Protugradna obrana na području Međimurske i Varaždinske županije ove se godine, iznimno zbog epidemije koronavirusa, počela provoditi 8. lipnja, sa 62 generatorske postaje i bez korištenja meteoroloških raketa.

Škrte županije

Premda u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ) ne očekuju probleme s operativnim provođenjem obrane od tuče, realizaciju s tim povezanih poslova posljednjih godina prisiljeni su i na sjeveru Hrvatske uglavnom ostvarivati financijskim sredstvima državnog proračuna.

– Financijski plan operativne obrane od tuče za 2020. godinu definiran je ukupnim iznosom od oko 10,6 milijuna kuna. Od toga, planirani prihod iz državnog proračuna je 7,4 milijuna kuna, a županija s branjenog područja i Grada Zagreba 2,7 milijuna kuna. Prošle godine Međimurska županija nije ništa uplatila, a Varaždinska 10.000 kuna – ističu u DHMZ-u, s napomenom da je „s obzirom na ove podatke suvišan bilo kakav komentar“ o nekakvoj dostatnosti sredstava za provedbu protugradne obrane.

Visina ukupnih prihoda posljednjih godina iz državnog proračuna te županija s branjenoga područja i Grada Zagreba znatno je smanjena, tako da je to bio jedini razlog otežane nabave raketa protiv tuče ili izostanka nabave raketa.

Moglo bi Vas zanimati:

Niste sigurni na koje biralište sutra trebate izaći? Ovdje provjerite koje je vaše biračko mjesto

Sutra, 17. travnja, održavaju se parlamentarni izbori. Birališta se otvaraju u 7 sati i moći će se glasovati do 19...

Podsjećamo, DHMZ provodi operativnu obranu od tuče prema Zakonu o sustavu obrane od tuče, koji je na snazi od 31. svibnja 2001. godine, i to u skladu s financijskim, tehničkim i kadrovskim mogućnostima. U takvim okolnostima, do prošle sezone obrane od tuče DHMZ je na cijelom branjenom području osiguravao jedinstvenost sustava obrane od tuče (rad raketama i prizemnim generatorima). No posljednjih godina, zbog velikih smanjenja uplata nekih županija i Grada Zagreba, ali i smanjenja financijskih sredstava iz državnog proračuna, nastavak takve prakse bio je otežan.

– Doveo je do situacije ograničenog rada raketne komponente u prošloj godini te potpunog izostanka rada raketama ove sezone. Stoga lani ni područje Međimurske i Varaždinske županije uopće nije bilo branjeno raketama protiv tuče – ukazuju u Zavodu.

Prosječna cijena nabavljanih raketa, od čije se upotrebe očigledno postupno odustaje, bila je 300 eura za komad, a nabavljane su od dobavljača iz Republike Srbije uz otvorene postupke javne nabave.

Slaba utjeha

– Mogli smo koristiti isključivo rakete po dobivenom Rješenju za stavljanje u promet eksplozivnih tvari (meteoroloških raketa) od Ministarstva unutarnjih poslova RH, čemu su prethodila zahtjevna statička i balistička ispitivanja ovlaštene ustanove. Proizvođači raketa koje smo koristili u Hrvatskoj ishodili su sve potrebne certifikate propisane Zakonom o eksplozivnim tvarima, a lansirne postaje i poslužitelji na lansirnim postajama morali su udovoljiti svim uvjetima iz Pravilnika o uvjetima i načinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja eksplozivnih tvari – objašnjavaju u DHMZ-u.

To je slaba utjeha mnogim poljoprivrednicima koji (za razliku od struke) smatraju da je u protugradnoj obrani najbolja kombinacija meteoroloških raketa i prizemnih generatora.

Njihov strah za ljetinu je razumljiv jer posljednjih nekoliko godina svjedočimo pojavi velikih olujnih nevremena praćenih tučom, te je, primjerice, 2017. godine šteta od tuče na području Varaždinske županije iznosila 6,3 milijuna kuna. Šteta je bilo i tijekom prošlogodišnje sezone operativnog djelovanja na tučoopasne oblake, koja je provođena od 1. svibnja do 30. rujna.

– Operativna djelovanja su na cijelom branjenom području (područje sjevernog dijela Hrvatske u međuriječju rijeka Drave i Save), ukupne površine od 26.800 kilometara četvornih, provođena prizemnim generatorima s 570 generatorskih postaja i 97 lansirnih postaja na samom istoku Hrvatske. Od toga, na području Varaždinske županije aktivno je bilo 38, a na području Međimurske županije 24 generatorske postaje. Operativnim aktivnostima na području ovih dviju županija koordinirao je Radarski centar Varaždin. Prema praćenim pokazateljima aktivnosti obrane od tuče u usporedbi s pokazateljima nizova od prethodnih 20 i 40 godina, lanjska sezona obrane od tuče (OT) bila je ispodprosječna, kako po broju dana s nestabilnostima (grmljavinom), tako i po utrošku sredstava djelovanja (otopine meteorološkog reagensa i raketa protiv tuče). Broj pojava sugradice ili tuče na postajama OT-a, kao i šteta, također je bio manji u odnosu na spomenuta razdoblja – napominju u DHMZ-u.

U sezoni je na cijelom branjenom području utrošeno ukupno 42.909 litara otopine meteorološkog reagensa (OMR) za prizemne generatore – što je znatno manji utrošak od višegodišnjeg prosjeka – i 511 komada meteoroloških raketa. Od toga su na području Varaždinske županije potrošene 3623 litre, a na području Međimurske županije 2383 litre OMR-a. I pored toga, štete od tuče u Međimurskoj županiji zabilježene su u srpnju u jednom danu na dvjema generatorskim postajama, a u Varaždinskoj u lipnju i srpnju ukupno u šest dana, na devet generatorskih postaja. Njihovim radom koordinira DHMZ-ov Radarski centar Varaždin (RCV), koji raspolaže radarom kratkog dometa, čiji se povremeni kvarovi zasad još uvijek uspješno otklanjaju. Dobra je vijest da DHMZ planira nabavu šest novih radara, od kojih će polovica biti operativna na kontinentu, a ostali u priobalju.

– Spomenuti radar je nužan u provedbi operativnih poslova obrane od tuče pri radu raketama. U situaciji, međutim, kada se radi s prizemnim generatorima, sve potrebne meteorološke informacije dobivaju se od meteoroloških radara većeg dometa i suvremenije tehnologije koji se nalaze na Sljemenu, Bilogori pored Pitomače i u Čepinu pored Osijeka. Odnosno, po uputama dežurnih meteorologa, u slučaju grmljavinskih nevremena osoblje RCV-a koordinira rad generatorskih postaja na svom operativnom području – govore stručnjaci DHMZ-a, koji je odmah po prekidu mjera ograničenja kretanja i dobivenih suglasnosti Ministarstva financija te Ministarstva okoliša i energetike podnio zahtjev vezan za odobrenje financijskih troškova neophodnih za provedbu poslova protugradne obrane.

Brojna ograničenja

Već 1. lipnja 2020. godine realizirani su pripremni poslovi koji su omogućili početak operativne sezone obrane od tuče. Ona je aktivirana tjedan dana kasnije, a rad OT-a se provodi na cijelom branjenom području u stalnim 24-satnim dežurstvima prizemnim generatorima. Za agrar u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji najvažnije je da se provodi s istim brojem generatorskih postaja kao i lani, a na svakoj postaji rade dva poslužitelja.

– Poslužitelji postaja moraju udovoljavati uvjetima koji proistječu iz odredbi Pravilnika o uvjetima i načinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja eksplozivnih tvari. Neki od uvjeta su punoljetnost, zdravstvena sposobnost i osposobljenost za rad – ističu u DHMZ-u i dodaju:

– Budući da je pitanje obrane od tuče iznimno osjetljivo, DHMZ se u koordinaciji s Ministarstvom poljoprivrede zalaže za žurno rješavanje problematike postojećeg sustava obrane od tuče. I to sa svim relevantnim subjektima, kako bi se objasnile mogućnosti i ograničenja postojećeg sustava obrane od tuče te preporučile najučinkovitije mjere za zaštitu i osiguranje. O tome ovisi i daljnja provedba operativnih poslova obrane od tuče, a između ostaloga i daljnje nabave sredstava djelovanja – ukazuju iz Zavoda.

Pritom treba naglasiti da je tuča samo jedna od vremenskih nepogoda te da štete nastale u poljoprivredi (i to na mnogo većem području!) nastaju zbog sve učestalije pojave suše, mraza, leda, poplava i drugih nedaća.

U šetnju s kacigom

– U tom smislu bilo bi učinkovitije i korisnije usmjeriti sredstva državnog proračuna i lokalne zajednice u sufinanciranje postavljanja zaštitnih mreža i osnažiti sustav osiguranja koji bi osigurao realno obeštećenje u slučaju nastalih šteta od vremenskih nepogoda. Nažalost, one će zbog očekivanih klimatskih promjena biti još češće i intenzivnije – zaključuju u Državnom hidrometeorološkom zavodu. Nažalost, oni koji u Hrvatskoj „kroje“ daljnju sudbinu sustava obrane od tuče, uglavnom se fokusiraju na štete koju grad uzrokuje na poljoprivrednim površinama. Pritom zaboravljaju na one koju trpe gospodarski i stambeni objekti te vozila. Kad znamo da u Austriji i susjednoj Sloveniji povremeno pada tuča veličine teniskih loptica, možda u Hrvatskoj postane normalno da djeca ljeti šeću s kacigama na glavi.

U 10 godina poljoprivrednicima s područja Varaždinske županije isplaćeno jedva 3 % šteta

S obzirom na to da u Varaždinskoj županiji tijekom 2018. i 2019. godine nije proglašena nijedna elementarna nepogoda, nije bilo ni osnova za isplate ikakve pomoći od strane države. Iz Varaždinske županije potvrđeno nam je da je za financiranje provedbe Plana obrane od tuče, koju provodi Državni hidrometeorološki zavod, Županija u 2019. godini izdvojila 10.000 kuna, a ove će godine također izdvojiti 10.000 kuna. Podsjećamo, u Varaždinskoj županiji je početkom travnja ove godine župan Radimir Čačić morao proglasiti prirodnu nepogodu zbog mraza na području svih njezinih gradova i općina. Najveća oštećenja su u vinogradima s ranijim sortama vinove loze, a znatnih šteta bilo je i u voćnjacima, s obzirom na to da su bili pred cvatnjom ili u samoj cvatnji.

– Za velik broj ljudi u Županiji to je pitanje opstanka i sudbine. Država je u 10 godina našim poljoprivrednicima isplatila svega 3 % šteta, što je manje od vrijednosti radnih sati službenika koji su to pisali. Zbog toga je iznimna važnost osiguranja poljoprivrednih usjeva i nasada, na što sada poljoprivrednike potiče Europska unija. Upravo zato smo u Varaždinskoj županiji još 2018. godine pokrenuli posebnu mjeru za poljoprivrednike pod nazivom „Održiva poljoprivredna proizvodnja”, s ciljem da ih rasteretimo u redovnom poslovanju i potaknemo da se osiguraju. Postigli smo velik uspjeh, o čemu dovoljno govori podatak da je 2017. bilo svega pet osiguranih, 2018. se taj broj povećao na 363, a 2019. na 450 osiguranih, što su gotovo svi koji se ozbiljno bave poljoprivredom – rekao je župan Radimir Čačić.

Kolika je isplativost EU osiguranja, pokazuje primjer OPG-a čiji su nasadi jabuka u travnju bili pogođeni mrazom, pri čemu je procijenjena šteta bila 70 do 75 %.

– Premija osiguranja za OPG koji uzgaja jabuke na 2,3 hektara je bila 41.200 kuna, od čega su sami morali podmiriti samo 2220 kuna. Županija je, naime, putem mjere „Održiva poljoprivredna proizvodnja“ rasteretila poslovanje OPG-a za 18.000 kuna, a ostalo je iz EU fonda. Da nije osiguran, taj OPG bi ostao bez svega, no zahvaljujući polici osiguranja za štetu na jabukama na 2,3 hektara, očekuje se isplata šteta u visini od 60.000 kuna – istaknuo je župan.

Novom Marofu i Sračincu automatske meteorološke postaje

U Državnom hidrometeorološkom zavodu pokušali smo doznati i kakva je situacija s provedbom modernizacije meteoroloških postaja u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji, na što su nam odgovorili da se ona provodi na cijelom području Republike Hrvatske.

– Modernizacija se provodi Projektom modernizacije meteorološke motriteljske mreže u RH (METMONIC) na ukupno 437 lokacija prizemnih postaja. Na području Varaždinske i Međimurske županije za glavninu lokacija dobivena je suglasnost za izgradnju postaja od vlasnika zemljišta. U tijeku je izrada projekata i troškovnika za građevinske radove kako bi se mogao nastaviti proces javne nabave za građevinske radove. Uskoro će biti objavljena i javna nabava za meteorološke instrumente koje će se ugrađivati na nove automatske meteorološke postaje. U Varaždinu će biti izgrađeno meteorološko motrilište za novu glavnu meteorološku postaju u blizini stare lokacije (najveći opseg mjerenja meteoroloških veličina te zaposleni djelatnici DHMZ-a meteorološki motritelji). Naime, preko postojeće lokacije planirana je izgradnja prometnice, te je potrebno izmjestiti meteorološko motrilište – vele u DHMZ-u, čiji su zaposlenici u Varaždinu od 1948. godine već tri puta mijenjali adresu!

Projektom METMONIC obnovit će se postojeća klimatološka postaja u Bednji i uspostaviti automatska meteorološka postaja. U Čakovcu (lokacija Mihovljan), Hodošanu, Ludbregu, Novom Marofu i katastarskoj općini Sračinec uspostavit će se automatska postaja s obimom mjerenja klimatološke postaje (na svim lokacijama: detekcija oborine, količina oborine, temperatura i relativna vlažnost zrak u meteorološkom zaklonu, tlak zraka, brzina i smjer vjetra, a na nekim lokacijama visina snijega i/ili stanje vremena).

– U Podturnu, Prelogu, Štrigovi, Murskom Središću, Cestici, Klenovniku, Trnovcu Bartolovečkom i Varaždinskim Toplicama uspostavit će se automatska postaja s obimom mjerenja kišomjerne postaje (na svim lokacijama: detekcija oborine i količina oborine; na dijelu lokacija dodatno mjerenje temperature i relativne vlažnosti zraka u meteorološkom zaklonu i/ili visina snijega) – ističu.

Početak građevinskih radova za Međimursku i Varaždinsku županiju planiran je u prvoj polovici 2021. godine. Obavljeni građevinski radovi preduvjet su za instalaciju meteorološke opreme. Nakon provedbe projekta Međimurska županija imat će četiri nove automatske postaje s opsegom mjerenja kišomjerne postaje te dvije nove automatske postaje s opsegom mjerenja klimatološke postaje. Pritom će svi podaci mjerenja biti dostupni u realnom vremenu.

Štete u Varaždinskoj županiji

Milijunske štete od prirodnih nepogoda

Već letimičan pogled na registar šteta od mraza, tuče, suše, poplava… u razdoblju od 2016. do 2020. godine u Varaždinskoj županiji, i na njihov financijski iznos, donekle otkriva razmjere problema s kojima su suočeni poljoprivrednici na sjeveru Hrvatske. Tijekom ove godine je uz snažan mraz u nekoliko navrata zabilježena i lokalna tuča, koja im je također oštetila voće i povrće.

Prema Zakonu i Pravilniku o elementarnim nepogodama, nakon nastale štete poljoprivredni proizvođači u roku od osam dana prijavljuju štetu u svojoj općini (JLS). Općinsko povjerenstvo izlazi na teren i u slučaju veće štete daje prijedlog županijskom povjerenstvu (koje također obilazi sve općine gdje je zabilježena šteta), nakon čega župan donosi odluku o proglašenju elementarne nepogode.

U slučaju da je šteta za pojedine općine veća od 20 % izvornoga općinskog proračuna ili da je ukupna šteta veća od 30 % prinosa, za tu općinu se proglašava elementarna nepogoda. Nakon toga sve te općine moraju u APIS bazu upisati prijavljene štete. Ako Ministarstvo financija u proračunu ima predviđena sredstva za naknadu štete u županijama gdje je proglašena elementarna nepogoda, sredstva se isplaćuju oštećenicima. Budući da se tu radi o malim iznosima za pojedine poljoprivredne proizvođače, velik broj poljoprivrednih proizvođača osigurava svoje usjeve i nasade i životinje, prilikom čega sklapaju EU policu s osiguravajućim društvom. Za tu EU policu poljoprivrednici plaćaju samo 30 %, a za preostalih 70 % podnose zahtjev za Mjeru 17 u APPRRR do kraja godine.

Nakon podnesenog zahtjeva za Mjeru 17, agencija plaća preostalih 70 % troška osiguranja usjeva, nasada ili životinja. U tom slučaju, ako se dogodi elementarna nepogoda, osiguravajuće društvo isplaćuje štetu poljoprivredniku prema ugovorenoj EU polici.