Povežite se s nama

U fokusu

Stižu Slovaci i Islanđani, a uskoro veliko ulaganje

Objavljeno:

- dana

SUSRET

Ova jesen, ali i cijela sljedeća godina mogli bi biti velika prekretnica za razvoj Varaždinskih Toplica.

Uskoro stižu investitori iz Slovačke zainteresirani za gradnju golf terena, a i predstavnici Islanda zbog geotermalnih izvora. I dok s potencijalnim investitorima već traju ili će započeti razgovori, sljedeće godine bi trebala početi izgradnja kanalizacije, što će biti dosad najveće ulaganje u komunalnu infrastrukturu. O tome smo povodom obilježavanja Dana Grada razgovarali s gradonačelnicom Gorankom Štefanić.

Potpuno spremni 

Što očekujete od posjeta Islanđana u rujnu?
Nadamo se da će za istraživanje geotermalnih izvora izabrati upravo Varaždinske Toplice! Institut Hrvoje Požar nas je kandidirao za istraživanja jer se na području Grada nalaze 23 izvora, od kojih je njih pet istraženo 2000. godine. Ako nas Islanđani izaberu, tada bismo dobili značajnu donaciju te bi nam se otvorile mogućnosti za izgradnju toplinsko-energetskih postrojenja, putem kojih bismo, primjerice, mogli grijati sve javne prostore.
Za golf terene interes su nedavno pokazali Šveđani, a uskoro stižu i Slovaci.

Točno, očekujemo ih krajem kolovoza. Za investitore imamo baš sve pripremljeno, jer je prošlog mjeseca dovršena analiza imovinsko-pravnih odnosa. Za svaku parcelu uz dolinu rijeke Bednje, na prostoru na kojem bi se prostirali golf tereni, imamo sve potrebne podatke, tako da investitori točno znaju na čemu su. Osim toga, dovršen je i Registar imovine Grada, pa smo jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji se s tim mogu pohvaliti.

 

Pripremljeni projekti za gradnju vrtića, ceste u Hrastovcu i adaptaciju kulturne baštine

Poznato je da bi možda već sljedeće godine mogla početi gradnja novoga autobusnoga kolodvora, a i zapadne obilaznice. No, najveći projekt je gradnja kanalizacije. Varkom i Hrvatske vode su pred dobivanjem građevinske dozvole za Aglomeraciju Varaždinske Toplice, pa bi radovi trebali početi sljedeće godine. Projektom je predviđena izgradnja kanalizacije na području samoga grada i naselja Tuhovec, Jalševec i Svibovec. Ulaganje je vrijedno 45 milijuna kuna, što će biti najveća investicija u komunalnu infrastrukturu u povijesti Grada.

I dok se čeka početak tog i drugih velikih projekata, u Gradu je u proteklih godinu dana ostvareno puno manjih komunalnih ulaganja. 
Uloženo je 2,5 milijuna kuna, pri čemu najviše u sanaciju klizišta Hrastovec, Svibovec, Petkovec, Martinkovec i Varaždinske Toplice. Asfaltirali smo ceste u Svibovcu, Črnilama, Grešćevini, ulice u V. Toplicama, Perivoj M. R. Strozzi, igralište u Leskovcu, adaptirali društvene domove u Drenovcu i Gornjoj Poljani. Rasvijetlili smo Jarke Horvatićeve, naselje Hrvatskog proljeća i Ludbrešku ulicu s 35 solarnih svjetiljki. Varkom je izgradio vodovod Boričevec – Hrastovec i dio vodovoda u naselju Petkovec, na koji se domaćinstva već mogu priključiti. U pripremi je i dokumentacija za drugu etapu izgradnje vodovoda Hrastovec II.

Hvala svima

Na području Grada investirale su i Hrvatske ceste, Hrvatske vode te ŽUC.
ŽUC je asfaltirao cestu u Drenovcu i sanirao klizišta u Vrtlinovcu, Jarkima, V. Toplicama – Đurina hiža I., a upravo traju pripreme za sanaciju klizišta Đurina hiža II. Hrvatske ceste projektiraju most Tuhovec – Svibovec, a Hrvatske vode regulirale su rijeku Bednju kroz naselja Tuhovec, Jalševec i Črnile te regulirale potoke Drenovec i Čurilovec. Termoplin je izmijenio cjevovode u Dugoj ulici, Cvjetnoj i Selničkoj ulici. Svima zahvaljujem na uloženim sredstvima.
Radili ste i na projektnoj dokumentaciji. 

Pripremljeni su projekti za izgradnju dječjeg vrtića, ceste u Hrastovcu, a projekti za biciklističke staze i ostalu turističku infrastrukturu prijavljeni su u suradnji sa slovenskim partnerima. Sve je spremno i za projektiranje adaptacije sve kulturne baštine. Čekamo samo objavu EU natječaja. Međutim, moram reći da smo 2014. iz državnog proračuna dobili 2,5 milijuna kuna, 2015. godine 3,5 milijuna kuna, a ove godine, nažalost, ništa, unatoč tome što smo prijavili više projekata nego prošlih godina. Nadamo se da ćemo u budućem radu ostvariti financijsku pomoć iz državnog proračuna i EU fondova. Osim toga, otvoreni smo prema investitorima i usmjereni ka gospodarstvu. Naš cilj je iskoristiti konkurentne prednosti Grada, njegov geostrateški položaj, odličnu infrastrukturu i povoljnu vrijednost nekretnina. To je naša budućnost, jamac još većeg razvoja i napretka.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje