Vladimir Kurečić, načelnik Petrijanca

U Općini Petrijanec zasađeni su prvi javni poljoprivredni nasadi, priprema se veliki pilot-projekt okrupnjavanja zemljišta i navodnjavanja, a nazire se i konačno rješenje za nesnosne gužve na državnoj cesti koja prolazi tom općinom. To je samo dio novih projekata s kojima Općina Petrijanec kreće u novu etapu razvoja.

O čemu se radi otkrio je Vladimir Kurečić, načelnik koji Općinu Petrijanec vodi već 20. godinu. Tijekom njegovih pet mandata je u šest naselja uloženo više od 200 milijuna kuna, zahvaljujući čemu je nekadašnja agrarna i komunalno zapuštena sredina postigla komunalni i društveni standard urbane sredine. O novim, jedinstvenim projektima, s najdugovječnijim načelnikom u Varaždinskoj županiji razgovarali smo uoči proslave Dana Općine Petrijanec.

Za mlade i stare

Južna obilaznica je manje štetna po prirodu i okoliš, a uz to je kraća i jeftinija

U zadnjih 15 godina Općina Petrijanec nije samo dostigla, nego i prestigla usporedive jedinice lokalne samouprave. 
Izgradili smo 20-ak kilometara vodovoda, asfaltirali smo sve ceste, rekonstruirali niskonaponsku mrežu, a već je izgrađeno i 10-ak kilometara kanalizacije. Trenutno su u tijeku završne pripreme za projekt Aglomeracije Varaždin, u sklopu kojeg će kanalizacija biti izgrađena u cijeloj Općini. Doista ćemo biti poput gradske sredine. Ali daleko smo otišli i kad je u pitanju društvena infrastruktura. Još 2001. smo izgradili prvih 220 kvadrata vrtića, 2009. dogradili 280 kvadrata, i otad imamo najljepši vrtić u ovom dijelu Hrvatske, ali i jedan od najuspješnijih: Dječji svijet pod vodstvom Ljubimke Hajdin provodi već treći EU projekt. Dogradili smo školu bez JPP-a, izgradili veliku dvoranu, a ništa nismo dužni. Godišnje dodjeljujemo 50-ak stipendija, i to svim studentima koji se prijave, bez obzira na prosjek ocjena. Financijski podupiremo i Osnovnu školu Petrijanec.

Ističete se po skrbi za osobe treće životne dobi. Već deset godina ovdje djeluje dnevni boravak za starije mještane, a od 2006. provodite i program pomoći u kući. 
Program pomoći u kući nastavili smo provoditi i nakon što je 2014. promijenjen Zakon, a resorno ministarstvo ga je prestalo financirati na taj način. Snašli smo se. Sad pomoć organiziramo putem programa javnih radova, a u skrbi je 80-ak osoba, svi koji su se prijavili. Zaposleni ih svakodnevno obilaze i skrbe o njima. U Općini se provode i projekti vezani uz umirovljenike. „Uključimo se kroz generacije“ naziv je projekta čiji je cilj bio spriječiti socijalnu isključenost osoba treće životne dobe, pa su tijekom njegove provedbe bili organizirani brojni edukativni, zabavni, sportski, zdravstveni i drugi sadržaji. Bio je to pun pogodak. Sa 135.000 kuna projekt je sufinanciralo Ministarstvo socijalne politike i mladih.

Blizu suglasja

Puno ste gradili, opremali, obnovili vatrogasne i društvene domove, izradili projekte za solarne elektrane na Vrtiću i Sportskom centru, provodite modernizaciju javne rasvjete. Ali ne stajete – pripremili ste niz novih i jedinstvenih projekata. 
Spremni smo za novu fazu razvoja. Puno je novosti, jer je puno entuzijazma i želje. Želimo ići korak dalje. Temelj je Program ukupnog razvoja Općine Petrijanec za razdoblje od 2015. do 2020. godine, donesen krajem prošle godine, a kojim smo odredili put kojim će se Općina dalje razvijati. Važno je šest točaka, među kojima je nova regulacija prometa. Konkretno, cilj je rasteretiti promet državnom cestom D2 kroz Petrijanec i Majerje. Blizu smo suglasja svih nadležnih da se projektira i gradi južna obilaznica, a ne sjeverna.

Navodnjavanje će omogućiti dvije do tri berbe godišnje, takva su iskustva iz Slovenije

Zašto je južna obilaznica bolje rješenje?
Manje je štetno rješenje po prirodu i okoliš, zahvaća manje vrijedno poljoprivredno zemljište, a uz to je kraća, pa bi izgradnja bila jeftinija. Osim toga, za područje kroz koje ide zamišljena trasa sjeverne obilaznice imamo velike planove. Poljoprivredna zemljišta na tom prostoru vrlo su plodna i pogodna za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju.

Odnose li se ti veliki planovi na pilot-projekt okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta i navodnjavanja?
Da. U Hrvatskoj se 25 godina govori o komasaciji, a i o navodnjavanju, ali je, nažalost, malo toga učinjeno. Štoviše, 2005. u Saboru je izglasan Nacionalni program navodnjavanja, na temelju kojeg su se trebali razviti razni projekti, ali je ostao mrtvo slovo na papiru, kao i druge strategije i planovi. Mi smo svoj projekt razvili na temelju konkretnih primjera iz Slovenije, ali i drugih zemalja Europe, te smo zatražili suglasnost ministra poljoprivrede, Državne agencije za poljoprivredno zemljište i Hrvatskih voda. Varaždinska županija je već potvrdila da će se u Općini Petrijanec provoditi taj pilot-projekt.

Na koji način će biti proveden?
Odlučili smo se za prirodna i racionalna rješenja. Prvo nas čeka kalvarija provedbe okrupnjavanja zemljišta, pa zamjena čestica. Usporedno s tim, išao bi proces navodnjavanja, i to kroz tri etape. Prva je navodnjavanje uz derivacijski kanal. To je vrlo jednostavno rješenje, kakvo je već provela slovenska Gorišnica. Također imaju derivacijski kanal, a navodnjavanje su uveli uz 75-postotno sufinanciranje iz EU. Sve funkcionira savršeno, pri čemu je cijena za korisnike 70 eura godišnje po hektaru. Utrošci vode i struje mjere se na svakoj čestici. S obzirom na to da je navodnjavanje omogućilo dvije do tri žetve, odnosno berbe, poljoprivrednicima je to „bakšiš“ i omogućuje im da budu konkurentni sa svojim proizvodima.

Navodnjavanje omogućava dvije do tri berbe?
U Sloveniji zelenu salatu, primjerice, ubiru dva do tri puta godišnje, a navodnjavaju čak i žitarice i mnoge druge kulture.Upravo je to naš cilj: navodnjavanjem omogućiti intenziviranje proizvodnje povrća i drugih kultura u našoj Općini. Nema smisla proizvoditi u ovakvoj klimi, a bez navodnjavanja. Ali, nije to sve što planiramo. Naš cilj je ujediniti i organizirati poljoprivredne proizvođače, i to putem Logističkog centra za poljoprivredu.

Krastavci i borovnice

U Petrijancu su nađeni i zidovi rimske vile, to je naš mogući turistički hit

Planirate uspostaviti i Logistički centar za poljoprivredu?
Centar već djelomično funkcionira. Općina subvencionira proizvodnju krastavaca, paprike i patlidžana, a imamo sreću da imamo i nekoliko proizvođača borovnica, kupina i malina. Kupili smo i sustav za navodnjavanje „kap po kap“, folije za zaštitu tla i usjeva, mrežu za podizanje… Međutim, naši proizvođači imaju male poljoprivredne površine, nisu organizirani i prepušteni su vjetrometini. Putem Centra ih želimo objediniti i organizirati, želimo im omogućiti povoljnije uvjete nabave repromaterijala i potom pomoći da plasiraju svoje proizvode. Jer, ne može jedan mali proizvođač postati opskrbljivač trgovačkog lanca kojem treba, primjerice, 1.000 tona paprike. Ako se više proizvođača udruži, tad je to potpuno druga priča. No, ove godine smo prvi put proveli još jedan „štos“.

Kakav „štos“?
(Smijeh) Općina je na pola hektara zemljišta posijala krastavce i ovog ljeta će srednjoškolci i studenti organizirano brati krastavce. Neće biti plaćeni za rad, nego ćemo od njih otkupiti sve krastavce koje uberu. Time im želimo poručiti da ima smisla ustati rano i potruditi se, jer tako mogu zaraditi. Podržat ćemo studente, ali i srednjoškolce. Ne mogu svi biti liječnici ili inženjeri, a mi mlade želimo potaknuti da se bave i poljoprivredom, pri čemu ćemo im dati podršku. Putem Logističkog centra kupit ćemo im plastenik koji će, primjerice, moći otplaćivati deset godina, a pomoći ćemo i s repromaterijalom. Logistički centar je samo početak, jer je riječ o organizacijsko-financijskoj formi koja se može natjecati za sredstva na domaćim i EU natječajima.

Prva ste općina s javnim nasadima. Zasadili ste krastavce, a već ujesen krećete s borovnicama?
Netko mora i u tome biti prvi. Ujesen krećemo s pripremama za podizanje nasada borovnica na hektar i pol do dva, u kontejnerima. Time želimo potaknuti poljoprivrednike da i sami krenu s proizvodnjom. Nema puno mještana hektar ili dva poljoprivrednih površina, ali imaju manje površine, primjerice 1.000 kvadrata. Preko Logističkog centra će moći nabaviti sadnice, svladat će tehnologiju proizvodnje i zaštitu, a proizvodnjom će nam otplaćivati. S vremenom će se proizvoditi sve veće količine voća i povrća, što će osigurati lakši plasman. No željeli bismo uspostaviti i preradu. Primjerice, netko u tri tjedna proizvede pet tona jagoda i ne može ih sve prodati, pa mora spuštati cijenu. Međutim, ako postoji prerada, tad neće prodavati jagode po pet kuna, nego će ih preraditi u sok, pekmez i razne druge proizvode koje će onda prodavati zimi.

