Povežite se s nama

U fokusu

Zaboravljeni: moraju štedjeti baš na svemu, a nedostaje 51 radnik

Objavljeno:

- dana

Dom za starije i nemoćne Varaždin

Nakon punih 12 godina smještaj u Domu za starije i nemoćne osobe Varaždin je poskupio

Ovisno o vrsti smještaja, cijene su još u ožujku povećane od pet do deset posto, tako da sada smještaj u dvokrevetnoj sobi iznosi 1.944 kune, a smještaj u jednokrevetnoj sobi na Odjelu pojačane njege 3.045 kuna. Međutim, pitanje je dokad će te cijene, koje su još uvijek prihvatljive umirovljenicima iz Varaždinske županije, biti na snazi.

Nepredviđeni troškovi

U Domu umirovljenika, čiji osnivač je Varaždinska županija, cijena smještaja je niža nego u domovima prihvatnih osnivača zahvaljujući tome što se poslovanje Doma s oko 25 posto podupire iz državnog proračuna. Međutim, od 2010. godine proračun Doma je sve manji: u ovoj godini za čak dva milijuna kuna! Budući da je istovremeno došlo do poskupljenja energenata i hrane, Dom je uveo mjere štednje i prošlu godinu uspio još i dobro završiti, s ukupnim minusom od oko 300.000 kuna.
– Plaće i druga novčana davanja su propisani, tako da je to fiksna stavka. No racionalnije smo trošili materijal i sredstva za čišćenje te higijenske potrebe, a pazili smo i na troškove grijanja te potrošnju svih drugih energenata. Prilagodili smo i jelovnike nastojeći zadovoljiti sve nutricionističke vrijednosti. Dakle, štedimo gdje god je moguće, a da usluga ostane kvalitetna – rekla je ravnateljica Vesna Vidović-Oreški.

Cijene od ožujka više 5 do 10 %: smještaj u 2-krevetnoj soba košta 1.944 kune

Da je rezultat poslovanja solidan, zaključili su i članovi Upravnog vijeća. – U vrlo složenim uvjetima poslovanja, uz smanjen proračun i povišenje cijena energenata i hrane, ustanova je u 2012. godini uz plansko i štedljivo poslovanje ostvarila manjak prihoda. No kako je zadan i smanjen proračun za ukupno milijun kuna u dvije prethodne godine, a nepredviđeni radovi vezani za Državni inspektorat i obvezu isplate materijalnih prava radnika nametnuti i nešto o čemu ustanova ni Upravno vijeće nisu mogli odlučivati, niti izbjeći, ostvaren financijski rezultat je solidan – naveli su.
Po nalogu Državnog inspektorata Dom je morao sanirati i rekonstruirati kotolovnice. Na to je otišlo više od 180.000 kuna. Sukladno uputama resornog ministarstva, nisu planirali ni isplatu regresa zaposlenicima prošle godine, ali su ih sukladno kolektivnom ugovoru i kasnijem dogovoru Vlade i sindikata morali isplatiti, za što je utrošeno oko 126.000 kuna.

Neizvjesnost…

No čini se da su zaposlenici Doma itekako zaslužili regres. Na kraju prošle godine u toj je ustanovi, u kojoj je smješteno 360 korisnika, bilo zaposleno 94 stalnih radnika, daleko manje nego što je potrebno. Prema Pravilniku o broju radnika u ustanovama socijalne skrbi u varaždinskom Domu nedostaje čak 51 djelatnik!
– Unatoč potrebama Doma, kod izrade prijedloga financijskog plana za ovu godinu upućenog resornom ministarstvu sukladno njihovim smjernicama i odluci Vlade o minimalnim financijskim standardima za decentralizirano financiranje domova u 2013., nismo mogli tražiti sredstva za nova zapošljavanja. Stoga radnici Doma uz velike napore i postojeće kadrovske normative nastoje korisnicima pružiti što kvalitetniju uslugu uz ionako velika očekivanja korisnika i njihovih srodnika – navela je ravnateljica još u izvješću o poslovanju za prošlu godinu.
Nedostaju im socijalni radnici, fizioterapeuti, pomoćni kuhari, radnici drugih struka, čak osam čistačica! Ipak, najveća je potreba za njegovateljima i medicinskim sestrama. Sada o 360 korisnika, od kojih je točno polovica nepokretna ili polupokretna, skrbi svega 15 sestara i 22 njegovatelja. Prema Pravilniku, u Domu bi trebalo raditi još sedam sestara i čak 14 njegovatelja. Budući da resorno ministarstvo izrađuje novi Pravilnik, za očekivati je da će smanjiti postojeće normative koji nikada nisu zaživjeli. No teško je očekivati da će i po novim propisima u Varaždinu biti dovoljno medicinskih sestara i njegovatelja.

Vesna Oreški Vidović: Noću dežuraju dvije medicinske sestre. Pogreške su realna mogućnost

– Tijekom noći dežuraju dvije medicinske sestre koje doslovno jure po sva četiri kata Doma, od Odjela pojačane njege do stambenog dijela i depadanse pa opet natrag. U takvoj situaciji se može svašta dogoditi i pogreške su realna mogućnost – realna je Vesna Vidović-Oreški.
U Varaždinskoj županiji, koja je osnivač Doma, pitali smo jesu li od resornog ministarstva zatražili dopuštenje za zapošljavanje barem dijela potrebnih radnika.
– Sufinanciranje države je smanjeno, kao i cjelokupni proračuni linearno svim domovima u Hrvatskoj, pa tako i našem Domu. No prilikom donošenja planova za poslovanje Doma, tražilo se od resornog ministarstva povećanje uz detaljnija obrazloženja. Tako i sredstva za nova najnužnija zapošljavanja – odgovorili su.
Ove godine Ministarstvo socijalne politike i mladih zahtjevu nije udovoljilo, a pitanje je što će biti dogodine kada bi na snagu trebao stupiti novi Zakon o socijalnoj skrbi. Ministrica Milanka Opačić je najavila da će u domovima za starije, koji će zadovoljiti propisane uvjete, cijene smještaja biti iste, što bi vrijedilo i za privatne domove, prenijeli su nacionalni mediji. Međutim, na koji način će sredstva biti raspodijeljena i koliko će ih uopće biti na raspolaganju, zasad nije poznato.

Nema novca za dogradnju

– Postoje planovi i upravo se prije nekoliko godina započelo s pripremom dokumentacije za dogradnju varaždinskog Doma, uz idejno rješenje, izrađeni su glavni i izvedbeni projekt. Međutim, uz nedostatak financijskih sredstava treba imati u vidu vlasništvo objekta u kojem Dom obavlja djelatnost. U tijeku je daljnja priprema dokumentacije i sagledavanje mogućnosti za apliciranje na EU fondove. Uz to, svakako treba istaknuti da u našoj županiji ima mnogo privatnih domova koji također nude kvalitetni smještaj te većinom imaju slabo popunjene kapacitete, a duga lista čekanja u županijskom domu samo je pokazatelj da ljudi mogu birati. U stvarnoj i hitnoj potrebi mogu svoje najbliže zbrinuti u nekim od privatnih domova – ističu iz Županije.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje