IN MEMORIAM

Hrvatsku muzejsku zajednicu, varaždinsku i hrvatsku kulturnu javnost napustila je Magdalena Lončarić, umirovljena muzejska savjetnica u Gradskom muzeju Varaždin.

Svoj dugogodišnji rad započela je kao prosvjetna djelatnica, a od 1982. godine do umirovljenja 2011. godine radila je na poslovima kustosa u Gradskom muzeju Varaždin, gdje je bila voditeljica zbirki Povijesnog odjela. U svojem znanstveno-istraživačkom radu posebno se bavila temama iz povijesti Varaždina i Varaždinske županije i njegovih žitelja, napose onima vezanima uz političku i stranačku povijest, novinstvo, plemstvo, dobrotvorna društva i tiskarstvo, a posljednjih godina osobito i uz povijest židovskih obitelji na ovom području. Iz takvoga predanog rada nastale su i neke od najvrednijih i najopsežnijih povijesnih izložbi u varaždinskom muzeju, kojima je Magdalena bila autorica: Politički i stranački život Varaždina 1861. – 1941., Plemstvo Županije varaždinske, Varaždinska dobrotvorna društva, Tiskarstvo u Varaždinu, Tragom židovske povijesti i kulture u Varaždinu te u suradnji s Ernestom Fišerom Novinstvo Varaždina. Godine 1998. pripremila je i prvu virtualnu izložbu Gradskog muzeja Varaždin za objavu na internetu pod nazivom 1848. godina u Varaždinu.

Magdalena Lončarić bila je znanstvenica, kustosica, povjesničarka i povjesničarka umjetnosti

Moglo bi Vas zanimati:

U nedjelju na Sceni Rogoz predstava Šapat duše

Predstava Šapat duše autorski je projekt Tamare Kučinović koji se bavi problemom izbjeglištva kao jednim od ključnih političkih i etičkih...

Rezultate svojega istraživačkog rada objavila je i kao prinose u monografskim izdanjima, među kojima su: Spomenica Gradskog muzeja Varaždin, Klenovnik: 750 godina: 1224. – 1994., 80 godina Gradskog muzeja Varaždin, Ljepota prolaznosti (monografija o varaždinskom groblju), Tracing Jewish History and Culture in Varaždin. Kao suradnica HAZU-a, Zavoda za znanstveni rad u Varaždinu, sudjelovala je na različitim znanstvenim i stručnim skupovima, što je rezultiralo objavom njezinih radova u nekoliko zbornika: 600 godina Ivanca, 300 godina uršulinki u Varaždinu, 800 godina slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, Varaždin i sjeverozapadna Hrvatska u Velikom ratu 1914. – 1918. te časopisu Radovi.

Bila je suradnica Hrvatskog instituta za povijest, obrađujući teme iz varaždinske prošlosti za zbornik radova Hrvatska 1848. i 1849., Hrvatskoga leksikografskog zavoda, pripremajući biografije znamenitih stanovnika našega grada za Hrvatski biografski leksikon, zagrebačke Židovske općine na pripremi varaždinskih tema za zbornik radova Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj, Hrvatske revije u temi broja koja se bavila posljednjim počivalištima, za koji je pripremila rad o varaždinskom groblju, te Varaždinskih vijesti s različitim povijesnim i muzejskim temama.

I u rad strukovnih udruga – Muzejskog društva sjeverozapadne Hrvatske, Društva povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije, Hrvatsko-njemačkog društva te Društva povjesničara umjetnosti – a posebice u izdavačkoj djelatnosti strukovnih časopisa poput Muzejskog vjesnika, Časopisa za varaždinsku povjesnicu, Smotre – časopisa Hrvatsko-njemačkog društva, utkano je djelovanje i istraživanje kolegice Magdalene.

Odlaskom u mirovinu svoj istraživački kutak stvorila je u svojemu domu, nastavivši i dalje neumorno tragati za novim povijesnim podacima. Njezina odanost i posvećenost istraživanju povijesti i obradi muzejske građe, pedantnost, sistematičnost i radišnost bili su zarazni. Istraživanje, nemirni, samokritički i znatiželjni znanstveni duh, žive, vedre i prodorne plave oči svakodnevno su nas iznova podsjećale koliko još tema, građe, dokumenata i spoznaja mora istražiti. I posljednjih godina Magdalena je bila često u Muzeju, pripremajući opsežnu građu o židovskim obiteljima u Varaždinu. Svi smo se veselili zajedničkoj monografiji koju je s toliko žara pripremala.

Magdalena Lončarić bila je znanstvenica, kustosica, povjesničarka i povjesničarka umjetnosti; ali Magdalena nije bila samo to – mi, koji smo je imali prilike upoznati i živjeti uz nju i s njom, znamo da je bila i vesela, raspjevana Slavonka; oličenje širokoga slavonskog srca i duše, prava Šokica. Svoje slavonsko podrijetlo uvijek je s ponosom isticala, ali mi znamo da je i Varaždin itekako imao posebno mjesto u njezinu srcu jer je u tom gradu živjela, a njegovoj povijesti, ako to smijemo reći, posvetila život.
Draga Magdalena, neka Vam je vječna slava i hvala; čast nam je bila s Vama živjeti i raditi. Uvijek ćete nam nedostajati. Ostat ćete u našim mislima i našim srcima zauvijek. Neka Vam je laka ova hrvatska zemlja.

Djelatnici i umirovljenici  
Gradskog muzeja Varaždin

Izvor:
Foto: