Povežite se s nama

Kultura

FOTO U Varaždinu predstavljena skulptura „K19“, cigle izradili zarobljenici logora Jasenovac

Objavljeno:

- dana

U Šetalištu Vatroslava Jagića u Varaždinu, nasuprot varaždinske Sinagoge, danas, 30. studenoga, održano je otvorenje skulpture „K19“ autora Zlatka Kopljara.

Riječ je o dijelu instalacije postavljene 2014. godine na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu, a izrađena je od cigli koje su izradili zarobljenici logora Jasenovac. Zlatko Kopljar donirao ju je gradu Varaždinu, a Grad je preuzeo obavezu financiranja postava skulpture.

Posvećena je žrtvama fašizma u Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine, od kojih su mnoge bile i iz Varaždina, prvenstveno njegova Židovska zajednica.

– Ideja za skulpturu nastala je prije godinu dana. Zlatko Kopljar trenutno ima veliku izložbu u Gradskom muzeju Varaždin, a do ideje da se jedan dio njegove instalacije iz 2014. godine postavi u Varaždinu preko puta sinagoge, došlo je kroz naš razgovor. Kada sam ga pitao koliko će koštati takva skulptura, on je nazvao i rekao da mu je skoro pa degutantno da traži i jednu lipu za nešto što komemorira žrtve – uvodno je rekao ravnatelj GMV-a Ivan Mesek, nakon kojega je za govornicu stao autor skulpture “K19” Zlatko Kopljar.

– Prošlost se ne može mijenjati, moramo je tumačiti onakvu kakva je bila i iz toga učiti. Meni je bio važan, misleći cijelo vrijeme pri realizaciji ovog rada, jedan esej Umberta Eca koji se zove „ur-fašizam“, u prijevodi nešto kao „fašizam naš svagdašnji“. Dakle, na nama je, i to je cilj i ideja ovoga rada, da o tome promišljamo danas, da bismo imali bolje sutra – naveo je autor Zlatko Kopljar.

Gradonačelnik Varaždina Ivan Čehok podsjetio je da je osnovna funkcija umjetnosti provokacija u prostoru te da je ova skulptura u tome uspjela i prije nego li je postavljena.

Podsjetimo, Regionalni tjednik je ranije ovog mjeseca pisao da se u svrhu postavljanja ovog umjetničkog djela Grad Varaždin Zaključkom Gradonačelnika od 30. rujna 2020. godine obvezao snositi ukupne troškove izrade i postavljanja umjetničkog djela u iznosu od 51.820,00 kuna s uključenim PDV-om.

U te su troškove uključeni prijevoz materijala, izrada projekta postavljanja i izvođenje radova na postavljanju skulpture, a taj iznos mnogima je zasmetao.

– Ono što se proteklih dana događao u Varaždinu jest da umjetnost izaziva malograđanske strasti i to nije ništa što je neobično, poglavito kada je riječ o ovakvim intervencijama u prostoru. Mislim da je trostruka vrijednost ove skulpture. Ovaj rad nas upućuje na to da sve oko nas ima funkciju gologa održavanja života, i kamen i Goli otok, gola cigla… Sve je to pukotina, kako kaže Cesarić, u kojoj postoji život. Svi oni Varaždinci koji su vidjeli u ovome samo ciglu i opeku nisu ništa pogriješili. Ovo jest gola opeka, ali svaki udarac koji su ti nesretni ljudi morali pretrpjeti u suočenju s glinom, opekom, ilovačom, jest udarac na našu savjest. Zato, moramo znati da svaka ova cigla ima ljudsku sudbinu. Svaki režim koji ima barem jednu žrtvu jest totalitarni režim. I zato je dobro da se ovo postavlja kraj sinagoge – naveo je gradonačelnik Čehok.

Objasnio je da je druga vrijednost ove skulpture reprezentacijska funkcija umjetnosti, pri čemu je rad iz 2014. ponovo postao prisutan, ovaj put u Varaždinu, kako bi se ponovo pričalo o značaju židovske kulture u Varaždinu. Naposlijetku, tu je i vrijednosna funkcija umjetnosti, navodi Čehok.

– Ako je istina ono što je rekao Schiller da je teatar pozornica morala, onda možemo reći da su skulpture javna pozornica povijesti. I zato svi oni koji su pitali za cijenu ovoga, moram ih razočarati. Cijena nije 50.000 kuna. Cijena građevinskih radova je 20.000 kuna. Ali sve takve malograđane koji se to pitaju, želim samo podsjetiti na jednu sjajnu dosjetku Oscara Wildea: „Ima stvari koje imaju cijenu, ali nemaju vrijednost. A ima stvari koje imaju vrijednost i koje nemaju cijenu za tu vrijednost.“ Ovo što smo danas napravili je daleko više vrijedno od tih 20.000 kuna koje su inače potrošene na lijepilo iznutra da bi se te cigle držale – pojasnio je Čehok.

Zdravko Zima, posebni savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za kulturu, rekao je da je ova skulptura posvećena sadašnjosti, a još više budućnosti.

– Simboličnim činom otkrivanja spomenika, šalje se umjetnička i duhovna poruka koju ne treba ignorirati. Jer, demokracija koja je lišena duha, zapravo i nije demokracija. Ona je mrtvo slovo na papiru i nestaje pod virusom agresivnosti i primitivne slobode kojoj smo vrlo često svjedoci. Bili smo svjedoci i prije desetak dana kada je ova skulptura išarana neprimjerenim znakovima – izjavio je Zima, simbolično rekavši da sve zemlje, pa i Hrvatska, moraju „pomesti smeće pred svojim vratima, a ne pokazivati prstom u drugoga, kako bismo živjeli u neusporedivo ljepšem svijetu“.

Zaključno, potpredsjednik Vlade RH Boris Milošević u Varaždinu je kazao da ova instalacija nije samo kup cigla, već kup cigla koji šalje jednu jaku, snažnu poruku: da se strahote II. svjetskog rata i odvođenja u smrt čovjeka zbog njegove vjere ili nacionalnosti, javnog označavanja drugih i drugačijih, genocida i holokausta, nisu događale negdje daleko, u Njemačkoj, u Auschwitzu ili drugim stratištima, već i u Hrvatskoj.

– Nije prošlo ni mjesec dana od proglašenja NDH, a doneseni su prvi rasni zakoni, otvoreni prvi logori, počinjeni prvi masovni zločini. Ustaški režim se temeljio na ideologiji krvi i tla, što je imalo za posljedicu dehumanizaciju drugih i drugačijih koji se nisu uklapali u taj rasni kriterij. Mislim tu na Srbe, Rome i Židove. Danas mnogi to negiraju. Stoga je važno da o tome govorimo, ne kako bismo stvarali podjele u društvu, već kako bismo spriječili da se zlo ne počini. Jer, protiv ovakvog zla je ustala antifašistička Hrvatska. Današnja moderna Hrvatska se temelji na vrijednostima antifašizma i zato je važno da na ovome mjestu pošaljemo poruku da je diskriminacija, mučenje drugih i drugačijih, nedopustiva – zaključio je Boris Milošević.

Kultura

U Muzeju Međimurja izložba “Oton Iveković – slikar Zrinskih“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Izložbom Otona Ivekovića, velikana historijskog slikarstva i istaknutog predstavnika hrvatske moderne, Muzej Međimurja Čakovec obilježava 70. obljetnicu svoga postojanja. Izložba se otvara u petak, 10. svibnja u 19 sati.

Iz iznimno velikog i značajnog slikarevog opusa, za ovu izložbu odabrana su vrlo specifična djela, tj. niz radova na temu događaja i likova iz povijesti velikaške obitelji Zrinski, koji svjedoče o Ivekovićevoj okupiranosti poviješću ove obitelji i njezinom tematiziranju u umjetničkim djelima od samih početaka slikarskoga djelovanja.

Upravo zbog toga je za vrijeme studija na bečkoj Likovnoj akademiji dobio nadimak „Zrinjimaler” – slikar Zrinskih!

Izložba prezentira niz inačica poznatog „Rastanka Zrinskog i Frankopana od Katarine Zrinske“, počevši od prve verzije slike nastale 1887. godine koju je Oton izradio kao dokaz svog talenta umjesto prijemnog ispita, kada je kao mladić s devetnaest godina odlučio krenuti na bečku Likovnu akademiju. Osim „Rastanka“, na izložbi su prisutne i kompozicije velikog formata „Nikola Šubić Zrinski u Sigetu“ i „Zrinski i Sokolović u Sigetu“, zatim „Ivan Gnade – posljednji Zrinski“, kao i akvareli starih hrvatskih gradova i utvrda koji su bili u posjedu Zrinskih, rađeni za Milenijsku izložbu 1898. u Budimpešti.

Autorica izložbe je dr. sc. Snježana Pintarić, renomirana povjesničarka umjetnosti i muzejska savjetnica, koja za ovu izložbu kaže:

„Ako bi slike trebale imati neki svoj autentični ambijent, prostor u kojem njihovo postojanje ima puno opravdanje, a umjetnički izraz najjači učinak, ako postoji neko okruženje u kojem ćemo osjećati jedinstvo umjetničke namjere i dojma kojeg umjetničko djelo ostavlja u oku promatrača, onda je to u ovom trenutku zasigurno prostor Staroga grada Zrinskih u Čakovcu. Predstavljanjem Otona Ivekovića u Muzeju Međimurja Čakovec završeno je na najljepši način jedno uzbudljivo putovanje od punih stotinu i trideset godina u kojem su, dvorac sa svoje strane, a umjetnik s druge, prošli kroz bure i oluje, doživljavali uspone i padove, bili zaboravljani i zanemarivani, da bi nakon desetljeća ponovno bili otkriveni i adekvatno valorizirani. Mogli bismo isto tako reći da su se slike Otona Ivekovića, iako nisu naslikane ovdje, vratile u Čakovec! Vratile su se u stvarni prostor kojeg je u svojoj imaginaciji Iveković stvorio davne 1887. kada je kao netom završeni đak Obrtne škole, pun prkosa i želje za učenjem slikarskog zanata, sa slikom pod rukom kao dokazom svojeg talenta, krenuo pješice u Beč, prijestolnicu Austro-Ugarskog Carstva da bi se upisao na tamošnju Likovnu akademiju i da bi postao hrvatskim historijskim slikarom.”

Nastavite čitati

Kultura

U Čakovcu 8. i 9. svibnja 51. Majski muzički memorijal „Josip Štolcer Slavenski“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U prekrasnom mjesecu svibnju očekuje nas u Čakovcu 51. Majski muzički memorijal „Josip Štolcer Slavenski“.

Prvi dan ove manifestacije, u srijedu 8. svibnja u 13 sati u zgradi Scheier, održat će se koncert studenata Muzičke akademije u Zagrebu, točnije, gudačkog kvarteta imena Visio quartet u sastavu Lea Tvrtković, violina, Vid Krešimir Pavčnik, violina, Vid Ilčić i Lovre Tunuković, violončelo.

Drugi dan, 9. svibnja, u 19 sati slijedi otvorenje izložbe radova učenica i učenika Odjela za likovnu umjetnost i dizajn i smjera Web dizajner Graditeljske škole Čakovec pod nazivom „Tragovima Slavenskog“.

Nakon izložbe program se nastavlja u dvorani Zrinski zgrade Scheier, svečanom dodjelom Nagrade grada Čakovca i koncertom u čast nagrađenoj skladateljici i dakako, Josipu Štolceru Slavenskom.

Ovogodišnja laureatkinja Mirela Ivičević, onima koji iz godine u godinu prate Majski, poznata je kao skladateljica koja nije prvi put dobitnica Nagrade Grada Čakovca. Iako nagrađenu skladbu zbog tehničkih uvjeta nećemo čuti na Večeri laureata, solistica Lucija Stilinović i Ansambl Synchronos izvest će dva izabrana djela iz njenog opusa, dok će nam uživanje u nastavku koncerta i djelima Slavenskog omogućiti Kvartet Sebastian uz sopranisticu Katarinu Toplek Horvat.

Ulaz na programe je slobodan.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje