Povežite se s nama

Život i društvo

Za korisnike je poskupio Dom za starije i nemoćne Varaždin, evo za koliko

Objavljeno:

- dana

Dom za starije i nemoćne Varaždin poskupio je uslugu za svoje korisnike, požalio nam se čitatelj.

– Imam malu mirovinu i nezaposleni sin još izdvaja dio novca da bih mogao plaćati puni iznos koji moram za ostanak u domu. Šokirao sam se kad sam vidio 250 kuna veći račun za smještaj – tužno je istakao čitatelj.

Poskupljenje nam je potvrdila i ravnateljica Doma Vesna Vidović-Oreški, mag.soc.rada. Postavili smo joj nekoliko pitanja o poskupljenju.

Je li točno da je domska usluga poskupjela i za koliko?

Da, domska usluga je poskupjela u prosjeku 10 %, u odnosu na dosadašnje cijene.

Je li usluga poskupjela za sve jednako?

Da, usluga je poskupjela za sve korisnike usluga privatno smještene putem ugovora s Domom u jednakom postotku, ovisno o prijašnjoj cijeni po vrsti sobe. Resorno pak ministarstvo određuje cijene za korisnike smještene putem rješenja centra za socijalnu skrb, gdje smještaj u cijelosti plaća ili doplaćuje država.

Tko vašem Domu odobrava poskupljenje usluge i kako se izračunava koliko će on poskupjeti?

U Domu sukladno statutu odluku o cijenama donosi Upravno vijeće Doma. Ne postoji formula za izračun, već se cijena formira temeljem ekonomskih i financijskih pokazatelja Doma i naravno u dogovoru s osnivačem (Varaždinskom županijiom). I ovim poskupljenjem nastojali smo što manje opteretiti naše korisnike i njihove obveznike plaćanja, jer gledajući ekonomske i financijske pokazatelje ono je trebalo biti i znatno veće da bismo pokrili stvarne troškove, odnosno ekonomsku cijenu.

Kada je posljednji put usluga poskupjela i za koliko?

Posljednji put je usluga poskupjela točno prije dvije godine s 1. rujnom 2018. godine u prosjeku 12 %. Zadnja, pak, korekcija cijena, odnosno poskupljenje cijena od strane resornog Ministarstva za korisnike smještene putem rješenja Centara za socijalnu skrb, u primjeni je od 1. svibnja 2019. godine.

Je li na poskupljenje utjecala situacija nastala zbog koronakrize?

Naravno da je između ostalog i situacija nastala zbog korone utjecala na povećanje cijene, a uslijed povećanih troškova poslovanja, ali i umanjenih prihoda zbog nemogućnosti popunjavanja svih kapaciteta. Tako smo neplanirano u svrhu zaštite korisnika i djelatnika, a provodeći sve mjere po naputku županijskog i gradskog stožera civilne zaštite, Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije i resornog Ministarstva morali nabavljati zaštitnu opremu (maske, rukavice, materijal i propisana sredstva za čišćenje i dezinfekciju). Kako smo velika Ustanova i imamo veliki kapacitet korisnika, imali smo veliku potrošnju materijala za osobnu higijenu, odnosno dezinfekciju, u što su uključeni dozatori po cijeloj Ustanovi. Podsjećam da su u vrijeme početka pandemije sva sredstva bila ili nedostupna ili veoma skupa, a tek mnogo kasnije i kratko vrijeme, dobivali smo neke manje količine zaštitne opreme od gradskog i županjskog stožera. Kako korisnici nisu smjeli izlaziti iz Doma, uz naš nadzor, pratnju i prijevoz osigurali smo im odlazak u bolnicu ili za neke druge neophodne potrebe, a što je također iziskivalo dodatne troškove. Javna nabava prehrambenih proizvoda je u vrijeme pandemije cjenovno veoma narasla, a isto tako nastojali smo korisnicima obogatiti obroke što proizvelo veće troškove na poziciji prehrane. Tako smo u tijeku koronakrize prvo imali zabranu novih smještaja, a zatim smo radi potrebe samoizolacije u prosjeku morali imati barem petnaestak praznih soba. Problem je što smo istovremeno od prošlog rujna do danas u procesu energetske obnove, te smo zbog radova morali prestati popunjavati jedan dio kapaciteta kako bismo mogli izviještati korisnike i donekle ih zaštiti. Uglavnom, i radnicima i korisnicima Doma ovo je veoma teško razdoblje i to iz razloga korona krize i energetske obnove. Nadamo se da ćemo sve ovo zajedno i uspješno prebroditi.

Čitatelj nam se i požalio da je puno korisnika iz drugih županija, van Varaždinske županije, a „domaći“ ne mogu dobiti mjesto u Domu. Kako to komentirate?

Od kapaciteta 360 korisnika, na današnji dan u Domu je smješteno 29 korisnika koji imaju prebivalište u drugoj županiji, pa i nama najbližoj Međimurskoj. Od toga ih je šest smješteno putem države, odnosno rješenjem centara za socijalnu skrb, a ostali privatno putem ugovora s Domom. Prema Zakonu o socijalnoj skrbi nije moguće uskratiti smještaj u Dom nekome jer nema prebivalište u našoj Županiji. Odlukom Vlade o minimalnim financijskim standardima, kriterijima i mjerilima za decentralizirano financiranje domova za starije nemoćne osobe, država sufinancira zapravo smještaj svakog korisnika u domovima za starije i nemoćne osobe kojima je osnivač Županija, neovisno o domu i adresi prebivališta. Problem je jedino što je dotacija države u naš Dom desetljećima manja u odnosu na druge domove istih kapaciteta i kategorije. Treba isto tako reći, da našim unutarnjim pravilnikom o prijemu i otpustu korisnika, korisnici s drugih županija nemaju prioritet kod smještaja, već isti priznajemo isključivo korisnicima s područja naše Županije. No, svi oni koji i zatraže smještaj u našem Domu ili se vraćaju nakon provedenog radnog vijeka negdje drugdje u svoj rodni grad i kraj, ili im djeca i obitelj žive ovdje, te je prirodno da budu pokraj njih u jeseni svog života.

Život i društvo

Malu maturu položili u OŠ Babinec iz 1974. godine, a nakon 50 godina prisjetili se dogodovština iz školskih dana

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Općina Cestica

Zajednički susret učenika završnih razreda Osnovne škole Babinec, a koji su osmi A, B ili C razred završili školske godine 1973./74. održan je u petak, 3. svibnja, objavila je Općina Cestica.

Prvi generacijski susret, 50 godina nakon završetka Osnovne škole potaknuli su Stanko Dugi iz osmog A, Mirko Majhen iz 8. B i Marijana Kutnjak r. Hutinski iz 8.C razreda.

Uz 47 učenika, susretu se odazvala i razrednica 8. B, učiteljica Marija Jug, a nakon okupljanja koje je započelo u 17 sati na terasi restorana Žmah u Babincu, snimljena je zajednička fotografija.

U nastavku druženja izaslanstvo učenika otišlo je na groblje u Cesticu te položilo svijeće i zapalilo svijeću na grobu učiteljice Marije Sedlar, razrednice 8. C razreda, a u spomen na učiteljicu Ivanku Jakopan, razrednicu 8. A razreda, kao i na preminule kolege učenike, potom je vijenac položen kod središnjeg križa na groblju gdje je molitvu za preminule razrednike, učitelje i učenike predvodila Slavica Kovačić rođena Šinjur.

Po povratku s groblja druženje je nastavljeno uz sjećanje na školske dane, a u ime organizacijskog odbora učenicima koji su se na susret odazvali zahvalila je Marijana Kutnjak. Podsjetila je na siromaštvo i sveopću oskudicu u kojoj se nekad odrastalo i živjelo te izrazila zadovoljstvo i zahvalnost roditeljima i nastavnicima koji su ih tijekom odrastanja i školovanja vodili kroz život. Zahvalnost na susretu svojim nekadašnjim đacima izrazila je i učiteljica glazbenog odgoja Marija Jug, a susret je potom nastavljen uz zakusku i sjećanja na školske dane.

Na generacijski susret učenika, danas mahom u dobi od 65 godina, đaci su donijeli i fotografije iz školskih dana, a sa zanimanjem su pogledali i „Spomenar“ (isti je sačuvala i na susret donijela Josipa Korotaj rođena Mihin iz Kolarovca) koji je u to doba gotovo držao svaki učenik.

Druženje je uz pjesmu i prepričavanje dogodovština iz školskih dana potrajalo do duboku u noć, a uz izvođenje hitova iz sedamdesetih i nešto novijih glazbenog sastava „Mihael i Marinko“ se i zaplesalo.

Nastavite čitati

Život i društvo

Mladi kuhari u Varaždinu učit će u novom Kuharskom praktikumu vrijednom 100.000 eura

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gospodarska škola Varaždin bila je od 2020. do 2023. godine partner na projektu ReCeZa – Regionalni Centar Zabok čiji je nositelj bila Srednja škola Zabok.

Ukupna vrijednost projekta iznosila je 8.851.720,47 eura.

Za vrijeme trajanja projekta kroz projektne aktivnosti realizirale su se brojne radionice za učenike i nastavnike, natjecanja učenika na školskoj, državnoj i međunarodnoj razini, studijska putovanja iz područja turizma i ugostiteljstva te su razvijeni standardi zanimanja, standardi kvalifikacija i kurikuluma za nove programe.

U okviru projekta Gospodarska škola Varaždin dobila je profesionalnu opremu za kuharski praktikum u vrijednosti od 100.000 eura, a upravo je to bila prilika za prigodnu svečanost na kojoj su se okupili ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan, župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, zamjenica županice Karlovačke županije dr.sc. Vesna Hajsan Dolinar, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje Osječko-baranjske županije Miranda Glavaš-Kul, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije dr.sc. Miroslav Huđek, pročelnica Upravnog odjela za školstvo Karlovačke županije mr.sc. Marija Šćulac, predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije Igor Šoković, Branka Šaško, predstojnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područni ured Varaždin, kao i mnogobrojni ravnatelji srednjoškolskih ustanova s područja Varaždinske županije.

Uvodno pozdravljajući sve okupljene ravnateljica Gospodarske škole Jasenka Kelemen je istaknula kako je uključivanje škole u ovaj projekt od izuzetne važnosti te kako će učenici imati priliku učiti u kuhinjama budućnosti.

– Profesori i nastavnici će prenositi stečena znanja i najsuvremenije kulinarske tehnike kako bi naši učenici izrasli u poznate i uspješne šefove. Ovaj novi Kuharski praktikum je jedan lijepi poklon za Dan škole. Hvala svima na podršci i pomoći, poglavito našem osnivaču, Varaždinskoj županiji – rekla je ravnateljica Kelemen.

Čestitajući ravnateljici i djelatnicima škole na uspješno provedenome projektu, župan Anđelko Stričak je rekao kako su za današnji razvoj društva važni sigurnost, gospodarski rast i obrazovanje.

– Varaždinska županije je osnivač 13 srednjih škola, a u njima se obrazuje 75 % učenika u strukovnim ili obrtničkim zanimanjima, 20 %ih pohađa gimnazijske programe i pet posto ih pohađa umjetničke programe. Sama ta činjenica najbolje govori o tome da je naše školstvo prilagođeno potrebama našeg gospodarstva. Naši učenici kada završe svoje školovanje, ne čekaju na Zavodu za zapošljavanje svoje radno mjesto, već se mogu odlučiti da li idu na tržište rada, da li nastavljaju daljnje školovanje na fakultetima ili će pokrenuti neku od svojih privatnih inicijativa. Osim što smo osnivač 13 srednjih škola, Varaždinska županija je osnivač i 14 centara izvrsnosti te pet centara izvrsnosti u strukovnim zanimanjima te dva centra kompetentnosti. Upravo u tim centrima oni dobivaju tu informaciju više te se mogu lakše odlučiti u kojem smjeru će nastaviti. Također, naše srednje škole su prilagođene cjeloživotnom obrazovanju tako da u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje provodimo cijeli niz doškolovanja te različitih prekvalifikacija. Recimo, u 2022. godini su 234 osobe to završile, prošle godine 321 osoba, a u ovoj godini već sada imamo 190 polaznika. Zahvaljujući našim ravnateljima, profesorima, nastavnicima i pročelnicima, odrađujemo dobar posao za sve – zaključio je župan Stričak.

Damir Habijan

Otvarajući novi Kuharski praktikum, ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan je istaknuo kako je Varaždinska županija lider u Republici Hrvatskoj po pitanju ulaganja u područje obrazovanja.

– Što se tiče radne snage, kada govorimo o strukovnim zanimanjima, po tom smo pitanju doista deficitarni, ali to nije nešto što se odnosi samo na Hrvatsku. Pogledamo li zapadno europske zemlje, odnosno zemlje Europske unije, nažalost i one se bore s istim problemom. Ako pogledamo Republiku Hrvatsku, čak 70 % učenika koji upisuju srednje škole upisuju upravo strukovna zanimanja, ali unatoč tome s tim zanimanjima i s nedostatkom radne snage i dalje imamo problem. Učenici koji će ovdje završiti Gospodarsku školu i ovo hvalevrijedno zanimanje bez problema će naći posao na tržištu rada. Po pitanju obrtništva, nekoliko brojki: u zadnje četiri godine broj obrta u Hrvatskoj skočio je sa 75.000 na 116.000, dakle imamo 55.000, više otvorenih obrta na razini države. Grad Varaždin je po tom pitanju čak i bolji i ima gotovo 65 novih obrta. Ono što mogu reći ispred Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, što smatram bitnim, pogotovo u segmentu obrtništva, to su mjere koje možemo poduzeti, koje smo dosad poduzeli i daju rezultate. Prije svega, ono što je zanimljivo jest stipendiranje učenika – 15.500 stipendija koje je dodijeljeno u vrijednosti 29 milijuna eura i 1.316 stipendija gospodarskim subjektima vrijednih 11,5 milijuna eura, dakle ukupno 40,5 milijuna eura je dalo rezultate. U školskoj godini 2022./’23. nakon dugo vremena imamo porast broja upisa u strukovne škole i to nas veseli – rekao je ministar Habijan.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje