Ulaskom Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM II) napravljen je i konačni korak prema uvođenju eura.

Naime, ERM II svojevrsno je prijelazno razdoblje, odnosno “čekaonica” u kojoj svaka država mora provesti dvije godine prije uvođenja eura.

Lakše poslovanje

O uključivanju hrvatske kune u Europski tečajni mehanizam odlučili su ministri financija članica europodručja, predsjednica Europske središnje banke i guverner središnje banke Danske. Sporazum o sudjelovanju hrvatske kune u tečajnome mehanizmu ERM II zasniva se i na obvezi Hrvatske o istodobnom ulasku u bankovnu uniju i tečajni mehanizam ERM II, kao i na cjelovitoj provedbi skupine mjera od visoke važnosti za nesmetano sudjelovanje u ERM-u II. Te se mjere odnose na šest područja: nadzor banaka, makroprudencijalni okvir, okvir za borbu protiv pranja novca, prikupljanje, izradu i diseminaciju statističkih podataka, upravljanje u javnom sektoru i smanjenje financijskog i administrativnog opterećenja za gospodarstvo.

Zadovolji li Hrvatska stroge uvjete EU-a, euro bi mogao zamijeniti kunu već 2023. godine. Takvom raspletu najviše se vesele hrvatski gospodarstvenici, svjesni da će uvođenje eura kao službene valute u velikoj mjeri pojednostaviti i pojeftiniti njihovo poslovanje.

– Svakako očekujemo olakšanje poslovanja te značajnije ojačanje konkurentnosti izvoznoga gospodarstva koje može povećati zapošljavanje. Uvođenjem eura smanjit ćemo troškove poslovanja najmanje za 5 %, a to ćemo uložiti u konkurentnost tvrtke Tehnix, u povećanje plaća i nabavu novih boljih tehnologija – rekao nam je Đuro Horvat, predsjednik kompanije.

Slično poručuju i iz tvrtke Bernarda, koja je veliki hrvatski izvoznik jer čak 70 % vlastitih prihoda ostvaruje prodajom svog asortimana proizvoda u druge članice Europske unije.

Osigurati stabilnost

– Da bismo podmirili dobavljače, plaće, režije… potrebno je euro promijeniti u kunu, a tu gubimo velik novac u konverziji tečaja. Stoga poslovanje tvrtke ulaskom u eurozonu smatram važnim i korisnim. Očekujem olakšanje poslovanja, budući da će se izbjeći konverzija tečaja, što će pozitivno utjecati na poslovanje – istaknula je vlasnica tvrtke Bernarda Cecelja.

Iako je nemoguće izračunati točan trošak konverzije tečaja, poduzetnici se slažu da će rasti prihodi, a taj će novac ulagati u daljnji rast i razvoj svojih tvrtki.

– Osim što nestaju problemi tečaja i konverzije, ujedno se smanjuju cijena i rizik kapitala, a cijenu proizvoda bit će jednostavnije složiti u izvoznim kalkulativnim elementima. Proizvode poduzeća Bernarda uvijek prate kvaliteta i prihvatljiva cijena za kupca – ističe Cecelja.

Tehnix od uvođenja eura očekuje povećanje ukupnog prihoda najmanje za 5 %.

Druge beneficije

– Tu ćemo razliku uložiti u istraživanje i razvoj – naglašava Horvat te dodaje:

– Uvođenjem eura ostvarit ćemo, primjerice, niže kamatne stope, ukinut će se važan izvor ranjivosti u obliku valutnog rizika, nestat će troškovi zamjene valuta kod putovanja, cijene će biti lakše usporedive. Proces će također potaknuti investicije i međunarodnu razmjenu, a u slučaju makroekonomskih poremećaja, euro može pružiti važnu zaštitu. Da bi uvela euro, Vlada Republike Hrvatske mora postići visok stupanj održive konvergencije, čime će Hrvatska pokazati da je u stanju funkcionirati u monetarnoj uniji bez poteškoća. Osim toga, potrebno je osigurati stabilnost Republike Hrvatske inovativnošću, konkurentnošću i održivošću domaćega gospodarstva i domaće industrije te smanjiti troškove javne uprave i državne administracije.

Male ekonomije turbulencije na globalnom tržištu lakše prebrode ako su dio većih sustava koje predvode neka od najmoćnijih svjetskih gospodarstava. Krizu uvjetovanu pandemijom koronavirusa, kao i sve ono što ona donosi sa sobom u budućem razdoblju, Hrvatska bi zasigurno lakše prebrodila da je već sada dijelom eurozone.

– Da je Hrvatska sada u eurozoni, u trenucima ove neviđene krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, imali bismo financiranje u kriznim situacijama putem ESM-a (European stability mechanism), koji omogućuje zajmove za članice eurozone. Rezultat premijera ostvaren 21. srpnja pokazao se više nego uspješnim dobivanjem 22 milijarde eura, koje je Hrvatska dobila iz EU-a i prije nego što je postala članicom eurozone – ustvrdila je Bernarda Cecelja.

Članstvo u eurozoni donosi i druge beneficije. Tako Damir Kirić, predsjednik Uprave varaždinske tvrtke Gumiimpex – GRP, na ulazak Hrvatske u eurozonu gleda pozitivno.

– Što se tiče samog poslovanja tvrtke, ništa se bitno neće promijeniti jer smo i dosad izvozili u zemlje EU-a svoje proizvode, a isto tako najviše uvoza repromaterijala i autoguma je iz Europske unije. Prednost će biti da više ne trebamo raditi konverzije i plaćati za taj posao provizije bankama – rekao je Kirić i dodao da će se ulaskom Hrvatske u eurozonu tvrtke i građani moći jeftinije zaduživati.

Energenti ne smiju poskupiti

– Dakle, pojeftinit će krediti jer u kamatu neće trebati uključiti rizik naše valute. S druge strane, mislim da će u trenutku uvođenja eura kao valute neke od usluga poskupjeti jer se to dogodilo i u ostalim državama koje su to uvodile, ali uglavnom zbog zaokruživanja kod pretvaranja kuna u eure. Nadam se da to neće biti ništa značajno – istaknuo je.

Smatra i da konkurentnost hrvatskih proizvoda najviše ovisi o našoj produktivnosti, a ne o valuti.

– Ne zaboravimo da imamo turizam te da nam najviše dolaze strani gosti, koji moraju mijenjati eure u kune, pa su često vrlo razočarani ogromnim razlikama u tečaju. To je jedna od stvari koje negativno utječu na turizam. Vrlo je bitno da kod uvođenja eura ne poskupe struja, nafta, plin i ostali bitni faktori o kojima ovisi cijena naših proizvoda, pa tako i naša konkurentnost na EU tržištu. U svakom slučaju, smatram da će uvođenje eura kao valute imati veće prednosti nego nedostatke – zaključio je Damir Kirić.

Potrebno ispuniti visoke kriterije

Važnost ulaska Hrvatske u Europski tečajni mehanizam II potvrdio je i premijer Andrej Plenković. Po njegovim riječima, radi se o jednom od Vladinih najvažnijih ciljeva i mogućih povijesnih ostvarenja.

– Još sam 2017. godine najavio da ćemo 2020., kad Hrvatska bude predsjedala Vijećem Europske unije, službeno zatražiti članstvo u Europskom tečajnom mehanizmu II. Prošle godine smo u srpnju dobili potvrdu prihvaćanja našeg pisma namjere. Time smo preuzeli kompletni paket obveza koje je prethodno trebalo zadovoljiti i ispuniti, sve s ciljem neometanog i ravnopravnog ulaska u eurozonu. Naš akcijski plan obuhvaćao je šest područja politika, 19 mjera i devet institucija, a cilj je bio da sve te mjere i reforme ispunimo do kraja travnja ove godine. Ponosni smo što smo u tome i uspjeli jer smo u potpunosti proveli svih 19 mjera. Tu se, između ostalog, radi o 12 zakona, šest pravilnika, tri objavljena natječaja za prodaju udjela i dionica – rekao je premijer Plenković na jednoj od sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u RH.

– Ulazak u eurozonu je naša politička i pravna obveza koju smo prihvatili prilikom pristupanja Europskoj uniji. Da bi se postalo članicom eurozone, potrebno je ispuniti visoke kriterije i makroekonomske i fiskalne stabilnosti. Hrvatska je nakon izlaska iz procedure prekomjernog proračunskog deficita 2017. godine, a pogotovo nakon što je Europska komisija prošle godine potvrdila da Hrvatska više ne bilježi makroekonomske neravnoteže, iskoristila svoj mnogo bolji financijski položaj – dodao je Plenković.

I premijer se slaže da bi članstvo u eurozoni u trenucima krize uzrokovane pandemijom koronavirusa Hrvatskoj olakšalo brojne stvari.

– Imali bismo pristup fondovima za financiranje u kriznim situacijama, koji omogućavaju zajmove za članice eurozone, a kapacitet mu je čak 700 milijardi eura – zaključio je Plenković.