Tijekom vikenda crna komedija “Režim iscjeljenja” na Sceni Rogoz
U subotu, 17. veljače, i nedjelju, 18. veljač, na Sceni Rogoz publika može pogledati crnu komediju višestruko nagrađivane autorice međunarodne...
Svoja djela će predstaviti Lucija Berdin i Andrija Večenaj na izložbi pod nazivom “Srastanje i prožimanje”.
Izložba se otvara u 19 sati te se može razgledati do 17. srpnja.
Lucija Berdin je rođena 5. studenog, 1992. godine u Čakovcu. Nakon završene srednje škole Dizajn unutrašnje arhitekture u Čakovcu, 2011. godine upisuje studij Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, smjer likovna pedagogija. Diplomirala je pod mentorstvom profesora grafike Josipa Butkovića, te 2016. godine stječe akademski naziv magistra likovne pedagogije.
Samostalno izlaže u suradnji s Andrijom Večenajem 2019. godine na tematiku „ Istovremenost zvuka, niti“ povodom 46. Majskog muzičkog memorijala.
Kao kostimograf okušala se 2018. godine u projektu „Drinkopoly“, Ljubljana, Slovenija, te 2020. godine kao scenograf u projektu zdrave prehrane u suradnji s Merkurom. Od 2019. godine živi i djeluje u Sloveniji.
Andrija Večenaj rođen je 11. listopada 1986. u Koprivnici. Godine 2005. upisuje Studij dizajna, smjer Industrijski dizajn, na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Diplomskim radom “Održivi dizajn i tradicionalni obrt” pod mentorstvom Mladena Orešića 2010. stječe akademski naziv magistar umjetnosti na području industrijskog dizajna.
Uz pedagoški rad, bavi se projektima vezanim za dizajn interijera, industrijski dizajn i likovnu umjetnost. Oblikovao je postave nekoliko izložbi Gradskog muzeja Varaždin – Stoljeće tekstila, Muzej sporta te Narod u nevolji, koja je 2014. proglašena najboljom izložbom u Hrvatskoj od strane Hrvatskog muzejskog društva. Autor je dizajna postava izložbe Drava Art Biennale 2017., kao i izložbe Gorbonok Muzeja grada Koprivnice.
Radove na polju industrijskog dizajna izlaže na izložbama u Zagrebu, Beogradu i Londonu. Radove na umjetničkom području – kiparstvo, skulptura i mala plastika – izlaže na skupnim izložbama u Zagrebu, Varaždinu, Čakovcu i Petrinji. Dobitnik je prve nagrade na Artwood festivalu 2016. na otoku Pagu za skulpturu Monolimit.
Sudjeluje u kulturnoj sceni grada Koprivnice kroz udrugu Mamuze te grada Čakovca kroz članstvo u Programskom odboru Platforme za Društveni centar Čakovec.
Član je Hrvatskog dizajnerskog društva (HDD) i Hrvatskog društva likovnih umjetnika Međimurja (HDLUM).
U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.
Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.
Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.
U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.
Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.
U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.
U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.
Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.
– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.
Čestitke je uputio i župan Anđelko Stričak.
Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.
– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.
– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.
Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.
Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.
Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.