Podravka pripremila 12 milijuna presadnica rajčice za sve proizvođače
Podravka će u travnju započeti s podjelom oko12 milijuna presadnica rajčice, a u projekt će biti uključeni svi kooperanti s...
U fokusu
Klimatologinja Lidija Srnec: “Doprinos pojedinca u zaštiti okoliša nije zanemariv!”
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) nedavno je objavila da je 2019. globalno bila druga najtoplija godina (prva najtoplija pritom je bila 2016.) otkad se provode mjerenja, što je, kako kažu, “posebno zanimljivo s obzirom na slab solarni ciklus te slabe oscilacije El Niña”.
– Prosječne temperature zraka za petogodišnje razdoblje od 2015. do 2019. te za desetogodišnje razdoblje od 2010. do 2019. bile su najviše u povijesti mjerenja. Svako desetljeće nakon osamdesetih godina prošloga stoljeća bilo je toplije od prethodnog. Zbog rekordnih razina stakleničkih plinova koji zadržavaju toplinu u atmosferi očekuje se da će se taj trend i nastaviti! – stoji u priopćenju Organizacije.
U želji da pobliže razjasnimo navedene tvrdnje, kontaktirali smo Državni hidrometeorološki zavod i zamolili tamošnje stručnjake da komentiraju izvješće WMO-a. Na nj se iz Zavoda osvrnula klimatologinja mr. sc. Lidija Srnec iz Sektora za meteorološka istraživanja i razvoj.
– Izvješće Svjetske meteorološke organizacije je objavilo da je 2019. godina bila druga najtoplija godina od 1850. godine, to jest, otkad postoje suvremena mjerenja. Srednja godišnja globalna temperatura zraka temelji se na prosjeku pet različitih izvora podataka (izvore čine podaci Američke nacionalne oceanografske i atmosferske službe, NASA-in Goddard institut za svemirske studije, Centar Hadley Britanske nacionalne meteorološke službe, Odsjek za klimatološka istraživanja Sveučilišta East Anglia u Ujedinjenome Kraljevstvu te podaci reanalize Europskoga centra za srednjoročne vremenske prognoze i njegove Službe za klimatske promjene).
U skladu sa spomenutim setom podataka, globalna temperatura za 2019. godinu je porasla za 1,1 °C u odnosu na temperaturu u predindustrijskom razdoblju (1850. – 1900.) Na grafu su (Slika 1) prikazane usporedba godišnje promjene ukupnog solarnog zračenja (žutom krivuljom) i anomalije temperature (crvenom krivuljom) od kraja 19. stoljeća do danas. Tanke linije označavaju godišnje promjene, dok je debljom prikazan 11-godišnji srednjak (izglađena promjena).
U prvome dijelu razdoblja promjena odstupanja temperature ima sličan hod kao i promjena Sunčeva zračenja. Od 1950. godine do danas, međutim, odstupanje temperature značajno raste, dok Sunčevo zračenje u istom razdoblju nema vidljiv porast. Ovakva usporedba ide u prilog tvrdnji da Sunčevo zračenje nije povezano s globalnim zagrijavanjem koje je započelo prošlog stoljeća.
Glavni uzroci globalnoga zatopljenja
Kad govorimo o globalnom zagrijavanju, treba razlikovati prirodnu varijabilnost od klimatskih promjena. El Niño je prirodna oscilacija koja se javlja svakih nekoliko godina (njegov razvoj i slabljenje se obično opažaju u trajanju od 12 do 18 mjeseci) i podrazumijeva razdoblje izuzetno toploga tropskog Pacifika i njemu pridružene atmosfere koja u tom području donosi velike količine oborina, pri čemu najintenzivnije pojave utječu na klimatske prilike na cijelom svijetu. Iako El Niño utječe na globalnu godišnju temperaturu zraka, kao prirodna varijacija nije među glavnim uzrocima globalnoga zatopljenja. Naprotiv, globalni porast temperature koji pridonosi češćim i intenzivnijim ekstremnim prilikama može pojačati i frekvenciju i amplitudu El Niña! – objašnjava klimatologinja Srnec.
Koliko tome doprinose industrija i korištenje fosilnih goriva?
– Veliki broj neovisnih znanstvenih istraživanja došao je do zaključka da su ljudske aktivnosti u velikoj mjeri glavni uzrok zagrijavanja našeg planeta. Prema 5. izvještaju Međuvladinog panela za klimatske promjene, vjerojatnost da je čovjek odgovoran za zagrijavanje koje je započelo industrijalizacijom od kraja 19. stoljeća veća je od 95 posto. Sagorijevanje fosilnih goriva, krčenje šuma i poljoprivreda samo su neke od aktivnosti koje dovode do stvaranja povećanih emisija CO2 i drugih stakleničkih plinova. U posljednjih 150 godina koncentracija ugljičnog dioksida je porasla od 200 ppm na više od 400 ppm. Ovi staklenički plinovi zadržavaju toplinu koja se oslobađa sa Zemljine površine i na taj način dodatno zagrijavaju atmosferu.
Foto: Christian Charisius/dpa (via Getty Images)
Što korisno može prosječni građanin učiniti da pridonese smanjenju štetnih efekata ljudi na okoliš, odnosno klimu, a što nacionalna i međunarodna zajednica?
– Pojedinac, npr., izborom sredstva kojim će putovati na kraće ili udaljenije destinacije može izmijeniti ugljični otisak koji pritom ostavlja. Na svakoj je avionskoj karti naznačeno kolika je prosječna emisija CO2 tijekom nekog leta pa nije naodmet razmisliti trebamo li u svim situacijama letjeti ili možemo koristiti i neko drugo prijevozno sredstvo. U gradu je preporuka korištenje gradskog prijevoza, bicikla ili pješačenja u usporedbi s osobnim automobilom Energetske obnove kuća i stanova u kojima živimo mogu uz kasnije uštede u troškovima stanovanja značiti i smanjene potrebe za grijanjem zimi te hlađenjem ljeti. Izborom prehrane također možemo utjecati na emisije stakleničkih plinova. Kad se sve to zbroji po pojedincu, doprinos nije zanemariv. Na nacionalnom i međunarodnom nivou smanjenje štetnih efekata ljudi na okoliš i klimu regulira se pojedinim zakonima, potpisivanjem sporazuma i protokola. Ne postoje uvijek i mehanizmi kontrole poštuju li se ti zakoni. Dva su procesa kojima se klimatske promjene mogu sagledati, a to su adaptacija na već uočene posljedice klimatskih promjena i provođenje mjera za ublažavanje. S tim ciljem svaka zemlja može provoditi različite nacionalne programe i pojedine mjere – zaključuje Lidija Srnec.
U WMO-u naglašavaju i važnost informiranosti, edukacija te osvještavanja javnosti o mjerama koje države i pojedinci mogu poduzeti kako bi smanjili ugljični otisak i time dali svoj obol u borbi protiv negativnih utjecaja koje ljudi imaju na okoliš.
U fokusu
U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora
Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).
Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.
U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.
– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.
– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.
Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.
Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.
– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.
U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).
Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.
Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.
ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.
U fokusu
Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?
Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.
>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”
Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.
– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.
Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.
Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?
To su ključne stvari – sve ostalo je magla.
Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.
Život i društvoprije 4 sata
Primalje Županijske bolnice Čakovec dale odgovore na sva pitanja u vezi poroda i babinja
Crna kronikaprije 5 sati
Varaždin: motorist (34) ozlijeđen kada je preticao kolonu te udario u auto
Život i društvoprije 6 sati
Očistite bicikle i podmažite lance jer u subotu se u Sračincu održava biciklijada
Kulturaprije 7 sati
U Muzeju Međimurja izložba “Oton Iveković – slikar Zrinskih“
U fokusuprije 8 sati
U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora
Sponzoriraniprije 2 tjedna
Za firme i pričesti najbolji odabir su plate i slastice iz kultne varaždinske Kavane Arbia Dorka
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Sponzoriraniprije 4 tjedna
Pet Centar dolazi u Varaždin, a vi dođite na feštu otvaranja
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
Sponzoriraniprije 2 mjeseca
Javni poziv Općine Maruševec
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
