Vijećnici HRAST-a o rješavanju varaždinskog otpada

Vrijeme je da čelnici Grada Varaždina sjednu za stol s predstavnicima koncesionara za zbrinjavanje baliranog otpada jer sada nije 2008. godina i zacijelo su druge cijene koja je bila sporna, a alternativa bi mogla biti višestruko na štetu građana, rečeno je tijekom susreta varaždinskih gradskih vijećnika HRAST-a Ladislava Ilčić i Željka Cecelje s novinarima.

Uoči sjednice varaždinskoga Gradskog vijeća koja će biti posjećena novonastalim (ne)prilikama nakon što je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode preuzelo rješavanje problematike baliranog otpada u Brezju, varaždinski vijećnici HRAST-a Ladislav Ilčić i Željko Cecelja ukazali su na propuste i dvojbe u vezi tog pitanja te moguće rješenje.

-Iz izjava ministra Zmajlovića i reakcija gradonačelnika Habuša jasno je da je Ministarstvo, odnosno Fond za zaštitu okoliša, odlučilo bez znanja Grada odbiti
sufinanciranje obrade baliranog otpada na lokaciji Brezje u iznosu od 40 posto, kako je Grad tražio i kako je gradonačelnik uvjeravao da će postići dogovor s Fondom. Svi znamo da je bivša vlast već imala potpisan ugovor s Fondom upravo na iznos od 40 posto sufinanciranja. Postavlja se pitanje je li taj Ugovor iz 2010. između Fonda i Grada još uvijek važeći? Ako nije, treba postaviti ministru pitanje tko ga je i kada stavio izvan snage i kojom odlukom, ukazano je prilikom susreta vijećnika s novinarima.   

Moglo bi Vas zanimati:

Goran Kaniški (HDZ): U Varaždinskoj županiji nastavit ćemo realizirati projekte s premijerom Plenkovićem

Neki od članova HDZ-a Varaždinske županije okupili su se u središnjici u Varaždinu i čekaju rezultate parlamentarnih izbora. Čelni ljudi...

Vijećnici su također ukazali da je ministar kritizirao gradsku vlast optužio da nije poduzimala ono na što je upozoravano i savjetovano njegovo ministarstvo punih godinu i pol dana.

– Iz Habuševe izjave, međutim, dalo bi se zaključiti da je Ministarstvo o svemu bilo obavještavano i daje grad postupao u dogovoru i koordinaciji s Ministarstvom. Smatramo da Gradsko vijeće svakako treba imati punu informaciju o tijeku razgovora između Grada i Ministarstva, tim više što imamo informacije daje Fond za zaštitu okoliša bio voljan sufinancirati predobradu otpada kod zbrinjavanja bala, za što je koncesiju dobila zajednica ponuditelja CE-ZA-R, Ekoflor i Komunalac Davor. Samo kvalitetno zbrinjavanje bala nije jednostavni odvoz na drugo mjesto, jer Fond to ne bi niti sufinancirao, ali bi sufinancirao predobradu, a koju je mogao obaviti CEZAR ili puteni MBO postrojenja koje se nalazi 100 metara udaljeno od bala ili na dragi način. Postavlja se pitanje zašto Grad šuti o provedenoj koncesiji, zašto to nije dao u javnost i zašto nije ništa po tome učinio, već je skupljenih ruku čekao novac od Fonda za micanje bala, a koji ga ne želi dati samo za to, upozorili su vijećnici.

Naglašavajući da ne žele ulaziti u odnose između HS-a i SDP-a, već samo žele zaštititi građane, Ilčić i Cecelja ukazali su i na dvojbe oko Brezja.

– Mjesto na kojem se nalaze bale je legalizirano od strane gradskih vlasti pa se radi o registriranom skladištu otpada, a ne o nelegalnom deponiju. I ovdje dolazimo do problema sufinanciranja Fonda jer se sufinanciranje odnosi na deponije, a ne na uređeno skladište. Na sljedećem vijeću, koje će biti u utorak, tražit ćemo kompletnu dokumentaciju o stanju skladištu otpada gdje se nalaze bale. Svu dokumentaciju koja je donesena, pogotovo glede koncesije za zbrinjavanje bala te mogućnosti njene pred obrade, kao i kompletnu korespondenciju na relaciji Ministarstvo-Fond-Grad. Po našem mišljenju ponovo možemo upitati da li ova gradska vlast glede ovog problema iskazuje nekompetentnost ili namjeru, rečeno je prilikom susreta vijećnika HRAST-a s novinarima.   