Na općinskom zemljištu zasijani su krastavci, koje će ovo ljeto brati studenti i srednjoškolci. Sve što uberu, Općina će otkupiti!

Prioritet je razvoj poljoprivredne proizvodnje. A poduzetničke zone?
Poljoprivredna smo sredina i razvoj poljoprivrede je najvažniji. Međutim, razvijat ćemo i gospodarsku infrastrukturu. Možemo se pohvaliti da imamo, za naše prilike, veliku tvornicu stočne hrane, veliku tvornicu asfalta, kao i nekoliko manjih pogona u metalskoj i plastičnoj branši. Nemamo površine za razvoj velikih poduzetničkih zona, no u Petrijancu djeluje mini-poduzetnička zona s tvornicom stočne hrane, a u Poduzetničkoj zoni Majerje, na desetak hektara zemljišta, planiramo razvijati gospodarske aktivnosti. Preseljenjem obilaznice na jug otvara se mogućnost stvaranja zajedničke poduzetničke zone s Općinom Sračinec. Osim toga, u postojećim objektima, među kojima su zgrada zadruge i budući Općinski razvojni centar, koji će se nalaziti u današnjoj zgradi stare škole, mladim ljudima ćemo dati mogućnost razvoja projekata. Imat će priliku izmišljati i razvijati ideje za sve što se može unovčiti. Mi ćemo im pomoći prostorom, tehnikom i početnim kapitalom. Organizirat ćemo poduzetnički inkubator, a svaka ideja je dobrodošla, bila ona iz IT sektora ili poljoprivrede.

Jeftina općina

Imate puno konkretnih projekata, čiji je cilj zadržati mlade u Općini. 
Da, jer su upravo mladi ljudi ti koji nam mogu pomoći da „zavrtimo“ sve ove projekte, projekte kojima mi njima želimo osigurati radna mjesta i egzistenciju. Godinama je Općina imala svega tri zaposlenika u administraciji, po čemu smo jedna od najjeftinijih općina. Usporedno smo razvijali ekipu mladih ljudi, prema struci koja nam je trebala za određene projekte. Pozvao sam naše stipendiste, diplomiranog inženjera građevine, socijalnu radnicu, diplomiranog inženjera šumarstva, diplomiranu ekonomisticu, diplomiranog socijalnog pedagoga. Ovdje su neki imali stručno osposobljavanje, nakon čega su ostali raditi, ali ne na općinskom trošku. Rade na nacionalnim i EU projektima, preko toga se financiraju i zarađuju plaću. Planiramo i brojne druge projekte, na kojima ćemo također maksimalno uključiti naše mlade. Cilj je da oni rade na projektima koji će donijeti korist i novac našem kraju, a njima osigurati egzistenciju i život u rodnom kraju.

Galerija i baštinska radionica s – proizvodnjom

Čekate raspisivanje EU natječaja jer imate potpuno spremne projekte. Jedan od njih je obnova sadašnje Općinske vijećnice.
Općinska vijećnica više neće biti u toj funkciji, nego će biti obnovljena i dovedena u prvobitno stanje s tornjem, a u njoj će se nalaziti Turističko-informativni centar. U potkrovlju je u planu baštinska radionica. Bit će postavljene replike nošnji i stare petrijanečke sobe s namještajem, no važnije je što će se tamo proizvoditi i platno. U prizemlju će biti uređena galerija u kojoj će biti izložene replike artefakata nađenih na našem prostoru, bogatom rimskim nalazištima. Općinska uprava će preseliti u tzv. staru školu, koja će također biti obnovljena, projekt je spreman.

Gotov je i projekt uređenja Trga sv. Petra u Petrijancu.
U planu je uređenje Trga od državne ceste pa do sjevernog ruba. Ispred budućega Turističko-informativnog centra nalazit će se fontana, primjerene veličine, naravno, a u planu je i postavljanje ljetne pozornice ispred zgrade Društvenog doma, kao i uređenje parkirališta za potrebe pacijenata i vjernika. Naime, ovdje se nalaze i crkva te zdravstvena ambulanta, pa ćemo dobiti lijepu cjelinu, pravo središte Općine.

Upravo na prostoru današnjeg Trga nekad se nalazilo rimsko naselje Aqua Viva. 
Da, točno tako: 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća slučajno su pronađeni ostaci iz rimskih vremena, a kasnije je otkriveno da je ovdje bilo rimsko naselje Aqua Viva, neki oblik manjih rimskih toplica. Kad se 2005. ovdje gradila kanalizacija, bager je iskopao 150 kilograma rimskih novčića, a stalno se otkrivaju nove stvari. Jedna obitelj nedavno je započela s gradnjom kuće, a konzervatori su pronašli zidove rimske vile i druge fantastične stvari. To želimo povezati u priču koju ćemo ponuditi turistima: ovdje će moći razgledati rimska nalazišta, uživati u prekrasnom Zelendvoru, a i uz rijeku Dravu. Moći će sve obilaziti i na biciklima, jer u planu je izgradnja biciklističkih staza, koje već razvijamo kroz projekt sa susjedima Slovencima. Ako se prilikom uređenja Trga otkrije još nešto iz rimskog doba, tad je to naš mogući turistički hit.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović