Hrvatske muzeje lani posjetilo više od četiri milijuna znatiželjnika
Prema rezultatima ankete koju je proveo Muzejski dokumentacijski centar (MDC), hrvatske muzeje u protekloj godini posjetilo je 4 397 405...
Predstavljaju se dva autoričina rada iz korpusa „Domovina“, i to „Popravljanje Ustava Republike Hrvatske“ i „Kolekcija za pamćenje“.
Na otvorenju će se izvesti i performativno čitanje knjiga iz „Kolekcije za pamćenje“, što je ujedno prilika za njihovo cjelovito sagledavanje, s obzirom na to da će knjige tijekom trajanja izložbe biti izložene u zatvorenim vitrinama.
Izložba je postavljena za razgled do 26. srpnja ove godine.
„Popravljanje Ustava Republike Hrvatske“ (instalacija, 2019.) umjetnički je projekt čiji je cilj simbolički izmijeniti dijelove hrvatskog Ustava. Ustav Republike Hrvatske temeljni je dokument i zakon koji propisuje načine funkcioniranja države, i snažno utječe na živote svakoga od nas. Posljednjih godina Ustav je postao poprište ideoloških prijepora, nižu se zahtjevi za njegovo rigidno mijenjanje, a napadi na Ustav postali su refleksija negativnih promjena u hrvatskom društvu. Iz svega proizlazi da ovakav Ustav, s nedovoljno snažno postavljenim temeljnim postulatima demokratičnosti i očuvanja ljudskih i socijalnih prava, u praksi ne funkcionira i nije dovoljno čvrst temelj države. Treba ga, dakle, popraviti.
U radu popravljam dijelove hrvatskog Ustava tako da čuva ljudska prava i slobode, da bude demokratičniji, usklađen sa svim civilizacijskim dostignućima, ali i da ispravi mnoge nepravde i zastranjenja zbog kojih smo kao država danas u ovakvoj egzistencijalnoj, moralnoj, političkoj i društveno-ekonomskoj krizi.
Proučavam tekst Ustava, crvenom bojom dodajem pojedine riječi ili cijele odredbe koje snažno podupiru ljudska prava, socijalnu državu, antifašizam, antikoruptivnost, etičnost, i dr., ali i križam suvišno.
„Kolekcija za pamćenje“ (2 knjige, drvorez, pozlata 24K, ručni uvez, 2019.) je kolekcija u kojoj su prikupljeni slučajevi govora mržnje, verbalnih i fizičkih napada, te nasilništva spram žena i muškaraca, koje je etnički ili rodno motivirano. Svi događaji zbili su se u posljednje 4 godine u Hrvatskoj, i njihov je broj sve veći, ali i njihova brutalnost sve veća.
Nemar države, nefunkcionalan sustav, nebriga i tolerancija društva spram rastućeg nasilja dovode do stvaranja plodnog tla za posvemašnju kulturu nasilja u kojoj danas živimo. Ta kultura odnosi i svoje žrtve. Broj žrtava je velik, o njima svakodnevno čitamo, a kada se idući dan pojavi neki novi slučaj onaj jučerašnji padne u zaborav. Kolekcija ima za cilj skrenuti pažnju na ovu stravičnu pojavu, i zabilježiti neke od tih mučnih događaja, za dugo pamćenje, za učenje o tome da se ne bi ponovilo. Svaka je knjiga tematski zaokružena i sadrži po 20 grafika za 20 slučajeva, uz koje je navedena godina i mjesto napada.
Knjiga I. obuhvaća nacionalističke i rasističke napade usmjerene na pripadnike druge nacionalnosti ili ljude drugačije boje kože.
Knjiga II. obuhvaća nasilje spram žena, i svi navedeni primjeri završili su kobno, smrću najmanje jedne žene, a ponekad i njenog djeteta, roditelja ili rodbine.
Sve se grafike temelje na stvarnim događajima, a sve i svi koji su nasilje pretrpjeli, stvarne su žene i muškarci čiji je identitet sakriven zbog njihovog dostojanstva.
Upozorenje: Sadržaj „Kolekcije za pamćenje“ nije primjeren za djecu mlađu od 15 godina, osim uz odobrenje i pratnju roditelja.
Tanja Dabo (r. 1970., Rijeka) nakon završenog studija Likovne kulture na Pedagoškom fakultetu u Rijeci magistrirala je 2003. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani.
Multimedijalna je umjetnica, autorica umjetničkih instalacija, performansa, fotografskih radova, video radova, urbanih intervencija, grafike, umjetničkih knjiga i dr.
U svom radu bavi se temama položaja pojedinca u društvu, odnosa umjetnika/ica i institucija, individualnog spram kolektivnog, nametnutih očekivanja i slično.
Od 1993. godine izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama, kustoskim projektima i festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu, natječajnog i pozivnog karaktera, te je osvojila brojne nagrade i priznanja.
Od 2000. do 2009. godine radila je na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci, a od 2009. godine radi na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u zvanju redovite profesorice.
Izložbom Otona Ivekovića, velikana historijskog slikarstva i istaknutog predstavnika hrvatske moderne, Muzej Međimurja Čakovec obilježava 70. obljetnicu svoga postojanja. Izložba se otvara u petak, 10. svibnja u 19 sati.
Iz iznimno velikog i značajnog slikarevog opusa, za ovu izložbu odabrana su vrlo specifična djela, tj. niz radova na temu događaja i likova iz povijesti velikaške obitelji Zrinski, koji svjedoče o Ivekovićevoj okupiranosti poviješću ove obitelji i njezinom tematiziranju u umjetničkim djelima od samih početaka slikarskoga djelovanja.
Upravo zbog toga je za vrijeme studija na bečkoj Likovnoj akademiji dobio nadimak „Zrinjimaler” – slikar Zrinskih!
Izložba prezentira niz inačica poznatog „Rastanka Zrinskog i Frankopana od Katarine Zrinske“, počevši od prve verzije slike nastale 1887. godine koju je Oton izradio kao dokaz svog talenta umjesto prijemnog ispita, kada je kao mladić s devetnaest godina odlučio krenuti na bečku Likovnu akademiju. Osim „Rastanka“, na izložbi su prisutne i kompozicije velikog formata „Nikola Šubić Zrinski u Sigetu“ i „Zrinski i Sokolović u Sigetu“, zatim „Ivan Gnade – posljednji Zrinski“, kao i akvareli starih hrvatskih gradova i utvrda koji su bili u posjedu Zrinskih, rađeni za Milenijsku izložbu 1898. u Budimpešti.
Autorica izložbe je dr. sc. Snježana Pintarić, renomirana povjesničarka umjetnosti i muzejska savjetnica, koja za ovu izložbu kaže:
„Ako bi slike trebale imati neki svoj autentični ambijent, prostor u kojem njihovo postojanje ima puno opravdanje, a umjetnički izraz najjači učinak, ako postoji neko okruženje u kojem ćemo osjećati jedinstvo umjetničke namjere i dojma kojeg umjetničko djelo ostavlja u oku promatrača, onda je to u ovom trenutku zasigurno prostor Staroga grada Zrinskih u Čakovcu. Predstavljanjem Otona Ivekovića u Muzeju Međimurja Čakovec završeno je na najljepši način jedno uzbudljivo putovanje od punih stotinu i trideset godina u kojem su, dvorac sa svoje strane, a umjetnik s druge, prošli kroz bure i oluje, doživljavali uspone i padove, bili zaboravljani i zanemarivani, da bi nakon desetljeća ponovno bili otkriveni i adekvatno valorizirani. Mogli bismo isto tako reći da su se slike Otona Ivekovića, iako nisu naslikane ovdje, vratile u Čakovec! Vratile su se u stvarni prostor kojeg je u svojoj imaginaciji Iveković stvorio davne 1887. kada je kao netom završeni đak Obrtne škole, pun prkosa i želje za učenjem slikarskog zanata, sa slikom pod rukom kao dokazom svojeg talenta, krenuo pješice u Beč, prijestolnicu Austro-Ugarskog Carstva da bi se upisao na tamošnju Likovnu akademiju i da bi postao hrvatskim historijskim slikarom.”
U prekrasnom mjesecu svibnju očekuje nas u Čakovcu 51. Majski muzički memorijal „Josip Štolcer Slavenski“.
Prvi dan ove manifestacije, u srijedu 8. svibnja u 13 sati u zgradi Scheier, održat će se koncert studenata Muzičke akademije u Zagrebu, točnije, gudačkog kvarteta imena Visio quartet u sastavu Lea Tvrtković, violina, Vid Krešimir Pavčnik, violina, Vid Ilčić i Lovre Tunuković, violončelo.
Drugi dan, 9. svibnja, u 19 sati slijedi otvorenje izložbe radova učenica i učenika Odjela za likovnu umjetnost i dizajn i smjera Web dizajner Graditeljske škole Čakovec pod nazivom „Tragovima Slavenskog“.
Nakon izložbe program se nastavlja u dvorani Zrinski zgrade Scheier, svečanom dodjelom Nagrade grada Čakovca i koncertom u čast nagrađenoj skladateljici i dakako, Josipu Štolceru Slavenskom.
Ovogodišnja laureatkinja Mirela Ivičević, onima koji iz godine u godinu prate Majski, poznata je kao skladateljica koja nije prvi put dobitnica Nagrade Grada Čakovca. Iako nagrađenu skladbu zbog tehničkih uvjeta nećemo čuti na Večeri laureata, solistica Lucija Stilinović i Ansambl Synchronos izvest će dva izabrana djela iz njenog opusa, dok će nam uživanje u nastavku koncerta i djelima Slavenskog omogućiti Kvartet Sebastian uz sopranisticu Katarinu Toplek Horvat.
Ulaz na programe je slobodan.