DRAMA

Kad je doktorica Sanja Nikčević – redovita profesorica osječke Umjetničke akademije – 2011. godine prvi put došla na Festival kazališnih amatera Međimurja, KAM, preplavila su je tri osjećaja – šok, oduševljenje i zaljubljenost.

Šokirala se brojnošću festivalskih događanja, oduševila organizacijom i zaljubila u fenomen međimurskoga dramskog pisma. A svake je godine na smotri barem petnaestak domaćih suvremenih tekstova, od čega desetak novih. Doktorica Nikčević nije dozvolila da sve ostane samo na njezinu emotivnom dojmu nego je otišla u čakovečku Maticu hrvatsku i predložila projekt Antologije pučke međimurske drame, koji je i prihvaćen. Taj je projekt bio tema okruglog stola na tek završenim Danima Kalmana Mesarića.

Fenomen

– U takozvanoj glavnoj struji ne samo hrvatskoga nego i europskoga kazališta zadnjih tridesetak godina zavladali su hladni, mračni i bezlični tekstovi koji su izazivali ili dosadu ili zgražanje, ali su u svakom slučaju istjerivali publiku iz kazališta. Međimurska pučka drama došla mi je kao melem na ranu! Zato sam odlučila pomoći da se ta drama s jedne strane vidi i izvan granica Međimurja, da se sazna za nju: ne samo zato jer je to doista zaslužila svojom kvalitetom nego i zato što se nadam da će upravo ona promijeniti nešto i u profesionalnom kazalištu – govori dr. sc. Sanja Nikčević.

Međimurski su je pisci, veli, osvojili svojim napetim pričama i čovjeku prepoznatljivim likovima, toplim emocijama i osjećajem da svijet ima smisla unatoč problemima.

Doktorica se ne ustručava ustvrditi da je međimursko dramsko pisanje fenomen.

– Odgovorno to tvrdim! Iako po cijeloj Hrvatskoj ima podjednako talentiranih glumaca, amatera i profesionalaca i iako svi oni imaju potrebu za dramskim tekstovima – u Međimurju po glavi stanovnika ima najviše talentiranih dramskih pisaca! Na 124.000 stanovnika postoji 50 aktivnih dramskih pisaca! To je više nego u Zagrebu! Međutim, nije to fenomen samo po brojnosti, nego i po kvaliteti. Upravo su dobri tekstovi razlog da i glumački talenti dođu do izražaja – napisani jezikom kojim glumci govore o likovima koje znaju, amaterski talenti se mogu rascvati do kraja, što nije slučaj kad govore književnom normom ili prikazuju likove koje ne poznaju. Također, međimurske predstave se gledaju u dahu zbog napete priče, a izazivaju u publici emociju, i suzu i smijeh. Sve je to zato jer su im podloga suvremeni i živi tekstovi koji govore o stvarnom životu – nasljedstvu, ženidbama, susjedima, vjeri i praznovjerju, političkim i obiteljskim problemima… – o likovima koje prepoznajemo – govori.

Pučka drama

Iako se pišu različite drame, dominira takozvana pučka drama. Najviše se pišu komedije, ali i vrlo potresne obiteljske drame. 
Recimo, drama Božidara Glavine iz Preloge Dok vreme caru mine, ili ciklus o pijanstvu u obitelji Stjepana Švorca iz Belice. Također se stvaraju i pravi međimurski mjuzikli – Možima na komedijo, ženama na zdrovje Sanje Rašan iz Donjega Kraljevca.

Sanja Nikčević veli da je poseban fenomen Kristina Štebih iz Čakovca. – Ona uvijek kroz neku povijesnu situaciju progovara o stvarnosti na istovremeno duhovit, otkačen i emotivan način. Tu su i Pismo z Galicije te drame o raspadu Jugoslavije, početku Drugoga svjetskog rata, Zrinskima – govori. Doktorica Nikčević neke je drame preporučivala za objavu u časopisima dok je neke, poput Pisma iz Galicije, i uredila.

Ova invazija odličnih međimurskih dramatičara intenzivirala se od početka održavanja Festivala. Dok je prije dvadesetak godina na sceni bilo svega nekoliko međimurskih dramatičara – Stjepan Škvorc, Antun Požgaj, Magdalena Vlah Hranjec, Vladimir Mesarić – otkako se KAM organizira kao pravi festival, na koji dolaze i selektori državnog festivala kazališnih amatera, mnogi su željeli sudjelovati, pa su pokretali dramske grupe i tražili tekstove, a voditelji grupa počeli pisati. 

Svestranost

– Nakon što već gotovo deset godina putujem po Hrvatskoj i gledam amaterske predstave, da ne govorim da već trideset godina pratim profesionalno hrvatsko i svjetsko kazalište, ovo je, ponavljam, fenomen. Piscima je zajednička kvaliteta i svježina dramskih tekstova. Različitoga su profesionalnog statusa i osnovnih zanimanja. Ima profesionalnih pisaca (Božidar Glavina, Kristina Štebih, Zlatko Kraljić), električara (Franjo Oreški), nastavnika (Đuro Horvat iz Ivanovca, Martina Kuretić Sedlar iz Čakovca…), poljoprivrednika, (Nada Janković iz Male Subotice…) ili uzgajivača koza (Štefanija Jambrošić iz Gornjega Kraljevca) – govori Sanja Nikčević.

Iako se ako se pišu različite drame, dominira takozvana pučka drama.

Doktorica veli da, iako brojni međimurski pisci nastavljaju tradiciju pisanja Kalmana Mesarića – autora jedne od najpoznatijih hrvatskih komedija Gospodsko dijete – malo tko zna koliko je bio svestran. Bio je redatelj, pisac, teoretičar, dramski pedagog. Budući da je bio rodom iz Preloga, Mirjana Hržić je pokrenula Dane Kalmana Mesarića, koji su ove godine održani po treći put.

Događanje djeluje u tri kruga. Prvi krug je „izvlačenje“ Mesarića iz zaborava objavom djela koja su do sada bila uglavnom nedostupna – romana o dravskim zlatarima Dravom zlato plovi i komedija Gospodsko dijete te I u našem gradu – ili govori o njemu; drugi krug je predstavljanje vlastitih sugrađana koji se bave umjetnošću i stvaraju iz te poetike – svake godine organiziran je pravi mali festival kazališnih predstava te brojni nastupi članova Književnoga kruga – a treći je širenje utjecaja. Osnovnoškolci su napravili projekt Dravom zlato plovi i s njim nastupili na republičkoj smotri projekata iz građanskog odgoja, a u veljači ove godine dio manifestacije je održan i u Zagrebu u Matici hrvatskoj. Također, najnoviji broj Kola, časopisa Matice hrvatske, posvećen je Kalmanu Mesariću i Mirjana Hržić je predstavila manifestaciju.

– Tako se širi priča o pučkom kazalištu i drami iz Međimurja na najbolji mogući način – zaključuje Sanja Nikčević.

Melem na ranu

U takozvanoj glavnoj struji ne samo hrvatskoga nego i europskoga kazališta zadnjih tridesetak godina zavladali su hladni, mračni i bezlični tekstovi koji su izazivali ili dosadu ili zgražanje, ali su u svakom slučaju istjerivali publiku iz kazališta. Međimurska pučka drama došla mi je kao melem na ranu.

Festival

Invazija odličnih međimurskih dramatičara intenzivirala se od početka održavanja Festivala Dani Kalmana Mesarića

Izvor:
Foto: