Povežite se s nama

U fokusu

Ludbreški gradonačelnik smatra protuustavnom Uredbu o gospodarenju komunalnim otpadom

Objavljeno:

- dana

Grad Ludbreg Ustavnom sudu Republike Hrvatske podnio je Prijedlog za ocjenu suglasnosti pojedinih odredbi Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom i Ustavom RH smatrajući da su ustavnopravno neprihvatljive i kontradiktorne.

U Gradu Ludbregu smatraju da je Uredba protivna temeljnim pravima i slobodama zajamčenim Ustavom, a posljedično i temeljnim načelima na kojima počiva sustav gospodarenja komunalnim otpadom.

Primjenom Uredbe smanjio bi se postojeći komunalni standard, došlo bi do slabije naplate komunalnih usluga te time onemogućili prikupljanje sredstava neophodnih za funkcioniranje sustava, a neprimjerenom penalizacijom kroz poticajne naknade se institucionalizira nejednakost pred zakonom jedinica lokalne samouprave.

– Riječ je o temi koja je na nacionalnoj razini od posebne važnosti, a spušta se prema gradovima i općinama odnosno građanima koji su u sustavu organiziranog zbrinjavanja komunalnog otpada, odnosno svima nama. Prošle godine nismo dizali cijene jer smatramo da je temeljni princip da svatko plati onoliko koliko i onečisti – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić te napomenuo kako je Ludbreg jedan od rijetkih gradova koji nema svoje odlagalište već se svaka tona otpada važe i odvozi u Piškornicu. – Mi smo već odavno u europskom sustavu gospodarenja otpadom za razliku od brojnih jedinica lokalne samouprave koje otpad odlažu na svom području. Po postotku prikupljenog razvrstanog otpada peti smo u Hrvatskoj, odmah iza Preloga, Koprivnice, Krka, Čakovca, odnosno gradova koji se time bave već dugi niz godina – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić, Grad Ludbreg na brojci je od 39 posto razdvajanja, kada bi se tome pribrojila industrija postotak bi bio još i veći. – Kada bi se uzeo u obzir i taj segment tada bismo bili na 60 posto. No država ne dopušta takvo pripajanje već se taj otpad vodi kao posebna kategorija i zato se događaju i kazne koje smo zasad kao jedinica lokalne samouprave izbjegli. To pokazuje da sustav gospodarenja otpada kakav imamo je dobar, ali nažalost Vlada je odlučila Uredbu promijeniti na štetu građana – kaže ludbreški gradonačelnik.

Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom, koja je stupila na snagu 1. studenoga prošle godine i na temelju koje su donesene odluke, cjenici i drugi akti na razini jedinica lokalne samouprave, mora se mijenjati iako od primjene nije prošlo niti godinu dana.

U dopuni Uredbe dolazi novi izračun cijena minimalne javne usluge (fiksni dio) u kojem korisnici u kategoriji kućanstva moraju imati jedinstvenu cijenu minimalne javne usluge. Također, korisnici koji spadaju u kategoriju korisnika koji nije kućanstvo, moraju biti podijeljeni u 7 kategorija s jedinstvenom cijenom minimalne javne usluge unutar kategorije.

To znači da će oni koji stvaraju najmanje otpada, npr. jednočlano ili dvočlano domaćinstvo, plaćati fiksni dio cijene kao i osmeročlana ili deveteročlana domaćinstva.

-Ukoliko gradovi ili općine ne donesu novu Odluku u skladu s ovom Uredbom na državnoj razini slijede kazne za gradonačelnike osobno, a i za jedinice lokalne samouprave. Uz to imali bismo i zabranu javljanja na natječaje koje objavljuju Ministarstvo zaštite okoliša i Fond za zaštitu okoliša. Jednostavno smo prisiljeni donijeti novu odluku s novim cijenama da bismo izbjegli kazne. Kao Grad smo odlučili podići ustavnu tužbu, odnosno ocjenu ustavnosti usklađenosti uredbe sa zakonom kako bismo zaštitili naše sugrađane. To su već učinili Prelog, Krk, a uskoro će i Udruga gradova. U gospodarstvu se rade još veće nepravde i situacija je još gora jer se izjednjačuje frizerski salon s tvrtkom od 300 zaposlenih. Radimo na novom cjeniku, pokušavamo smanjiti štetu koju Vlada donosi i izbalansirati da svi zajedno jednako podnesemo taj teret koji donosi nova Uredba jer se radi o udaru na sve nas – zaključuje gradonačelnik Dubravko Bilić.

U fokusu

Lepoglava: Klima se jako promijenila, a poljoprivrednici se još uvijek nisu prilagodili

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Domu kulture u Lepoglavi u srijedu, 8. svibnja, održan je prvi sastanak partnera u projektu – Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske, kojeg provode Lokalna akcijska grupa – Sjeverozapad, kao vodeći partner, te lokalne akcijske grupe Izvor i PRIZAG.

Kako je istaknuto na ovom sastanku, posljednjih godina svjedočimo klimatskim promjenama, koje posebno utječu upravo na poljoprivredni sektor, stoga je cilj ovoga međuteritorijalnog projekta suradnje lokalnih akcijskih grupa – podizanje svijesti poljoprivrednika o utjecaju promjene klime na poljoprivrednu proizvodnju te o nužnosti uvođenja agrotehničkih mjera i novih kultura kojima se ublažava utjecaj klimatskih promjena.

– Ovaj je projekt osmišljen iz potrebe. Svi naime, svjedočimo o klimatskim promjenama, a da se klima doista promijenila u posljednjih 30 godina potvrdila je i studija Državnog hidrometeorološkog zavoda. No, ono što se nije promijenilo su agrotehnološke mjere. Na terenu je vidljivo da naši poljoprivredni proizvođači nisu spremni na te promjene i da im se nisu prilagodili. Ovim projektom nastojimo pokazati kako je promjena klime utjecala na ratarstvo i povrćarstvo u ovom dijelu Hrvatske, gdje su te poljoprivredne grane najzastupljenije, te koje agrotehnološke mjere valja primjenjivati kako bi se ublažile posljedice klimatskih promjena – istaknuo je na otvaranju prvog sastanka o utjecaju klimatskih promjena voditelj ovog projekta, klimatolog mr. sc. Emil Tkalec, LEADER menadžer i tajnik Lokalne akcijske grupe – Sjeverozapad.

Agrotehničke mjere za ublažavanje utjecaja klimatskih promjena

Tijekom provedbe projekta na pet lokacija, u Bednji, Varaždinu, Ludbregu, Koprivnici i Novom Marofu prikupljat će se vrijednosti temperature tla na 7 dubina i vlažnosti tla na 5 dubina. Na temelju prikupljenih podataka te meteoroloških mjerenja nastalih u zadnjih 30 godina izradit će se sveobuhvatna analiza poljoprivrednih kultura i agrotehničkih mjera kojima bi se ublažio utjecaj klime i povećala poljoprivredna proizvodnja te tako osigurala održivost poljoprivredne proizvodnje sjeverne Hrvatske.

Projekt Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske, vrijedan je 136 tisuća i 200 eura, a financiran je iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (3. Natječaj za provedbu tipa operacije 19.3.2. »Provedba aktivnosti projekta suradnje«).

– Provedbom ovog projekta želimo povezati znanost i praksu, kako bi se naši poljoprivredni proizvođači što brže i bolje prilagodili klimatskim promjenama kojima svjedočimo. I ovog proljeća na području Grada Lepoglave proglašena je prirodna nepogoda zbog mraza, ponovo su pozebli vinogradi i voćnjaci, tako da ove godine nećemo imati oraha, trešnji, marelica, urod u vinogradima će biti ponovo manji. Suočeni smo i sa čestom pojavom klizišta, zbog obilnih padalina, ali i s dugotrajnim sušama. Klimatske promjene nanose ogromne štete našim poljoprivrednicima, ali i svim drugim dionicima na ruralnom području. Ovim projektom zato želimo i kroz provedbu informativno – edukacijskih aktivnosti podići razinu znanja o klimatskim promjenama te načinima za ublažavanje njenih utjecaja na poljoprivredni sektor na području tri lokalne akcijske grupe koje sudjeluju u ovom projektu – istaknuo je Marijan Škvarić, predsjednik Lokalne akcijske grupe – Sjeverozapad i gradonačelnik Lepoglave.

Stare se navike moraju mijenjati

Projekt će se provoditi na području Koprivničko-križevačke županije, Krapinsko – zagorske županije, Međimurske županije, Varaždinske županije, Zagrebačke županije i Grada Zagreba.

– Ovo je vrlo važan i zanimljiv projekt, jer napokon počinjemo ozbiljno govoriti o klimatskim promjenama koje doživljavamo. Klima koja se očito promijenila, promijenila je već puno toga u našim životima, a posebno u životima onih koji žive od poljoprivrede. No, tvrdoglavo ostajemo vjerni starim običajima, a moramo ih mijenjati. Ovaj će projekt pomoći da naši poljoprivrednici osvijeste tu nužnost i da se što bolje prilagode toj velikoj promjeni – rekao je Dubravko Bilić, predsjednik Lokalne akcijske grupe Izvor i gradonačelnik Ludbrega.

O važnosti ovog projekta na prvom sastanku projektnih partnera govorila je i Nevenka Benjak, predsjednica Lokalne akcijske grupe PRIZAG.

– Ovaj će projekt biti od velike koristi ne samo poljoprivrednicima, nego i svim drugim dionicima razvoja na ruralnom području, a pogotovo onima koji kreiraju politike. Klimatske promjene su evidentne i svi im se moramo prilagoditi. Zato je ovaj projekt međuteritorijalne suradnje lokalnih akcijskih grupa, u kojem sudjeluje i LAG PRIZAG, od velike važnosti kako bi se stvorili uvjeti da poljoprivredni proizvođači promijene stare navade i da se prilagode klimatskim promjenama, kako bi u budućnosti ostvarivali veće prinose i kvalitetnije životne uvjete – naglasila je predsjednica LAG-a PRIZAG.

Tijekom provedbe projekta bit će izrađen i mrežni portal, online platforma koja će sadržavati informacije korisne za poljoprivrednike, koje će uključivati i smjernice te savjete za prilagodbu praksi uzgoja, a projektni partneri će organizirati i edukativne radionice za poljoprivrednike o klimatskim promjenama, novim agrotehničkim mjerama i novim poljoprivrednim kulturama. Projekt će završiti u svibnju sljedeće godine, a potom će se održivost projekta osigurati kroz redovnu djelatnost partnerskih lokalnih akcijskih grupa.

Nastavite čitati

U fokusu

Zašto su mirovine manje nego prošli mjesec?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Pojedini umirovljenici neugodno su iznenađeni manjim mirovinama na svojim računima nego prošlog mjeseca.

Stoga portal Mirovine.hr podsjeća da je riječ o usklađenjima.

Mirovine se usklađuju dvaput godišnje prema rastu cijena i plaća, u siječnju i srpnju, a u odnosu na prethodno polugodište. Isplata povećanog iznosa isplaćuje se kasnije sa zaostacima, jer Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje čeka podatke Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj plaći, koja se za prosinac računa tek u veljači. Nakon toga HZMO donosi službenu odluku o većim mirovinama za ožujak, s isplatom u travnju, pri čemu isplati zaostatke za siječanj ili veljaču, piše Mirovine.hr.

Mirovine su od siječnja povećane za 4,19 posto. Primjerice, ako umirovljenik ima 480 eura mirovine, njegova mjesečna primanja rasla su za oko 20 eura. Njemu je u travnju tako isplaćeno 20 eura više za ožujak, ali isplaćena mu je i razlika za siječanj i veljaču po 20 eura, jer usklađivanje vrijedi od siječnja.

To znači da je u travnju dobio 60 eura veću mirovinu. Na isplati u svibnju, mirovina mu je manja za 40 eura, jer mu se nastavlja isplaćivati povećanje od 20 eura mjesečno, bez 40 eura za siječanj i veljaču.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje