Apolona koji su se radili od kruha ili šećera i marcipana. Na meniju su bile sve vrste ptica, od pilića, preko ptica pjevica do fazana i labudova. Od šećera su radili cijelog pauna, fazana… životinju čije meso su spremali. Bili su tu i divljač, kamenice, riječni rakovi, teleća glava i iznutrice. Meso se u pećnici uglavnom pripremalo tako što bi se peklo na telećoj ili svinjskoj nogici – ispričala je Dučakijević, koja već godinama ima strast prikupljanja podataka o habsburškoj kuhinji.
– U receptima se ne navode količine, nego samo sastojci. Kuhalo se na masti životinje koja se pripremala. To je jedinstveni, povijesni okus, govori i veli: – Kao da su izronila iz prošlih vremena. Nije čudno da se ti recepti danas ne primjenjuju, jer su toliko složeni da pobijaju svaku misao o praktičnosti.
Bečani su mogli iz dvorca naručiti “imperijalni ručak” – ono što je tog dana jeo kralj
U kuhinji je bila čista muška dominacija. Svi glavni kuhari su bili muškarci, Francuzi, dok su žene i austrijski kuhari bili – pomoćno osoblje. – Svi su živjeli u palači i dnevno kuhali za 2000 ljudi. Hofburg je omogućio bogatim Bečanima da naruče hranu iz dvorca. Bila su dva menija. Jedan količinsko velik i drugi “imperijalni ručak” – ono što je tog dana jeo i car – priča Mirjana Dučakijević. Kultura jela na dvoru pronijela se habsburškim carstvom na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće, u vrijeme vladavine Marije Terezije. Servisi su morali biti efektni. Bili su pozlaćeni ili zlatni i zaista se koristili. – Iako se znalo dogoditi i da se prije početka večere na stol iznese kvalitetno, raritetno posuđe. Kad bi ga uzvanici vidjeli, hrana se servirala u običnom posuđu. To se često događalo u 19. stoljeću, jer je bilo ručno oslikanog porculana, reprodukcija poznatih majstora. Vrijedno se posuđe i danas čuva u muzejskom dijelu Hofburga.
Barokna se kuhinja podjednako temeljila na biljkama i životinjama. Istovremeno dok se na dvoru i u kućama vlastelina gostilo, bilo je mnogo siromašnih seljaka. Zato je crkva, da bi prikrila siromaštvo i glad, uvela čak 200 posnih dana u godini.
– Bogataši za to nisu morali brinuti jer su imali na raspolaganju ribe i dabrove, uz opravdanje da i oni žive u vodi – smije se Dučakijević.
Kićenost jela iz doba baroka s Franjom Josipom polagano prestaje, nakon čega skroz izlazi iz bečke kuhinje. Dok je Franjo Josip bio asket koji nije želio pompu i zagovarao je jednostavna jela, ni njegova supruga Sisi nije bila boljeg teka, ali, pretpostavlja se, iz drukčijih razloga.
– Ona je sve jela pasirano, jer je, navodno, imala slabe zube. Sumnja se da je to bio samo izgovor za njezinu bulimiju – priča Dučakijević. Tako su zbog suprugova asketizma i njezine bulimije gosti u Hofburga izgubili raskošni sjaj kraljevskih večera. I glad utaživali u hotelu “Sacher”, čiji je interijer podsjećao na onaj dvorski. Vlasnik Franjo Sacher zaslužan je za svjetski poznatu Sacher tortu. Kad je Sacher imao 16 godina, Metternich je imao goste na večeri, a kuhar se razbolio pa je pozvao mladog Sachera da kuha. Ovaj mu je obećao posebnu slasticu i osmislio Sacher tortu. Hotel je i danas mjesto u kojem odsjedaju najugledniji posjetitelji Beča, od predsjednika i okrunjenih glava do glumaca i opernih pjevača. Jedna kriška torte u “Sacheru” stoji desetak eura. Hotel “Sacher” očigledno nije nimalo izgubio na prestižu od vremena kad su se u njemu gostili uzvanici Franje Josipa i Sisi.
Brojni specijaliteti imaju predznak Wiener, ali dosta je recepata samo inačica originalnih iz kuharice neke od zemalja u sastavu Monarhije. Tako je najpoznatiji, bečki odrezak zapravo iz Bizanta, Istanbula, gdje su taj teleći odrezak spremali “obučen” u listiće zlata. Odatle je došao u Italiju, gdje su ga zvali Cotolet ala Milanese. Kako je presvlaka zlatom bila preskupa a odrezak sve jeftiniji, talijanski su se kuhari dosjetili umotati ga u jaja i prezle, pa je dobio zlatno-žutu boju i sličio originalu. Taj je odrezak u Beču “zaživio” tek polovicom 19. stoljeća.
Varaždinke su se kuhati učile u uršulinskom samostanu, a što se i kako kuhalo piše u sačuvanim rukopisima. Jedan od njih je i onaj Tereze Lašanski u kojemu se po namirnicama i receptima vidi da je kuhinja bile skroz pod utjecajem Beča. Štrudl, jela s iznutricama, pečene patke, rebrica, sve vrste kolača… Sve su to Varaždinke učile, neovisno jesu li bile plemenitašice ili kuhale same. Jer, vlastelinke su morale nadgledati kuhare. Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće puno se koristio piment, biber, muškatni oraščić i začini općenito. Ostaci hrane iz kurija plemenitaša i bogataša na Varaždinbregu prodavali su se na Trgu slobode i drugim gradskim lokacijama. Za 50. rođendan 5. varaždinske ulanije, 2. i 3. kolovoza 1898. godine, kuhari hotela “Sacher” pripremili su gozbu u Varaždinu. U Varaždinu je bio običaj da gradske vlasti za Uskrs odnesu gradskom sucu na poklon pola teleta s glavom.
Izvor:
Foto:
U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.
Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.
– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.
Čestitke je uputio i župan Anđelko Stričak.
Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.
– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.
– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.
Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.
Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.
Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.
Novi glazbeni spektakl priprema Glazbena škola u Varaždinu u suradnji s gostima iz Barcelone: u četvrtak, 2. svibnja, u 20 sati će ispred vile Bedeković u Varaždinu početi zajednički open-air koncert učenika ove škole, učenika škole IEA Oriol Martorell iz Barcelone i zbora Via.
Čak 170-ak mladih, 100-tinjak u zboru i 70-ak u simfonijskom orkestru, nastupit će pod dirigentskom palicom profesorice Dade Ruža, a na programu će biti djela F. Schuberta, G. Verdija, O. Petersona, A. Kabilja, P. Casalsa. Ulaz na koncert je besplatan.
Najavljeno je to na konferenciji za novinare na kojoj su, uz ravnatelja Glazbene škole Davora Matačića i profesoricu te škole Dadu Ružu, prisustvovali i zamjenica župana Silvija Zagorec, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Varaždina Danijela Vusić, ravnatelj Koncertnog ureda Varaždin Raymond Rojnik, kao i Jerónimo Fuentes Candau, zamjenik veleposlanika Kraljevine Španjolske u Republici Hrvatskoj, ujedno i otpravnik kulturnih poslova pri Veleposlanstvu.
Suradnja sa školom iz Barcelone započela je putem Erasmus+ projekta u prosincu, kada su učenici varaždinske Glazbene škole gostovali u Barceloni, a open-air koncert će biti uzvratno gostovanje.
– Odlučili smo napraviti veći projekt s programom klasične glazbe. U prvom dijelu izvest ćemo 8. simfoniju, takozvanu „Nedovršenu“ Franza Schuberta koju mnogi možda pamte kao scensku glazbu iz crtića Štrumfovi. Slijedi dio u kojem će sudjelovati i mješoviti djevojački zbor, a počet ćemo s djelom katalonskog skladatelja Pavla Casalsa u mojoj obradi za gudački orkestar. Nakon toga ćemo izvesti nekoliko opernih djela iz Verdijevog opusa, iz Trubadura, Nabucca i Traviate. Predstavit će se solisti, sopranistica Ivona Borak i alt Eva Osonjački, perspektivne učenice naše škole koje su se istaknule visokim nagradama na brojnim natjecanjima, a uz njih i dvojica solista, naši bivši učenici, tenor Mislav Lucić i bariton Dorian Stipčić. U završnici ćemo iskoračiti u područje mjuzikla uz „Jaltu Jaltu“ Alfija Kabilja, izvest ćemo gospel kanadskog jazz skladatelja Oscara Petersona, a na samom kraju izvodimo „Barcelonu“, poznatu skladu Freddiea Mercuryja, koju je za tu prigodu obradio naš kolega, profesor Marko Prepelić – najavila je prof. Ruža.
Koncert u suradnji s gostima iz Barcelone nova je potvrda da je kvalitetan rad Glazbene škole u Varaždinu prepoznat i međunarodno, napomenula je zamjenica župana Silvija Zagorec. – Da s glazbenim školama i konzervatorijima u Europi odlično surađuju, govori najnoviji koncert, još jedan mali glazbeni spektakl u nizu. Čestitam im i na svim uspjesima, a posebno na tome što doprinose statusu UNESCO grada glazbe koji nosi Varaždin. Uvijek smo rado domaćini, a posebice kada gosti stvaraju s našim učenicima. Gosti tada postaju prijatelji za cijeli život. Sve građane pozivam na koncert u četvrtak, 2. svibnja, na slavlje glazbe, mladosti i darovitosti koje doslovno prelazi granice – istaknula je zamjenica župana Zagorec.
Građane je na koncert pozvala i Danijela Vusić, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Varaždina.
– Grad Varaždin svesrdno podržava Glazbenu školu u Varaždinu, koja ima veliki značaj, ne samo kao obrazovna ustanova, nego i kao institucija koja doprinosi kulturnoj i umjetničkoj suradnji, posebno s Koncertnim uredom Varaždin. Suradnja se nastavlja i na ovom međunarodnom projektu, koji je plod suradnje za koju se nadamo da će biti dugogodišnja – rekla je pročelnica Vusić.
Već godinama imamo odličan odnos s Glazbenom školom u Varaždinu, istaknuo je pak zamjenik veleposlanika Jerónimo Fuentes Candau.
– Ključna je bila 2016. godina kada smo primili i prihvatili poziv da dođemo na Varaždinske barokne večer kao zemlja gost. Tada je počela ova lijepa priča, održani su koncerti u Varaždinu, ali su bili i naši gosti na poznatim božićnim koncertima u Zagrebu. Ovaj koncert je prekrasan rezultat ovoga svega, ali je zapravo plod direktne suradnje dvije obrazovne institucije, što je lijep primjer suradnje civilnoga društva – rekao je Jerónimo Fuentes Candau.
Koncertnom uredu Varaždin ovo će biti četvrti veliki, grandiozni koncert u suradnji s Glazbenom školom u Varaždinu. – Ovime smo za tisuću djece omogućili da nastupaju pred tisućama gledatelja, a to je jedna od najvećih motivacija za svako dijete koje se bavi glazbom – naveo je ravnatelj Raymond Rojnik.
Ravnatelj Glazbene škole u Varaždinu Davor Matačić je mladim umjetnicima i prijateljima iz Barcelone te učenicima svoje škole poželio puno snage za završne pripreme.
– Sada je pred njima uvježbavanje zadnjih detalja za interpretaciju vrlo zahtjevnog programa koji je postavila kolegica Dada Ruža – zaključio je Matačić.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
