Povežite se s nama

U fokusu

Pokušava li se zataškati da je direktor Varkoma Vlašić pod ovrhom?

Objavljeno:

- dana

(NE) PLAĆA RAČUNE

Pokušavaju li u Gradu Varaždinu zataškati podatke o dugovima Vlade Vlašića, direktora Varkoma, tvrtke u većinskom vlasništvu Grada? To pitanje se otvara mjesec dana nakon što je vijećnica Reformista Natalija Martinčević na sjednici Gradskog vijeća 15. rujna pitala je li varaždinska Čistoća pokrenula ovrhu protiv Vlašića zbog neplaćanja računa za odvoz i zbrinjavanje otpada.

Vlašić, inače član HNS-a, tad je ustvrdio da „možda nije platio pokoji račun, ali da nije točno da je protiv njega pokrenuta ovrha“. Međutim, je li to točno? U Čistoću smo poslali zahtjev za pristup informacijama, no odgovorili su nam da „nisu u mogućnosti udovoljiti zahtjevu“ pozivajući se na zaštitu osobnih podataka.

– Zakonom o zaštiti potrošača je zabranjeno davanje osobnih podataka o potrošačima bilo kojoj osobi bez prethodne privole potrošača. (…) Čistoća nije u mogućnosti odgovoriti na vaš zahtjev, a sve iz razloga zaštite privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti navedenog korisnika/potrošača – istaknuli su u pisanom odgovoru.

Natalija Martinčević još je 15. rujna pitala je li Vlašića ovršila tvrtka Čistoća

Zanimljivo je da iz Čistoće nisu odgovorili da zahtjevu ne mogu udovoljiti, jer takav predmet ni nemaju. Upravo takav odgovor smo dobili iz Trgovačkog suda u Varaždinu.

– Predmet ovrhovoditelja Čistoća d.o.o. Varaždin protiv ovršenika Vlado Vlašić iz Varaždina nije zaprimljen na Trgovačkom sudu u Varaždinu – kratko i jasno je odgovorio glasnogovornik, sudac Hugo Wedemeyer.

Iz toga se može zaključiti da je Čistoća ovrhu pokrenula, ali dokumente ne može dostaviti.

Potvrdili su da im je poznato da je pitanje o ovrhama postavljeno na sjednici Gradskog vijeća, no obrazložili su da nam unatoč tome odgovor poslati ne mogu.

– S obzirom da je Grad Varaždin većinski osnivač i član društva Čistoća, obavještavamo vas da ćemo navedenu informaciju u slučaju upita Grada biti obvezni dostaviti većinskom vlasniku – naveli su.

No, čini se da čelni ljudi Grada baš i ne žele da im iz Čistoće pošalju odgovor, koji bi u tom slučaju morao biti javno objavljen. Naime, Gradu smo postavili jednostavno pitanje: Je li gradonačelnik zatražio i dobio odgovor od Čistoće o tome je li pokrenut ovršni postupak protiv Vlašića? Na to nisu odgovorili, ali zato su pojasnili da „gradonačelnik ne provjerava da li društva u vlasništvu Grada pravovremeno naplaćuju potraživanja prema svojim dužnicima te pokreću ovršne i druge sudske postupke s obzirom da to ne ulazi u njegovu nadležnost, niti predstavlja njegovu odgovornost“.

No, gradonačelnik Goran Habuš ima moralnu odgovornost na čelna mjesta u gradskim tvrtkama predlagati osobe koje će raditi u interesu Grada i građana. Može li tvrtku voditi direktor koji je opterećen dugovima i ovrhama? Važno pitanje, no odgovori se skrivaju.

Vlašićeva supruga na listi dužnika

Pitanje dugova i ovrha Vlade Vlašića nije, zapravo, ništa novo. Protiv njega je ovrhu bio pokrenuo i Grad Varaždin zbog neplaćanja komunalne naknade, što je javno potvrdio 2012., nekoliko mjeseci nakon što je bio imenovan za vršitelja dužnosti pročelnika Komunalnog odjela Grada. 

Iste godine se otkrilo da je dužan i državi. Sredinom 2012. Porezna uprava objavila je listu poreznih dužnika, na kojoj je bio i Vlašić s dugom od 220.000 kuna. Danas ga više nema na listi, ali njegova supruga Ljilja se s dugom od 143.000 kuna za PDV i obvezne doprinose i dalje nalazi na popisu dužnika. 

Je li gradonačelnik Habuš bio informiran o tome da se ovršuju Vlašićeva primanja još dok je bio gradski pročelnik a prije nego što ga je 2013. predložio za direktora Varkoma? 

– Nije uvriježena praksa da Gradonačelnik Grada Varaždina, a koliko je nama poznato ni bilo kojeg drugog grada, provjerava da li se ovršuju primanja njegovih pročelnika, da li imaju kakve kreditne obveze, koliko te obveze iznose i općenito kakva je financijska i platežna moć službenika – odgovorili su iz Grada.
 

Izvor:
Foto: Arhiva RT

U fokusu

U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).

Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.

U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.

– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.

– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.

Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.

Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.

– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.

U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).

Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.

Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.

ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.

Nastavite čitati

U fokusu

Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.

>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.

– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.

Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.

Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?

To su ključne stvari – sve ostalo je magla.

Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje