Povežite se s nama

U fokusu

“Kao odgovor na koronakrizu sigurno će porasti broj ovisnika o kockanju i na sjeveru Hrvatske”

Objavljeno:

- dana

– U snu sam sanjao brojeve, dobitke. Znao sam se buditi u gluho doba noći i otići u kockarnicu. Dobitak mi je bio važan, no ono čime sam se punio bili su naleti adrenalina prilikom svake vrtnje rulet aparata – govori nam Varaždinac koji je bio ovisnik o kocki.

U kockarnicu je ušao sasvim slučajno, kao 18-godišnjak prije subotnjeg izlaska. Kod njega, kao i kod većine, dogodilo se da je prvi put i nešto osvojio.

Slučajno

– Kao da postoji nekakva kamera u kockarnici i da snimi čovjeka koji je prvi put unutra i odmah mu da dobitak. Tako je bilo sa mnom. U novčaniku je bio lijep novac za subotnji izlazak – objašnjava.

No, kako to obično biva, nije stao na jednom odlasku u kockarnicu. Bio je čest gost i njegov život svodio se samo na posao i igre na rulet aparatu.

– Uopće nisam imao pojam o vremenu. Svjetlo je u kockarnici prigušeno, atmosfera opuštena i jednostavno zaboravite na vrijeme, ali držala me ovisnost o adrenalinu – dodao je muškarac u četrdesetima, koji je jedno vrijeme bio i u plusu.

Jedne noći kući se vraćao s 40.000 kuna. Ipak, sreća nije dugo trajala. Gubio je sve više i više.

U Varaždinskoj županiji ovisnici o kockanju liječe se na Odjelu za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti županijskog Zavoda za javno zdravstvo, u sklopu kojeg djeluje multidisciplinarni tim stručnjaka koji čine liječnici, psihijatri, psiholozi, socijalni radnik, medicinski tehničar i defektolog

– To je kao droga, želite sve više i više. No, ne shvaćate da tonete sve dublje i dublje. U jednom trenutku potrošio sam svu ušteđevinu. Kasnije sam se nešto sitno zadužio, vratio izgubljeno i stao. Srećom, znao sam kad treba stati na loptu – ispričao nam je Varaždinac koji već 15 godina nije bio sudionik igara na sreću.

Srećom, naš sugovornik sam je shvatio da je voda došla do grla. No, vrlo često se dogodi da je ljudima koji kockaju potrebna stručna pomoć.

Motivacija

– Ako kockara uspijemo zainteresirati i motivirati, imamo šansu da kroz dugotrajni rad baziran na multidisciplinarnom pristupu održimo apstinenciju. Svrha liječenja je postići dugotrajnu apstinenciju od kockanja i promijeniti način i stil života, održati uspostavljenu trajnu apstinenciju i prihvatiti nov način života – ističe Mateja Grizelj, liječnica, specijalistica psihijatrica, voditeljica Odjela za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije.

U Varaždinskoj županiji ovisnici o kockanju liječe se na Odjelu za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti županijskog Zavoda za javno zdravstvo, u sklopu kojeg djeluje multidisciplinarni tim stručnjaka koji čine liječnici, psihijatri, psiholozi, socijalni radnik, medicinski tehničar i defektolog.

– Odjel radi svakim radnim danom od 7 do 20 sati, a za pregled nije potrebna uputnica, potrebno je samo prethodno naručivanje na telefonski broj 042 320 969 – naglasila je dr. Grizelj.

Ovisnike o kocki liječi i Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije. Iz međimurskog Zavoda ističu da ovisnici o kocki, kao i drugi ovisnici, nerado priznaju svoj problem.

– Teško ih je motivirati za liječenje. Najčešće se odluče na liječenje tek onda kad se nađu u naizgled bezizlaznoj situaciji: veliki dugovi, gubitak posla, raspad obitelji, problemi sa zakonom i slično. Liječenje zahtijeva dugotrajan strukturirani program u kojem važno mjesto zauzimaju individualna i grupna psihoterapija, savjetovališni tretman, metode samopomoći kroz grupe liječenih ovisnika i tretman u terapijskoj zajednici (komuni). U liječenje je važno uključiti i članove obitelji zbog pružanja podrške ovisniku te razvijanja novih zdravih komunikacijskih obrazaca – rekla je Diana Uvodić-Đurić, dr. med., voditeljica Odjela za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije.

Diana Uvodić-Đurić

Dodaje da se ovisnici o kocki uključuju, također sa svojim obiteljima, u klubove liječenih ovisnika o kocki (KLOK). Klubovi postoje u Zagrebu i u Rijeci, dok se u Međimurju, u nedostatku KLOK-a, ovisnici o igrama na sreću uključuju u klubove liječenih alkoholičara.

– S obzirom na to da sve ovisnosti imaju zajedničku podlogu nastanka i funkcioniranja, liječeni ovisnici o alkoholu dobro razumiju ovisnika o kocki i mogu mu pružiti podršku i razumijevanje, kao i korisne savjete o tome kako prevladati žudnju te očuvati apstinenciju. Posljednjih godina ovisnici o kocki sve češće se uključuju i u terapijske zajednice (komune) u kojima uče kako promijeniti životni stil te igranje na sreću isključiti iz svog dnevnog rasporeda. Oporavak uključuje i mijenjanje stila života, u kojem je igranje na sreću isključeno – dodala je Uvodić-Đurić.

Mladi ovisnici

Naš sugovornik s početka priče prvi put je u kockarnicu ušao s 18 godina.

– Kockanjem izazvani problemi svoj dobni vrh dosežu od 20. do 35. godine života. Nastupom životne zrelosti kocka se u pravilu rjeđe, ili pak s manje kockanjem izazvanih problema. Impulzivnost, ekstrovertiranost, glad za uzbuđenjem i podražajima te kompetitivnost predisponiraju muškarce za ovisnost o kocki – dodala je dr. Grizelj.

No, velik problem je i što vrlo često kockaju i maloljetnici.

– Više od 80 % hrvatskih srednjoškolaca barem je jednom u životu okušalo neki oblik kockanja. Većina njih probala je to bezazleno, uplativši loto, kupivši srećku ili pokazujući svoje sportsko znanje klađenjem na rezultat neke utakmice. Oko 35 % hrvatskih srednjoškolaca redovito se kladi na sportske rezultate, odnosno jednom tjedno ili češće od toga. Oko 12 % njih razvit će problem s kockanjem i osjetiti neke štetne psihosocijalne posljedice. U Međimurskoj županiji je 2013. godine provedeno istraživanje „Stavovi, navike i korištenje sredstava ovisnosti u djece i mladih Međimurske županije“, koje je pokazalo da je 88 % mladih (učenici 7. i 8. razreda osnovnih škola i 2. razreda srednjih škola) koji su barem jednom u životu kockali – otkrila nam je dr. Diana Uvodić-Đurić te dodala da je kod mladih često kockanje povezano s drugim oblicima rizičnog ponašanja, poput delinkventnog ponašanja, rizičnih spolnih odnosa, korištenja alkohola i drugih sredstava ovisnosti.

Dostupnost

Velik problem je sve veća dostupnost igara na sreću, a s druge strane internet i mobilne aplikacije omogućuju sudjelovanje u igrama na sreću 24 sata.

– Najzastupljenije kockarske igre kod mladih su jednokratne srećke, sportske kladionice, loto, virtualne utrke, igre na automatima te internet kockanje bez novčanog uloga. Takvo kockanje može, međutim, biti uvod u internet kockanje s novčanim ulozima, pri čemu mladi krišom koriste kartice i osobne dokumente svojih roditelja ili drugih odraslih osoba. Mladi rjeđe kockaju u kasinima i klubovima u kojima nije dozvoljen pristup maloljetnim osobama – jasna je Uvodić-Đurić.

Zasad ni u jednoj ni u drugoj županiji nema značajnijeg porasta broja ovisnika o kockanju, no s obzirom na to da će koronakriza trajati i kad prođe pandemija te će ostaviti značajne posljedice na društvo, tek se očekuje porast broja ovisnika o kocki.

– Zasad ne bilježimo porast broja ovisnika o kocki uslijed koronakrize, ali moguće je da do toga dođe sljedeće godine, kao odgovor na socijalnu, kulturnu i ekonomsku krizu u društvu – zaključuju iz Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije.

U fokusu

Proglašena prirodna nepogoda mraza za područje Grada Lepoglave i Općine Donja Voća

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Župan Anđelko Stričak je danas, 6. svibnja, proglasio prirodnu nepogodu zbog mraza za područje Grada Lepoglave i Općine Donja Voća.

U razdoblju od 21. do 24. travnja, u noćnim i jutarnjim satima, mraz je nanio velike štete na poljoprivrednim kulturama i trajnim nasadima.

Odluka je donesena nakon što su iz Grada Lepoglave i Općine Donja Voća zahtjeve za proglašenje prirodne nepogode dostavili Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta.

Prema zaprimljenim zahtjevima, štete na poljoprivrednim kulturama su od 30 do 80 %.

Prva procjena ukupne štete zbog mraza na području dvije jedinice lokalne samouprave iznosi 460.000 eura.

Sukladno Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, oštećeni štetu trebaju u roku od 8 dana od proglašenja prirodne nepogode prijaviti Općinskom povjerenstvu u pisanom obliku i na propisanom obrascu. U roku od 15 dana Općinsko povjerenstvo treba izraditi prve procjene šteta, a u roku od 50 dana Županijskom povjerenstvu dostaviti konačnu procijenjenu štetu.

Županijsko povjerenstvo će potom u zakonskom roku prijavljene konačne procjene štete dostaviti Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima.

Nastavite čitati

U fokusu

FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

Varteks je za Jugoslavije, diljem države imao više od 200 trgovina. U toj varaždinskoj tvrtki radilo je preko 12.000 radnika. Bila su zlatna vremena i tvrtka je hranila mnoge obitelji u Varaždinskoj županiji.

Danas je tvrtka spala na manje od 700 radnika. Ti isti radnici nisu primili pola plaće za veljaču, kao ni cijelu plaću za ožujak.

Zbog toga su se odlučili na štrajk. Tužna, smrknuta lica, suze u očima, očaj i bijes, vidjeli smo u ponedjeljak, 6. svibnja na parkiralištu ispred tvrtke.

– Mi smo želimo svoje plaće za svoj rad – vikali su.

Mnogi radnici cijeli svoj radni vijek provode u istoj tvrtki.

– Ovo je žalosno. Tu sam od 16. godine. I prije smo bili bez plaće, ali imali smo puno posla. Svašta smo prošli s raznim upravama. Sada nemamo posla, situacija je eskalirala. Niti taj minimalac ne dobijemo, a nemamo ni posla. Kako da dođemo na posao, kako da si kupimo nešto za jesti na poslu, od čega? Ne znam možemo li ovo prebroditi. Imam 35 godina staža. Pola obitelji mi je ovdje radilo, sa suprugom sam gradila kuću iz tog minimalca. Sve sam ovdje ostavila – rekla je gotovo kroz suze Rosana Liber.

Ono što sve radnike zanima kad će napokon dobiti svoje plaće. Ističu da će štrajk trajati dok ne dobiju svoje plaće.

– Nije tajna da je Varteks već bio u teškoj situaciji, no ovi radnici neće nastaviti s proizvodnjom dok ne dobiju dio plaće za veljaču i cijelu plaću za ožujak. Radnici Varteksa taoci su vrijednosti imovine Varteksa. Pripadnici krupnog kapitala žele se imovine Varteksa domoći što jeftinije i brže – ističe Tomislav Rajković, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje