Posao preko ljeta

Ljeto je i školski su praznici. Dok većina školaraca vrijeme provodi ne razmišljajući o nikakvim obvezama, sve je veći broj onih koji si taj luksuz ne mogu priuštiti.

Oni mogu birati – ili biti slobodan i bez kune u džepu ili pronaći sezonski posao i jesen dočekati s novcima na računu. Ili pak odraditi prvi dio ljeta, pa sa zarađenime otići na ljetovanje. Bez obzira na što će ga potrošiti, oni su odlučili novac zaraditi. Za to im je najbolja varijanta rad preko učeničkoga ili studentskog servisa. Sudeći prema brojkama, srednjoškolci su postali vrlo marljivi radnici.

Više učenika  

Učenički servis ima 795 članova, od čega je njih čak 593 novih, učlanjenih do kolovoza ove godine. Toliki broj novih iskaznica iznenadio je i Karmelu Bajsić i Aleksandru Malec iz računovodstva, koje brinu o učeničkom servisu. 

– Ove godine je, slobodno mogu reći, abnormalni interes – veli Karmela Bajsić. I potražnja je veća no ikad. Nikad nije bilo ni toliko potpisanih ugovora za posao, čak 1.648, dok ih je prošle godine bilo 1.200. 

U učeničkom servisu nema, kao u studentskom, ponude poslova. Najviše je konobarenja i, sad u sezoni, odlazaka na more, gdje rade na poslovima pomoćnih radnika u hotelima i restoranima – na pospremanju, kao pomoć u kuhinji… Konobarenje na moru je najunosnije, zaradi se i po 25 kuna po satu. Na kontinentu poslove najčešće nude veliki trgovački lanci za punjenje polica i rad na blagajni, ali i neke tvrtke u proizvodnji. Ove je godine, čujemo od učenika, popularna velika tvrtka iz Breznice koja ima korektan odnos i učenike plaća 20 kuna po satu. Prosječna je zarada 15 kuna za sat rada. Ipak, ponekad se “potrefe” i jako dobro plaćeni poslovi. 
– Baš su navalili na berbu krastavaca u Petrijancu – istaknula je Aleksandra Malec. Koliko čujemo, posao nije lagan, ali je dobro plaćen. 

Međutim, nisu svi poslodavci korektni prema ovoj, najmlađoj radnoj snazi na tržištu. Ima tvrtki koje podcjenjuju rad marljivih učenika, pa im za poslove u pogonima plaćaju devet kuna po satu, što je čisto iskorištavanje. Još gore – ima i onih koji uopće ne plate, pa se djeca tako vrlo rano nađu u nerijetkoj hrvatskoj situaciji na tržištu rada – bitki za svoj zarađeni novac. Ali za takve se tvrtke brzo pročuje, pa će ih ubuduće, nadaju se računovotkinje, učenici izbjegavati. 
U učeničkom servisu nema, kao u studentskom, ponude poslova.

Prema reakcijama koje čuju od učenika, Bajsić i Malec zaključuju da je sve veći broj članova rezultat nedostatka novaca. 
– Djeca više ne mogu očekivati da im roditelji kupe što žele, pa se moraju sami pobrinuti za to. Svi su zadovoljni. Djeci dobro dođe novac, roditeljima pomoć, a poslodavcima vrijedna radna snaga – vele.

A studenti? 

Sa studentima je malo drukčija priča. Dok je sve više učenika koji rade, u studentskom je servisu tek 3 % članova nego lani. Iako im je priča olakšana jer imaju na raspolaganju veliki broj poslova – svakodnevno je aktivno 50-ak oglasa – od velikog broja upisanih u studentski servis tek je njih oko 3.000 aktivnih. Čak je i poslodavaca 18 % više nego lani – njih 1.280 – ali tek je petstotinjak ugovora više. S obzirom na to da je veća potražnja, sve je više studenata koji ljeti traže posao tako da preciziraju u koji grad žele i točno od kada do kada.  Od poslova studentima se nudi uglavnom ugostiteljstvo, pomoćni poslovi u turizmu, prerađivačka poduzeća…  Studentski servis ima i „crnu“ listu poslodavaca koju dijeli s ostalim servisima u Hrvatskoj. Studenti posao mogu naći sami ili preko studentskog servisa kao posrednika. Ako je riječ o poslu preko servisa, tad on i garantira naplatu. 

– Studenti su na prvome mjestu i mi smo ovdje zbog njih. Pomažemo im olakšati studij na svaki način, pa tako i na ovaj financijski – govori ravnatelj Studentskog centra Nenad Milijaš.

Izvor:
Foto: