Mirela Holy, saborska zastupnica i predsjednica stranke Održivi razvoj Hrvatske – Orah

Slučaj varaždinskog Brezja jedan je od najgorih hrvatskih primjera neadekvatnog postupanja s otpadom, upozorava Mirela Holy, saborska zastupnica i predsjednica stranke Održivi razvoj Hrvatske – Orah, koja je bila ministrica zaštite okoliša i prirode od lipnja prošle godine kada je najprije morala otići iz MZOIP-a, a zatim je napustila i SDP.

Nepravilnosti, pa ništa

U svakom slučaju nećemo platiti ništa što je suprotno zakonu, ustvrdila je Holy govoreći o baliranom otpadu početkom 2012. godine kada je predstavljala vodeće ljude u Ministarstvu. Svi zajedno suočili su se sa „slučajem Brezje“ za koje ni danas nema lijepih riječi.
– Radi se o prostoru koji ne udovoljava minimalnim preduvjetima za odlaganje otpada jer su bale odložene na šljunkovitom, vodopropusnom terenu bez ikakvih zaštitnih slojeva i folija, u neposrednoj blizini prometnice, bez sustava otplinjavanja i hvatanja procjednih voda. U tom smislu teško je vjerovati da je bilo moguće izdati bilo kakvo rješenje za privremeno skladištenje te da inspekcija zaštite okoliša tolerira takvu situaciju – naglašava Holy osvrćući se na činjenicu da je nekada ilegalno odlagalište Brezje lani postalo legalno jer je uspjelo dobiti dozvolu kao skladište otpada.

Zašto bi se iz skladišta nešto trebalo micati prisilnim izvršenjem?

Premda je bivšoj ministrici neshvatljivo kako je usprkos svim nedostacima izdana dozvola za skladište otpada, to ne samo da se dogodilo, nego dozvolu ni danas nitko od nadležnih ne dovodi u pitanje, pa ni okolišna inspekcija! Da je tako, razvidno je iz nalaza više inspektorice zaštite okoliša Miljenke Kliček koja je prošlog mjeseca izašla u Brezje i utvrdila da podna površina nije nepropusna i druge nepravilnosti, ali zbog toga nije pokrenula postupak poništenja dozvole!?

Šutnja o izjavi ministra

– U konkretnom slučaju donesena je dozvola na temelju nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja, ali isto sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, kao i važećoj upravno-pravnoj praksi nije razlog za poništenje ili ukidanje po pravu nadzora pravomoćnog upravnog akta – objašnjava Kliček u dopisu od 15. studenog ove godine.
No svega dva tjedna kasnije Mihael Zmajlović Brezje označava „ekološkom bombom koja predstavlja potencijalnu opasnost za građane i okoliš“, a direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Sven Müller veli da je „već vizualno jasno da je tlo zagađeno i vjerojatno podzemne vode, pa ćemo vjerojatno napraviti zamjenu dijela zemlje da bi se sve moglo dovesti u prihvatljivo stanje“. Za komentar ovih ocjena i najava zamolili smo inspektoricu Kliček, kao i pročelnika Dragutina Vinceka te Ivanu Dukši iz županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša. Iako su upravo oni odgovorni za ozakonjenje Brezja kao skladišta, ni riječi nisu rekli o svom više nego spornom postupku, pa ispada da je za njih zapravo sve u najboljem redu.

Ne bi li trebali otići oni koji su ozakonili sramotu u Brezju?

Budući da Brezje od lani nije nelegalno odlagalište, već legalno skladište otpada, to otvara pitanje može li Fond za zaštitu okoliša uopće sufinancirati zbrinjavanje bala, odnosno može li Ministarstvo zaštite okoliša i prirode prisilno izvršiti rješenje iz 2007. godine. Ako Varkom može u Brezju skladištiti otpad sukladno dozvoli izdanoj na čak pet godina, zašto bi se onda iz legalnog skladišta nešto hitno uklanjalo prisilnim izvršenjem? Ili će se sada dozvola ipak ukinuti kako bi se bale mogle zbrinuti? Dogodi li se to, ne bi li trebali otići barem oni koji su sudjelovali u ozakonjenju ove sramote u Brezju?

Holy: Čačić imao drugačiji pristup rješavanju problema bala s Brezja

I danas, kao i u vrijeme dok je bila ministrica zaštite okoliša i prirode, Holy smatra da je problem bala otpada u Brezju moguće trajno riješiti samo njihovom termičkom obradom u za to adekvatnim postrojenjima.
– Smatram da bale koje već godinama leže nije moguće kvalitetno obraditi u obližnjem MBO postrojenju jer su zbog dugog ležanja moguće sekundarne sirovine u njima prilično onečišćene, odnosno kontaminirane te bi takva obrada bila preskupa i neučinkovita. Treba imati na umu i činjenicu da za postrojenje nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš zbog čega nije moguće obrađivati više od 100 tona otpada dnevno. A ukoliko bi se krenulo s obradom otpada tom dinamikom, bale bi još jako dugo vremena ostale na Brezju, što je okolišno potpuno neprihvatljivo – veli Holy.
Međutim, MBO postrojenje je pokrenulo ishođenje studije utjecaja na okoliš nakon koje će se kapacitet podići na 300 dona otpada dnevno, a isprobalo je i obradu bala te su dobivene korisne sirovine i gorivo za cementaru.
– Kao ministrica nastojala sam ovaj problem riješiti izvozom otpada i njihovim termičkim zbrinjavanjem. Bivši prvi potpredsjednik Vlade RH Radimir Čačić imao je drugačiji pristup rješavanju problema bala s Brezja od mene. No to nije bio njegov resor i njegova nadležnost te njegovo mišljenje o ovom predmetu za mene kao ministricu čija je prva odgovornost bila briga o okolišu te zdravlju ljudi i životinja za mene nije imalo značaja. Nažalost, otišla sam s mjesta ministrice i nisam uspjela riješiti ovaj veliki okolišni problem Hrvatske – prisjeća se Holy.

HRAST: Treba sjesti za stol

Sada smo pred trećom fazom ili zapletom, ustvrdio je u petak varaždinski gradonačelnik Goran Habuš govoreći o rješavanju pitanja baliranog otpada na svečanoj sjednici Gradskog vijeća.
– U suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode i sukladno Zakonu o otpadu, proveli smo koncesiju i odabrali koncesionara potpuno transparentno. Međutim, Ministarstvo se odlučilo za novu politiku i zaključilo da to rješenje nije prihvatljivo. Ako je to novi smjer politike Ministarstva, ako je ono zaista unatrag nekoliko mjeseci počelo raditi svoj posao, onda smo ga dužni prihvatiti. Ako trebamo biti grad primjer ili pilot-projekt, onda ćemo tu ulogu i prihvatiti i dati svu podršku koja je potrebna. Rezultat bi trebao biti daleko jeftinije rješenje u korist svih građana ovoga grada – naglasio je Habuš dodavši da je njegov zadatak da bez obzira na sve ne nastupi nikakva šteta ni za građane, ni za Grad, ni za komunalno poduzeće Varkom. Uoči sjednice varaždinskoga Gradskog vijeća, koja će biti posjećena novonastalim (ne)prilikama u Brezju i oko njega, varaždinski vijećnici HRAST-a Ladislav Ilčić i Željko Cecelja ustvrdili su da je „vrijeme da čelnici Grada Varaždina sjednu za stol s predstavnicima koncesionara za zbrinjavanje baliranog otpada jer sada nije 2008. godina i zacijelo su druge cijene, koja je bila sporna, a alternativa bi mogla biti višestruko na štetu građana“. – Svi znamo da je bivša vlast već imala potpisan ugovor s Fondom o sufinanciranju 40 posto troškova zbrinjavanja bala. Je li taj ugovor iz 2010. još uvijek važeći? Ako nije, tko ga je i kada stavio izvan snage i kojom odlukom – pitaju vijećnici.
Ukazavši da je ministar gradsku vlast optužio kako nije poduzimala ono na što je upozoravalo i savjetovalo njegovo ministarstvo punih godinu i pol dana, vijećnici su upozorili da gradonačelnik Habuš tvrdi suprotno. – Smatramo da Gradsko vijeće svakako treba imati punu informaciju o tijeku razgovora između Grada i Ministarstva, tim više što imamo informacije da je Fond za zaštitu okoliša bio voljan sufinancirati predobradu otpada kod zbrinjavanja bala, za što je koncesiju dobila zajednica ponuditelja CE-ZA-R, Ekoflor i Komunalac Davor. CE-ZA-R je nudio predobradu ili putem MBO postrojenja ili na drugi način. Postavlja se pitanje zašto Grad šuti o tome, zašto to nije dao u javnost i zašto nije ništa učinio po tom pitanju – zapitali su vijećnici. Naglašavajući da ne žele ulaziti u odnose između HNS-a i SDP-a, već samo žele zaštititi građane, Ilčić i Cecelja ukazali su i na dvojbe oko Brezja među kojima je i ona može li Fond uopće sufinancirati zbrinjavanje otpada s legalnog skladišta o kojem će zatražiti kompletnu dokumentaciju. – Ponovo možemo upitati da li ova gradska vlast glede ovog problema iskazuje nekompetentnost ili namjeru – rečeno je prilikom susreta vijećnika HRAST-a koji su najavili pokretanje postupka u vezi aneksa ugovora o zbrinjavanju novonastalog otpada koji drže nezakonitim.

Izvor:
Foto: