Piše: Lea Šprajc

Budući da su naši stari svoju životnu svakodnevicu usklađivali s mijenama u prirodi, početak novog astronomskog i vegetacijskog ciklusa značio je ujedno i početak novoga ciklusa u društvu. Prema tome, početak godine ne podrazumijeva samo obnovu prirode, već i obnovu zajednice i njezina društvenog poretka. U tom se smislu mogu protumačiti i pojedine pokladne prakse, napose one s izraženom društveno-kritičkom funkcijom. Zanimljiv primjer međimurskog običaja koji se tumači u kontekstu pokladne kritike je i donjodubravski „vrabec“.

Riječ je o satiričnom pokladnom tekstu koji govori o različitim dogodovštinama mještana Donje Dubrave u minuloj godini. O njegovu sadržaju odlučuje sama zajednica tako da se nekoliko tjedana prije javnog čitanja na određeno mjesto u selu postavi kutija u koju mještani mogu ubaciti na papir zabilježene dogodovštine za koje smatraju da bi se morale sankcionirati. Već je javno obznanjivanje dovoljna sankcija, jer iako su „optuženici“ anonimni (npr. jena dobravska gospođa, jen naš pozabljivi Dobravčan i sl.), zajednica vrlo dobro zna na koga se određena kritika odnosi. Upravo je zbog toga tekst vrapca jezgrovit i fragmentaran: dovoljna je tek mala pojedinost da zajednica prepozna događaj i osobu na koje se aludira.

Vrabec je zapravo zamišljeni pokladni lik, predsjednik fašenjskog odbora, a metonimijskim prijenosom i naziv za sam pokladni tekst i njegovo čitanje. Zanimljivo je pitati se: zašto baš „vrabec“? Kazivačica iz Donje Dubrave mi na to pitanje nije znala odgovoriti. Moguće da se u etimološkoj pozadini dobravskog vrapca krije svrabac, uzročnik svraba, kožne bolesti s jakim svrbežom. Narodni je umotvor možda razmišljao u smjeru da kritika, budući opravdana i javno priopćena, u mještana izaziva nelagodu i druge slične reakcije, na prenesenoj razini usporedive sa svrbežom.

Moglo bi Vas zanimati:

Općina Podturen uputila javni poziv za e-upise u vrtić “Dječja mašta”

Općina Podturen poziva sve zainteresirane roditelje i skrbnike djece rane i predškolske dobi da zahtjev za upis djeteta u nadolazeću...

Predmetom kritike u vrapcu obično su negativne ljudske osobine poput zaboravljivosti i škrtosti, sklonost ogovaranju, susjedski odnosi, promiskuitetno ponašanje, poroci, neprikladno oblačenje, odnos prema okolišu, pomodni trendovi itd. Redovito se kritizira i politika, osobito ona na lokalnoj razini, što je dobar primjer pokladne inverzije moći i uloga društvenih slojeva. Izvan pokladne uporabe, vrabec postaje relevantan pisani biljeg života zajednice u određenoj godini (npr. informacije o demografskim trendovima, situaciji u školstvu i zdravstvu itd), a izuzetna je i njegova etnografska (npr. u jednom se vrapcu spominje dobravska predaja o svečarima) i dijalektološka vrijednost (poštuju se obilježja mjesnog idioma na svim jezičnim razinama).

Na web stranici Općine Donja Dubrava mogu se pronaći tekstovi vrapca za pojedine godine (najstariji koji sam uspjela iskopati je iz 2009.), što je primjer dobre prakse komunikacije baštine u digitalnom obliku. Stoga svi vi koji niste bili u mogućnosti prisustvovati javnom čitanju ovogodišnjeg vrapca, trk na internet i pročitajte koji od prošlogodišnjih – smijeh je zajamčen!

“Ve: iz pera znatiželjnih umova” zajednički je projekt etnologinja Janje Kovač i Lee Šprajc, osmišljen kao platforma za objavljivanje popularno-stručnih tekstova o tradiciji, kulturi i umjetnosti Međimurja. Tekstom i slikom istražuju, bilježe i prate aktualno stanje promatranih fenomena. Zbog toga su projekt i nazvale “Ve” – na međimurskom to znači “sad”.