Ministarstvo financija demantiralo je informacije o kaznama nakon uvođenja Registra stanovništva. U priopćenju napominju da nisu propisane kazne te da je izjašnjavanje na dobrovoljnoj bazi.
Iz Ministarstva kažu da je prijedlog Zakona o središnjem registru stanovništva bio na javnom savjetovanju i da se predlaže ustroj registra tako da se podaci preuzimaju iz drugih službenih evidencija, a samo iznimno građani mogu dobrovoljno prijaviti određene podatke izjavom, donosi portal Index.hr.
-Dakle, za te podatke nije propisana obveza dostave izjavom već građani to mogu učiniti ukoliko žele. Stoga, napominjemo kako se u slučaju nedostave podataka o vjeri i materinskom jeziku neće naplaćivati nikakva kazna – kažu iz Ministarstva.
Napominju da će se svi zaprimljeni komentari na savjetovanju razmotriti te će se tada utvrditi tekst prijedloga Zakona koji će se uputiti u daljnju proceduru.
Ministar financija Marko Primorac predstavio je prije desetak dana projekt Središnjeg registra stanovništva, koji bi trebao biti ustrojen tijekom iduće godine i zaživjeti sredinom 2026. godine, pri čemu bi državi trebao omogućiti “bolje ciljanje” socijalnih mjera, a građanima donijeti administrativno rasterećenje.
Na snagu bi trebao stupiti 1. siječnja 2025. godine, tijekom iduće godine obavljat će se ustroj registra, a od 1. lipnja 2026. građani, kao i državne institucije i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, imat će pristup registru, rekao je Primorac na konferenciji za medije u Banskim dvorima.
Središnji registar stanovništva će sadržavati podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima.
Obuhvaćat će hrvatske državljane s prebivalištem i/ili boravištem u Hrvatskoj, hrvatske državljane s prebivalištem i/ili boravištem van Hrvatske, kao i strance koji imaju dozvolu dugotrajnog, stalnog ili povremenog boravka u Hrvatskoj.
Sadržavat će podatke o srodstvu i podatke o kućanstvima, u smislu i tko ga sve čini. Konkretno, uključivat će podatke preuzete iz drugih postojećih registara, kao što su OIB, osobno ime, prebivalište, obrazovanje, zaposlenje, nacionalnost, uključivat će podatke o osnovi osiguranja, stambenoj jedinici i kvaliteti stanovanja, dok će posebni dio registra uključivati podatke dobivene na temelju opcionalne izjave građana, kao što su oni o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom (istospolnom) partnerstvu, o etno-kulturnim obilježjima, primjerice o vjeri i materinskom jeziku, kao i kontakt podaci.
Registrom će se omogućiti cjeloviti podaci o stanovništvu u realnom vremenu, istaknuo je Primorac, što će olakšati provođenje adekvatnih politika, a između ostalog i zamijeniti popise stanovništva koji se provode svakih deset godina, administrativno su zahtjevni, a samo posljednji je koštao više od 23 milijuna eura.
Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.