Vijećnici su se osvrnuli i na aneks ugovora o zbrinjavanju tekućeg otpada koji je gradonačelnik Goran Habuš sklopio s direktorom Univerzala.  

-Aneks ugovoru o koncesiji nije sukladan zakonu jer se u bitnom mijenjaju uvjeti iz koncesije. Osim toga gradonačelnik nije smio potpisati taj aneks bez prethodne suglasnosti Gradskog vijeća koje je i donijelo odluku o koncesiji. U međuvremenu smo dobili nove račune Varkoma u kojem uopće nema nikakve jasne specifikacije što se na što odnosi. Koliko vidimo iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom, Varkom je trebao zatražiti i dobiti suglasnost Gradskog vijeća na cjenik usluga. Međutim, Varkom to niti je tražio niti je dobio, a cjenik je promijenjen, što jasno vidimo iz uplatnica. Ni o tome Gradsko vijeće ne zna ništa. Cjenik mora biti jasno specificiran jer građani imaju pravo znati sto plaćaju. Upozoravam da skupljanje otpada plaća gotovo 18.000 građana te više od 3.000 pravnih subjekata. To je ogroman novac, koji ako se i uspije nešto više naplatiti, mora ići u razvoj gradske infrastrukture a ne da nestaje u crnim fondovima, upozorili su vijećnici HRAST-a.

Hrast je na Gradskom vijeću glasao protiv Odluke kojom Grad daje milijun kuna NK Varaždin. Grad Varaždin već otplaćuje kredit NK Varaždin od preko 8 milijuna kuna koji klub nije mogao sam otplaćivati zbog neodgovornog poslovanja. Potpuno su netočne špekulacije da bi Grad, ako ne pokrije nove dugove NK Varaždin, mogao ostati bez stadiona ili da bi se na mjestu stadiona mogao graditi neki drugi sadržaj. Hipoteka na stadion vezana je uz spomenuti kredit koji Grad uredno otplaćuje,
a ne uz nove dugove kluba. Također, urbanističkim planom, koji može promijeniti jedino Gradsko vijeće, na tom su mjestu predviđeni sportski tereni, a ne neki drugi sadržaji. Hrast se zalaže za zdrav i slobodan razvoj nogometa. U Varaždinu ili okolici možda će se razviti neki drugi uspješan nogometni klub kojem će tada Grad dati na korištenje gradski stadion. Pogodovanje klubu koji je dosad pokazao vrlo neodgovorno poslovanje u situaciji u kojem je gradski proračun ujaku teškoj situaciji, smatramo potpuno neprihvatljivim, naglasili su vijećnici.

Hrast zahvaljuje svim Varaždinkama i Varaždincima koji su na nedjeljnom referendumu glasali .,za“ i tako stali u obranu braka i obitelji. Vjerujemo daje samo pitanje vremena kad će i oni Varaždinci koji su na referendumu glasali “protiv” uvidjeli da mi koji smo podržali inicijativu za zaštitu braka kao zajednice muškarca i žene poštujemo svaku ljudsku osobu, uključujući svakako i one homoseksualne orijentacije, i njihovo ljudsko dostojanstvo. No, ne prihvaćamo ignoriranje mišljenja Europskog suda za ljudska prava koji je rekao da ne postoji pravo na homoseksualni brak. Brak je idealno mjesto za rađanje i odgoj djece, ima svoj antropološki smisao i društveno značenje koje se u zajednici dvije osobe istog spola prirodno ne može ostvariti.
Jako nam je drago da je dvije trećine hrvatskih građana jasno pokazalo želju da se hrvatsko društvo razvija u skladu s općeljudskim vrijednostima koje su temelj obiteljskog, ali i gospodarskog razvoja Hrvatske.

Izvor:
Foto: Siniša Sović