Povežite se s nama

Život i društvo

Studentski dom u Varaždinu je spreman za studente, ovog ljeta ostvareno 7000 noćenja manje nego lani

Objavljeno:

- dana

„Grad u malom“ – tako bismo mogli nazvati kompleks Studentskog centra Varaždin, u koji ovih dana pojačano dolaze studenti kako bi se uselili u prostorije Studentskog doma, s obzirom na to da započinje nova akademska godina.

Siguran boravak

U Dom će se ovog rujna useliti ukupno 811 studenata, od toga 243 brucoša, što je 30 % kapaciteta domova – starijeg i novijeg objekta, istaknuo je u razgovoru ravnatelj Studentskog centra Varaždin Nenad Milijaš, mag. inf. Studenti dolaze iz svih krajeva Hrvatske, najviše Koprivničko-križevačke i Krapinsko-zagorske županije, te iz Bosne i Hercegovine. Za njih je osigurano sve kako bi boravak u domovima bio što sigurniji, i to prije donošenja uputa Zavoda za javno zdravstvo o radu učeničkih i studentskih domova u okolnostima epidemije koronavirusa.

– Na ulazima u sve objekte postavljene su prostorne barijere za dezinfekciju obuće i beskontaktni dezinfikatori za ruke, a u zajedničkim prostorijama obvezno je nošenje zaštitnih maski. Postavljene su pleksiglas pregrade, nabavljeni vizir i uređaji za UVC dezinfekciju prostora te skeniranje temperature lica i detekciju nošenja maski. Sukladno uputama, napravljeni su rasporedi korištenja zajedničkih prostorija: kuhinje, dnevnih boravaka, učionica… Na svakoj prostoriji piše popis soba stanara koji je mogu koristiti te broj studenata koji u njoj može istovremeno boraviti – objašnjava ravnatelj Studentskog centra, koji broji 80 zaposlenika.

U domove ne može ući nitko osim stanara i zaposlenika, a spremačice više puta dnevno provjetravaju zajedničke prostorije te dezinficiraju rukohvate, kvake i radne površine u zajedničkim prostorijama, kao i sprave za vježbanje na otvorenom, koje se mogu koristi na vlastitu odgovornost, a na svakom korisniku je da poslije korištenja dobro dezinficira ruke. Studenti su sobe rezervirali sami putem web-aplikacije krajem kolovoza, a većina je starijih studenata rezervirala sobe zajedno s kolegama s iste godine na visokom učilištu.

– U slučaju da se studentu pojave simptomi koji mogu upućivati na COVID-19, dužan je to javiti recepciji te nazvati nekog od obitelji da dođe po njega. Ako je došao autom, može i sam napustiti dom. U domovima nije dozvoljena samoizolacija i karantena te studenti trebaju napustiti dom što prije. Do dolaska člana obitelji, studenta se izdvaja u posebnu sobu predviđenu za izolaciju, najduže do 48 sati, te mu se dostavljaju hrana i potrebne potrepštine (papirnati ubrusi, vrećice za smeće i slično) pred vrata sobe. Student je nakon napuštanja doma dužan kontaktirati svog liječnika obiteljske medicine ili epidemiologa radi daljnjeg liječenja – naveo je ravnatelj Milijaš, ističući da dosad nisu imali oboljelog studenta, pa čak ni sumnju na zarazu.

Ljetna sezona

Epidemiološka situacija je utjecala i na ljetnu sezonu. Naime, Studentski dom u ljetnim mjesecima radi kao hostel, a ova je sezona bila puno slabija u odnosu na prošlu, što se ogledalo i u financijskom dijelu poslovanja.

– Imali smo oko 7000 noćenja manje nego prošle godine u ljetnim mjesecima – navodi Milijaš.

Ljetno je vrijeme iskorišteno i za neophodne popravke po sobama, zajedničkim prostorijama i dvorištu, pa su tako u starom domu zamijenjeni sustav videonadzora te sustav kontrole pristupa u objekt. Obavljeni su pripremni radovi za uvođenje grijanja i hlađenja u starom domu na dizalice topline voda-voda.

– Smatramo da je studentski standard u Varaždinu vrlo visok, no uvijek ima prostora za poboljšanje. Iz tog razloga redovito surađujemo sa studentskim zborovima varaždinskih visokih učilišta i Studentskim odborom Studentskog doma kako bismo poboljšali uvjete smještaja, prehrane i drugih studentskih aktivnosti. Za sada smo primjer drugima te mnogi, iz Hrvatske i inozemstva, dolaze kod nas učiti i snimati kako bi studenti u drugim sredinama imali bolji standard – zaključuje čelna osoba Studentskog centra Varaždin.

Izdano 30 % manje ugovora, porast broja studenata u IT sektoru

Posebnost protekle ljetne sezone ogleda se i u poslovanju Student servisa Varaždin, koji je cijelo ljeto radio u redovitom radnom vremenu, uz pridržavanje epidemioloških mjera. Već nekoliko godina studentima je omogućeno online podizanje studentskih ugovora, a postoji i mogućnost slanja ugovora poštom ili drugom dostavom.

– Bili smo u kontaktu sa svim našim dugogodišnjim poslovnim partnerima, tako da možemo reći da smo imali osigurani posao za sve studente koji su željeli raditi na sezonskim poslovima. Nažalost, unatoč svim našim naporima, i ove godine je bila veća ponuda poslova od broja zainteresiranih studenata koji su željeli raditi – navode iz Student servisa Varaždin. Nadalje, ističu da su pojedini studenti i njihovi roditelji zbog epidemije ipak izbjegavali odlazak na morske destinacije. U srpnju i kolovozu je tako zabilježeno smanjenje broja obrađenih ugovora za oko 30 %.

– Kada je riječ o sezonskim poslovima koje je dogovarao SC Varaždin, svim studentima je bila osigurana zakonska minimalna satnica od 25,39 kuna po satu rada, s tim da se sati rada odrađeni u noćnim satima te nedjeljom i blagdanom obračunavaju 50 % više. Isto tako, studenti su imali osiguran pristojan smještaj, tri obroka dnevno, plaćene putne troškove i troškove izrade sanitarne iskaznice. Jako nam je žao da veći broj studenata nije iskazao interes za radom za vrijeme ljetne sezone na Jadranu jer imamo pozitivne reakcije svih onih koji su radili i većina njih već sada planira i sljedeće godine raditi kod istih tih poslodavaca. U pravilu upućujemo studente na rad u većim hotelskim kućama poput Valamara, Plave lagune, Bluesun hotela, Skiper hotela, Jadranke i drugih, te je kod njih i radio najveći broj naših članova – objašnjavaju iz SC-a Varaždin. Na varaždinskom području ljeti se također nudilo poslova za sve studente koji su željeli upotpuniti svoj budžet. Trenutno su otvorene ponude za rad u prehrambenoj industriji poput Vindije i Kalnika, a i u svim trgovačkim centrima i ugostiteljskim objektima i dalje rade studenti, no u nešto manjem opsegu nego prethodnih godina.

Iako bi u Studentskom centru bili zadovoljniji da su uvjeti bolji i studentske satnice veće, smatraju da su s obzirom na trenutnu ekonomsku situaciju poslodavci uglavnom korektni. Oni ne mogu pod izlikom loše gospodarske situacije smanjivati studentsku zaradu jer je ona definirana Zakonom o obavljanju studentskih poslova.

– S obzirom na to da velik broj naših članova studira na Fakultetu organizacije i informatike, primjetan je trend porasta broja studenata koji rade posredstvom Student servisa u IT sektoru, a tu se satnice penju i više od 100 kuna. Naravno da je kriza uvjetovana epidemijom utjecala na tržište radne snage, smanjenje ponude, zatvaranje pojedinih djelatnosti i slično, ali i dalje svaki student koji želi raditi ima mogućnost rada putem Student servisa – ističu.

Život i društvo

Dojavna jedinica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije godišnje primi oko 30.000 poziva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U organizaciji Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije na središnjem varaždinskom trgu javnozdravstvenom akcijom „Dan kada učimo spašavati živote“ 30. travnja obilježen je Nacionalni dan hitne medicinske službe.

Tom prilikom građane se željelo upozoriti na ozbiljnost i težinu problema iznenadnog srčanog zastoja, educirati ih o osnovnim mjerama održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora (AVD), te ih upoznati s organizacijom i djelokrugom rada hitne medicinske službe.

Djelatnicima hitne na njihovom danu čestitali su župan Varaždinske županije Anđelko Stričak i pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Ljubica Božić.

– Drago mi je da su danas, kada obilježavaju svoj dan, djelatnici hitne medicinske službe odlučili građanima objasniti rad automatskog vanjskog defibrilatora. Naime, svakog sata jedna osoba u Hrvatskoj umre od iznenadnog srčanog zastoja. Stoga je važno da se naši građani upoznaju s tim javnozdravstvenim problemom, da se educiraju kako ga prepoznati, kako pomoći i koga zvati – rekao je župan Stričak čestitavši djelatnicima hitne medicinske službe njihov dan.

– Koliki je opseg posla za djelatnike našeg Nastavnog zavoda za hitnu medicinu dovoljno govori činjenica da godišnje njihova medicinsko-prijavno-dojavna jedinica primi čak oko 30.000 poziva. Biti u jednoj takvoj službi nije lako. Oni rade jedan od najstresnijih poslova, svakodnevno se suočavajući s kriznim situacijama naših građana, ali sve to odrađuju s puno empatije, požrtvovnosti i stručnosti. I hvala im na tome – poručio je župan Stričak.

Liječnica u Ispostavi Zavoda u Ivancu Margareta Lacković, dr. med. naglasila je kako uporaba automatskog vanjskog defibrilatora dodatno povećava šanse za preživljavanje unesrećene osobe, i smanjuje potencijalna oštećenja.

– Bez brze intervencije neposrednih očevidaca, stopa preživljavanja kod iznenadnog srčanog zastoja manja je od deset posto, dok se intervencijom unutar tri do pet minuta od trenutka zastoja srca mogućnost preživljavanja povećava na više od 50 posto. Postoji mreža AVD uređaja u Republici Hrvatskoj, no velik dio građana još nije upoznat gdje se ti uređaji nalaze, kako se koriste, i koliko su važni u spašavanju života. Stoga su od iznimne važnosti ovakve akcije gdje educiramo građane kako prepoznati hitno stanje kada je osoba bez svijesti i ne diše, te kako pozivom Hitnoj, prateći upute naših dispečera koji ih mogu uputiti i gdje se nalazi najbliži AVD, mogu pristupiti reanimaciji osobe i nekome spasiti život – poručila je liječnica Lacković.

Ravnatelj Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije Mladen Smoljanec podsjetio je kako svake godine Zavod uoči Nacionalnih dana hitne medicinske službe organizira zajedničku vježbu svih žurnih službi čime provjeravaju svoju spremnost i koordiniranost. Ujedno tijekom godine organiziraju ili sudjeluju u brojnim akcijama kojima žele educirati građane o njihovoj ulozi prilikom pružanja prve pomoći, kao i o radu Hitne. Istaknuo je također kako je Zavod dobro opremljen, te ima dovoljan broj stručnih djelatnika.

Partner javnozdravstvenoj akciji Nastavnog zavoda za hitnu medicinsku službu Varaždinske županije bio je Odjel za sestrinstvo Sveučilište Sjever.

– Sveučilište Sjever kao vodeća visokoobrazovna institucija u ovom dijelu regije, a posebice u Varaždinskoj županiji sudjeluje u edukaciji zdravstvenih djelatnika, prije svega medicinskih sestara i tehničara, ali i fizioterapeuta. Od prošle godine započeli smo s provedbom specijalističkog usavršavanja prvostupnika i magistara sestrinstva iz hitne medicine, jedinstvenim projektom na razini cijele države. Interes polaznika za ovu specijalizaciju je velik, što daje sigurnost i snagu Varaždinskoj županiji, ali i ovom dijelu regije da ćemo imati dobro opremljene kadrove u skladu s najnovijim smjernicama, protokolima i najboljom praksom u području hitne skrbi – rekla je pročelnica Odjela za sestrinstvo izv. prof. dr. sc. Marijana Neuberg.

Nastavite čitati

Život i društvo

Međimurska županija proslavila svoj dan, Zoran Milanović poručio: Ponos ste svoje zemlje!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Svečanom sjednicom u utorak je obilježen Dan Međimurske županije, a prisustvovao je i predsjednik Zoran Milanović.

Predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina  pozdravio je uzvanike, naglasivši da su stigli u otvorenu, tolerantnu sredinu koja se svojim gostima iskreno raduje.

– Drago mi je što vas mogu pozdraviti u Međimurskoj županiji, mjestu na kojem se njeguje solidarnost i cijeni rad, a kada je o našoj Skupštini riječ – ona je mjesto gdje se njeguje kultura političke scene. To je vrlina ovdašnjih ljudi, marljivih i predanih radu te zacrtanim ciljevima – rekao je Dragutin Glavina te zahvalio vijećnicima i vijećnicama na posvećenosti razvoju svoga kraja koju su dokazali brojnim – redom jednoglasnim odlukama – kada smo otvarali put izvršnoj vlasti prema novim, velikim ulaganjima. 

– Sjetimo li se povijesnog suđenja Zrinskom i Frankopanu zbog toga što su drugačije mislili, te rečenice Nikole Šubića Zrinskog, izgovorenoj pred juriš u smrt pod Sigetom: ‘Kralj je daleko, a Bog visoko’, vidimo da i danas svjedočimo putu koji je strm i težak. No, težinu našega puta pretvorili smo u izazov i šansu, koju smo iskoristili zahvaljujući upornosti i odlučnosti“, istaknuo je župan Posavec te dodao: „Danas je Međimurje po svim razvojnim parametrima pri vrhu ili na čelu Hrvatske, impresivan je i niz naših novih postignuća i projekata i zbog toga smo ponosni. Naša strast i izvor energije je Međimurje, a naš identitet utemeljen je na istinskim kulturnim vrijednostima – rekao je župan Matija Posavec, poželjevši sretan Dan Županije i Praznik rada svim građankama i građanima Međimurja.

Posebno je pozdravio one koji su Međimurke i Međimurce učinili ponosnima.

– S nama je svjetski šampion u judu Nenad Vrbanec, te Renata Bermanec i Spomenka Tomašić u čijim je rukama nagrada Ponos Hrvatske za predan rad u palijativi. To su također ljudi simboliziraju snagu i vrijednosti Međimurja – rekao je župan.

Da je svečanost imala osobitu energiju, potvrdio je i najviši gost, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.

– Ponosni smo na Međimurje! Na čast ste svojoj zemlji i vaša je energija osobita – uporna, a nenasilna. Vrlina Međimurja je da ono što je prava vrlina ne mora biti vidljivo na prvi pogled, ne nameće se, ne gura se u prvi plan. Nije nasilno, ali je uporno, kao tiha voda koja brege dere, kao Mura i Drava – rekao je predsjednik Zoran Milanović, te poručio stanovnicima i vodstvu Međimurske županije da koriste europske fondove jer će uskoro postati prerazvijeni, pa će se morati dovijati kako da dođu do njih.

-Spominjali ste hrvatske povijesne velikane koji su se suprotstavljali u doba kada su drugi naprosto pali pod naletom snažnijeg, a kada iz današnje perspektive pogledamo djela Petra Zrinskog, Frankopana ili Nikole Zrinskog, vidimo da predstavljaju okosnicu hrvatskog državnog prava – istaknuo je predsjednik, uz poruku vodstvu Međimurske županije i njezinim građanima neka im najveći autoritet budu vlastite vrijednosti.

Potom su na pozornicu ponosa u Metalskoj jezgri kročili ljudi koji svojim radom i rezultatima predstavljaju Međimurje na najbolji mogući način.

Župan Matija Posavec i zamjenik župana Josip Grivec dodijelili su Povelje Međimurske županije: građevinskom inženjeru Andriji Tekeliju Murskog Središća za izniman doprinos razvoju gospodarstva Međimurja, Dini Vlaheku iz Čukovca za postignuća koja pridonose ugledu hrvatske znanstvene zajednice, Jeleni Tuksar iz Peklenice, neumornoj promotorici tehničkoga znanja i tehničke kulture, Ogranku Mihovljan Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata za predanu brigu o braniteljima i njihovim obiteljima, te Ivanu Sokaču, za pisano stvaralaštvo u kojem predstavlja Međimurje u inozemstvu.

Najviše javno priznanje Međimurske županije – Nagradu Zrinski za 2023. godinu laureatima su predali župan Posavec i predsjednik županijske Skupštine Glavina. Nagradu Zrinski primio je dr. sc. Krunoslav Mikulan, koji je znanstvenoj zajednici ostavio vrijedna dijela, kao i književne naslove o Međimurju, Željko Medved, za promicanje tehničke kulture i prenošenje znanja i vještina novim naraštajima,  Marija Trstenjak za predano njegovanje glazbenog nasljeđa Međimurja, Košarkaški klub Rudar Mursko Središće također je dobitnik Nagrade Zrinski za 2023., za više od 50 godina predanog djelovanja i rada s mladima, kao i Socijalna zadruga Humana Nova za doprinos gospodarstvu te za iznimnu posvećenost radnoj integraciji osoba s invalidnošću i drugih društveno isključenih skupina.

U ime svih nagrađenih zahvalio je Ivan Božić, direktor Humane Nove, ali i predsjednik – također nagrađenog -Košarkaškog kluba Rudar.

– Svi kojima su na ovaj Dan Međimurske županije primili vrijedna javna priznanja trude se svijet oko sebe učiniti boljim. Hvala vam što to prepoznajete i što ste nam dali podršku koja će nas još više motivirati. Hvala vam za vjetar u jedrima! – rekao je Ivan Božić.

O ugledu Međimurske županije svjedoči broj uzvanika koji su do zadnjeg mjesta ispunili veliku aulu Metalske jezgre, među kojima su, uz Predsjednika RH, bili i bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, izaslanik Vlade RH i Hrvatskoga Sabora Ljubomir Kolarek, zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec, zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije Mihael Jurić, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, vijećnice i vijećnici županijske Skupštine s potpredsjednikom Ivicom Baksom, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić, načelnik Općine Fužine David Bregovac, bivši župani Međimurske županije Marijan Ramušćak, Josip Posavec i Ivica Perhoč, počasni konzul u Mađarskoj Atila Kos, počasni građanin Međimurske županije dr. sc. Antun Mikec, gvardijan franjevačkog samostana u Čakovcu Filip Đurđević, saborski zastupnici iz Međimurja, ravnatelji obrazovnih, zdravstvenih i drugih županijskih ustanova, agencija i tvrtki, izaslanici Policijske uprave međimurske te javnih poduzeća, načelnice i načelnici međimurskih općina i brojni drugi uzvanici.

U programu, koji je vodila Aleksandra Ličanin, nastupile su članice Ženske vokalne skupine sv. Marko iz Selnice, mlade članice Seljačke sloge Nedelišće, violinistica Martina Sabljak,  Marijan Belčić koji je govorio Klemenčićeve stihove Fala ti Božek za Međimurje, Zrinska garda Čakovec, te Marija Jambrošić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje