Anna je svoj novi dom pronašla u Velikom Bukovcu: Ovo je toliko lijep kraj i ljudi trebaju biti zahvalni
Više od dvije godine prošlo je od ruske invazije na Ukrajinu. Sve češće uzbune, ratne strahote o kojima su svakodnevno...
RADNA AKCIJA UOČI IZBORA
Svega dva dana prije parlamentarnih izbora, a dan uoči izborne šutnje, mještanima Vinice iz HNS-a je stigao poziv da se uključe u radnu akciju čišćenja rigola uz rub kolnika, koji su obrasli, pa ne mogu kako spada preuzimati površinske vode.
– Zanimljivo je da se upravo sad pred izbore pojavljuje poziv mještanima i to od strane HNS-a na uključivanje u radnu akciju – čišćenje onog za što nisu nadležni i što je već odavno trebao napraviti ŽUC. Najgora činjenica je što su naši mještani to sve već i platili. Jučer navečer i danas začuđeni i zbunjeni mještani zvali su me i pitali o čemu se tu radi i koje su to opet besmislice i bedastoće – naveo je načelnik Vinice Marijan Kostanjevac u priopćenju.
Napominje da su mještani pitali i kad će netko konačno snositi odgovornost za sve što se događa na lokalnim i županijskim cestama u njihovoj Općini.
– Upravo zbog toga kao načelnik ću zatražiti od predsjednice Skupštine Varaždinske županije uvrštavanje u dnevni red točke o odgovornosti nadležnih za uređenje i održavanje županijskih i lokalnih cesta na području naše Općine, a jednako tako obratit ćemo se i Vijeću za prevenciju Varaždinske županije – najavio je Kostanjevac.
Podsjetio je da je još krajem kolovoza upozorio na nepočišćene i obrasle rigole, no ništa se od tada nije promijenilo.
– Zašto se ŽUC i dalje neodgovorno ponaša prema stanovnicima Općine Vinica? Zbog čega se još uvijek nisu počistili rigoli uz glavnu, županijsku cestu ŽC 2029, kroz naselja Donje Vratno, Vinica, Marčan i Gornje Ladanje? Naši stanovnici također prilikom registracije motornih vozila plaćaju cestarinu koja je isključivi prihod ŽUC-a, a unatoč tome Općina Vinica je, direktno ili indirektno, diskriminirana u odnosu na ostale 22 općine i 6 gradova u Varaždinskoj županiji, a što traje već dulje vrijeme – istaknuo je Kostanjevac i zapitao se je li Općini Vinica najveća kazna to što u njoj živi aktualni župan.
Izvor:
Foto: Arhiva RT
Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.
Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.
No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.
Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.
Izvor: Danica
I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen
Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.
Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.
Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.
Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.
Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.