STANOING

Otpis svih kamata, osjetno smanjenje potraživanja vjerovnika te otplata preostalih dugovanja na rok od osam godina bez kamata tek dio je opsežnog Plana financijskog i operativnog restrukturiranja koji Stanoing predlaže vjerovnicima u sklopu predstečajne nagodbe otvorene početkom prosinca nad tim nekada vodećim investitorom u stanogradnji i upraviteljem stambenih zgrada u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. No pitanje je što će na kraju biti s obzirom na žalbu Zagorje-Tehnobetona na otvaranje predstečajne nagodbe.

Stanoing zapada u probleme, kako se tvrdi, krajem 2011. zbog blokade Porezne uprave koja je ostala do danas. Nakon toga dobavljači i banke aktiviraju instrumente osiguranja plaćanja, a trenutačna nelikvidnost pretvorila se u trajnu nesposobnost ispunjavanja svih novčanih obveza.

Kod izračuna manjka likvidnih sredstava navodi se da Stanoing raspolaže s imovinom ukupne vrijednosti 258 milijuna kuna, od čega 141 milijun otpada na ulaganja u građevine u izgradnji, 82 milijuna na gotove stanove i investicije u toku te 30 milijuna na potraživanja od kupaca.

Nasuprot tome, kratkoročne i dugoročne obveze prema 270 dobavljača i ostalim vjerovnicima iznose 272 milijuna kuna. Najveći vjerovnici su banke: Hypo Alpe-Adria Bank potražuje 82 milijuna kuna, Partner banka gotovo 20 milijuna kuna, Imex banka 12, a HPB blizu sedam milijuna. Porezna uprava 15 milijuna, Zagorje-Tehnobeton 24 milijuna, Eduard Brumen deset milijuna, Grad Varaždin nešto više od šest milijuna, HAK Varaždin više od pet milijuna…

Kratkoročne i dugoročne obveze 272 milijuna kuna

Međutim, to su samo glavnice, dakle potraživanja bez kamata, sudeći prema prijavi tražbina pojedinih vjerovnika kao što je Hrvatski autoklub Varaždin. Naime, u popisu obveza prema vjerovnicima koji je izradio Stanoing navodi se HAK-ovo potraživanje nešto veće od pet milijuna kuna, dok HAK u obrascu prijave tražbine uz taj iznos navodi i kamatu od 1,6 milijuna kuna, odnosno ukupno sedam milijuna kuna.

Koliko točno iznose obveze Stanoinga znat će se 12. veljače za kada je zakazano ročište radi utvrđivanja tražbina koje se mogu prijaviti do 7. siječnja. Do tada bi nagodbenom vijeću iznose svojih tražbina trebali dostaviti svi vjerovnici koji će zatim glasovati o Planu financijskog i operativnog restrukturiranja koji predlaže Stanoing.

Država prašta

Da bi postao likvidan i solventan, Stanoing predlaže više mjera financijskog restrukturiranja, ovisno o kojim se skupinama vjerovnika radi. Glede duga od 15 milijuna kuna prema Poreznoj upravi, već je sa Središnjim uredom u Zagrebu dogovoren otpis svih zateznih kamata te čak 70 posto glavnice duga, što ukupno iznosi i do 90 posto potraživanja, dok će se ostatak isplatiti kroz 60 mjeseci uz godišnju kamatu od 4,5 posto. Tražbine društava u pretežito državnom vlasništvu umanjile bi se za 40 posto, a ostatak bi se trebao otplaćivati kroz osam godina beskamatno. Za 40 posto predlaže se i smanjivanje glavnice obveza prema dobavljaču roba i usluga te ostalim vjerovnicima iste skupine, dok bi oni trebali otpisati redovne i zatezne kamate, a ostatak bi im se otplaćivao kroz osam godina beskamatno.

Nešto više od polovice obveza prema vlasnicima, koje iznose 20 milijuna, otpisalo bi se za pokriće gubitaka, a ostatak bi se isplatio jednokratno 2021. godine uz prethodno umanjenje za 70 posto. Bankama, koje zajedno potražuju gotovo 130 milijuna kuna, uglavnom se predlaže objedinjavanje svih kratkoročnih i dugoročnih kredita na rok otplate od 15 godina te uz poček od dvije godine. Isto tako većini banaka predlaže se i smanjenje glavnice za deset posto, otpis svih redovnih i zateznih kamata za smanjenje kamatne stope za dva posto.

O ovim prijedlozima, odnosno Planu financijskog i operativnog restrukturiranja, glasovat će vjerovnici Stanoinga. No do glasovanja o Planu financijskog i operativnog restrukturiranja neće ni doći, ukoliko Ministarstvo financija prihvati žalbu Zagorje-Tehnobetona na rješenje o otvaranju predstečajne nagodbe nad Stanoingom.

Odakle obrat?

U žalbi se ukazuje da je Zagorje-Tehnobeton pokrenulo stečajni postupak nad Stanoingom na varaždinskom Trgovačkom sudu 7. veljače ove godine, a tek tri mjeseca nakon toga Stanoing je podnio prijedlog za pokretanje predstečajne nagodbe, i to izvan zakonskog roka. Naime, prvi prijedlog Stanoing je podnio 9. svibnja 2013., što je sedam mjeseci i deset dana nakon stupanja na snagu Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, dok je zakonom utvrđen rok 90 dana od stupanja na snagu spomenutoga zakona koji vrijedi od 1. listopada 2012. godine. Iako je za nepravovremeno podnošenje prijedloga propisana kazna do milijun kuna, do toga nije došlo.

Stanoing raspolaže s imovinom od 258 milijuna kuna

Prvi prijedlog Stanoinga FINA je odbacila 22. svibnja navodeći da je nad dužnikom već pokrenut stečajni postupak od strane vjerovnika Zagorje-Tehnobetona. Nakon žalbe Stanoinga, takvo rješenje potvrdilo je i drugostupanjsko tijelo Ministarstva financija, i to 8. srpnja 2013., odnosno nakon izmjena Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.

– Na drugostupanjsko rješenje dužnik nije podnio upravnu tužbu ukoliko je smatrao da su povrijeđena njegova prava, već je podnio zahtjev kojim povlači žalbu na prvostupanjsko rješenje. Time su i prvostupanjska i drugostupanjska odluka postale pravomoćne – smatraju u Zagorje-Tehnobetonu.

Upravo zbog pravomoćno presuđene upravne stvari te jer je nad dužnikom pokrenut stečajni postupak, FINA zaključkom od 19. srpnja i rješenjem od 24. rujna odbacuje drugi prijedlog koji je Stanoing podnio 12. srpnja temeljem zakonskih izmjena.

No nakon što je Stanoing 22. srpnja podnio i treći prijedlog za predstečajnu nagodbu zbog kojeg je prekinut stečajni postupak na varaždinskom Trgovačkom sudu – dogodio se obrat. Naime, FINA obavještava sud da je drugi prijedlog odbačen jer se o istoj stvari pravomoćno odlučilo na temelju prvog prijedloga te da nema zakonske zapreke za vođenje stečajnog postupka. Međutim, Ministarstvo financija uvažilo je žalbu Stanoinga na odbačaj drugog prijedloga te predmet vraća FINA-i koja 6. prosinca otvara predstečajnu nagodbu kratko navodeći da su za to sada „ispunjeni svi uvjeti propisani Zakonom“!?

Utaja pa nagodba?

Na varaždinskom Županijskom sudu pred potvrđivanjem je optužnica koju je Županijsko državno odvjetništvo podignulo protiv Eduarda Brumena i ostalih okrivljenika zbog zlouporabe položaja i ovlasti te utaje poreza. Budući da je među okrivljenima i Stanoing koji se zajedno s još jednom tvrtkom tereti za nepripadnu korist veću od pet milijuna kuna, FINA-u i Ministarstvo financija pitali smo utječe li optužnica ili ne na tijek predstečajne nagodbe. Odgovor nismo primili.

Založna prava ipak su izbrisana

U žalbi Zagorje-Tehnobeton ukazuje da je Denis Pavlic kao direktor Stanoinga 24. travnja ove godine sklopio Ugovor o zasnivanju prava zaloga nad više nekretnina prema kojem tvrtka ima dugovanje od 10,8 milijuna kuna prema vlasniku Eduardu Brumenu. Istog dana Pavlic je sklopio i sam sa sobom ugovor o zasnivanju prava zaloga temeljem tražbine od 975 tisuća kuna.

– Iz spomenutih ugovora nije vidljivo kada i kako su nastala Stanoingova dugovanja prema založnim vjerovnicima. Ukoliko su uopće realna, može se pretpostaviti da se radi o tražbinama starijeg datuma s obzirom na to da je račun tvrtke u blokadi godinu dana i jedanaest mjeseci.

Ako je tako, postavlja se pitanje zašto svoje milijunske tražbine nisu osigurali upisom spomenutih tereta puno ranije, odnosno u vrijeme njihova nastanka, a ne tek 25. travnja ove godine, odnosno desetak dana prije podnošenja prijedloga za pokretanje postupka predstečajne nagodbe. Jesu li tada počeli gubiti nadu da će uspjeti postići dogovor sa Stanoingovim vjerovnicima i odlučili (dodatno) osigurati svoje milijunske tražbine?

Naime, potraživanja od strane vlasnika društva Stanoing, članova njegove obitelji, njegovih firmi (Stanoing Inženjering, B&B CONSULTING) i direktora društva Denisa Pavlica kroz upisana založna prava prelaze 50 milijuna kn, navodi u žalbi Zagorje-Tehnobeton te upozorava da su nakon kaznene prijave založna prava naknadno brisana.

Nadalje, ukazuje se da je u trenutku podnošenja prijedloga za predstečajnu nagodbu Stanoing imao samo jednog zaposlenika – Denisa Pavlica koji je na sudu izjavio da je u listopadu zaposlio deset zaposlenika samo za potrebe predstečajnog postupka. Isto tako ukazuje se da je povjerenica predstečajne nagodbe Sanja Kraljek imenovana na prijedlog Stanoinga, čime se stavljaju u nepovoljan položaj vjerovnici koji su zatečeni njezinom tvrdnjom o smanjenju poreznog duga na tri do četiri milijuna kuna, budući da se u Planu i dalje navodi više od 15 milijuna.

– Postavlja se pitanje čija prava štiti FINA i Ministarstvo financija? Vjerovnika ili dužnika, koji je dvije godine u blokadi, prikazuje očito neostvarive planove kako će tvrtku s milijunskim dugovima i s jednim zaposlenikom ponovno postaviti na noge, a za to dobiti kredite od banaka, iako je kod istih zadužen u toj mjeri da su već pokrenule postupke prisilne naplate prodajući nekretnine na kojima imaju zabilježeno založno pravo – pita se u žalbi te konstatira da su dužnici sami sebi postali najveći “vjerovnici” uz potporu Ministarstva financija od kojeg traže otpis svih kamata i 70 posto glavnice.

Izvor:
Foto: