Što se sve događalo na pozornici i iza kulisa, a otkrivamo i dosad nepoznate detalje

“Bal u Varaždinu nije bio samo plesno uživanje. Bio je to povratak starim tradicijama, korijenima tog lijepog starog baroknog grada” – napisao je Carl Gustaf Ström, poznati njemački novinar, veliki prijatelj Hrvatske i stalni gost Sjajnog bala, u svom komentaru u Večernjem listu nakon 3. Sjajnog bala održanog još 1996.

Upravo je to bila i namjera organizatorica i idejnih začetnica ove kulturne manifestacije Ingeborg Jurić i Mirjane Dučakijević, koje su koncepciju bala utvrdile još devedesetih godina prošlog stoljeća. Od te koncepcije ne žele odstupiti ni danas, nakon 20 godina održavanja bala koji je svoje prvo izdanje doživio još poratne 1994. godine, 28. svibnja.
Sve je počelo tako što su članovi Hrvatsko-austrijske kulturne zajednice, koja je osnovana 1992., u želji da iskažu pripadnost Europi i surađuju u kulturnoj razmjeni s Austrijom, na jednom od sastanaka odlučili pokrenuti bal na temelju provedenog istraživanja arhivske građe kustosice Mirjane Dučakijević, koji je Ingeborg Jurić nazvala Sjajnim balom. Tada je i osmišljen ceremonijal bala.

Od prvog bala prihod koji je ostao  služio je obnovi kazališnih zrcala

Moglo bi Vas zanimati:

FOTO Krenuli radovi na rekonstrukciji vodovodne mreže u Vrazovoj u Varaždinu

Zbog radova na rekonstrukciji vodoopskrbnog cjevovoda u Ulici Stanka Vraza u Varaždinu uspostavljena je privremena regulacija prometa. Varaždinska policija poziva...

– Bal je bio naslonjen na bogatu balsku tradiciju u Varaždinu. Odlučeno je da će se održati u redutnoj dvorani HNK Varaždin, a predloženo je da svira plesni orkestar. Ceremonijal otvorenja bala počeo je uz Radetzky marš i nastupom Varaždinske građanske garde – purgara, intoniranjem austrijske i hrvatske himne te uz menuete malih plesača iz Društva Naša djeca Varaždin. Program je vodio ceremonijalmešter, a obuhvaćao je nastupe opernih pjevača i modne revije. Od prvog Sjajnog bala održavala se tombola, a prisutne su i plesne knjižice koje su izrađivali umjetnici – ispričala je Jurić.

Nakon održanog prvog bala organizatorice su donijele odluku da će se prihod koji ostane upotrijebiti za obnovu kazališnih zrcala koja se izvodi u 24-karatnom zlatu, ali i da će se bal ubuduće organizirati u vrijeme kada se održavaju balovi u Europi, a to je period od Božića do početka korizme.
Tako je i bilo, pa je sljedeći bal održan 25. veljače 1995. Na prva dva bala, za glazbu i ples bio je angažiran Veliki plesni orkestar Hrvatskog glazbenog zavoda iz Zagreba i to zahvaljujući angažmanu Mladena Mazura, direktora Austrijskog kulturnog instituta. Od 3. Sjajnog bala održanog 1996. nastupa Big band Gleichenberg iz Austrije te Varaždinski komorni orkestar.
– Na bal je došao genereal NATO-a Richard Griffiths, austrijski novinar Carl Gustaf Ström koji je do svoje smrti redovito dolazio na bal, a od poznatih osoba iz javnog života Anica Martinović, danas Kovač, koja je na bal stigla samo nekoliko mjeseci nakon izbora za Miss svijeta na kojem je bila druga i to u haljini proglašenoj najljepšom na svijetu – prisjetila se Jurić.

Od 3. Sjajnog bala nastupa Big band Gleichenberg te Varaždinski komorni orkestar

Svaki  sljedeći Sjajni bal bio je bogatiji gostima iz diplomatskog, kulturnog i javnog života Hrvatske, Europe i svijeta, ali i nastupima uglednih opernih diva, glazbenih i plesnih skupina. Tako je na 4. Sjajnom balu 1997. bilo čak 40 gradonačelnika iz Hrvatske, godinu dana kasnije na 5. Sjajni bal prvi put organizirano stižu gosti iz Austrije, dok je 6. Sjajni bal okupio čak pet veleposlanika, a prvi put nastupaju i solisti baleta HNK iz Zagreba. 7. Sjajni bal iz 2000. ostao je zapamćen po promjeni ceremonijalmeštra.
– Do tada je tu dužnost obavljao kazališni glumac Tomislav Lipljin, a te godine voditeljsku palicu preuzima Dražen Sirišćević – rekla je Jurić.
Brojni veleposlanici, diplomati, ali i gospodarstvenici, među kojima je bio i predsjednik Gospodarske komore Austrije dr. Franz Palla, plesali su na 8. i 9. Sjajnom balu, na koji je 2002. stigao i državni odvjetnik Radovan Ortinsky. Jubilarni, 10. Sjajni bal iz 2003. organizatorice i gosti još uvijek pamte po slasnoj velikoj torti u obliku varaždinskog Starog grada za 1000 gostiju, koju je radilo čak 15 slastičara i koju je poklonio generalni sponzor Hypo Alpe Adria bank. Na 11. Sjajnom balu tadašnji gradonačelnik dr. Ivan Čehok i gradonačelnik Bad Radkersburga dr. Peter Merlini potpisuju sporazum o suradnji između ta dva grada.

Mini sacherice

Narednih godina bal okuplja sve veći broj uzvanika. Ipak, izdvajamo 13. Sjajni bal 2006. koji je bio u znaku velikog skladatelja Mozarta i koji se prvi put vodio na dva jezika: hrvatskom i njemačkom za koji je bila zadužena poznata voditeljica Helga Vlahović Brnobić. Za 14. Sjajni bal 2007. pripremljeno je 600 Sacher torti za goste, a umjesto Vlahović Brnobić, uloga voditeljice na njemačkom jeziku pripala je Silviji Buzcolich iz Beča.
– Od 2006. godine bal se vodi na dva jezika, a svake je godine bio posvećen nekome, od Mozarta, Verdija, Rosinija, do posljednjeg, posvećenog ulasku Hrvatske u EU – prisjetila se Jurić kroz čije je ruke prošao svaki gost Sjajnog bala. Računajući da je prosječno na balu bilo 500 gostiju, u 20 godina organizatorice su se pobrinule za čak 10.000 uzvanika!

Slovenci pisali Habušu

“Da li je istina da ste kao prvi čovjek grada dozvolili da se prekida tradicija? Da li je moguće da ukidate događaj koji je na vrhu hijerarhije glamura?  Vi ste gradonačelnik grada iza kojeg stoji osam stoljeća slavne prošlosti, grada glazbe, kazališta, galerija i muzeja… i vi imate snage i volje da prekidate ovako nešto kao što je Sjajni bal, kojeg su godinama gradili vaši ljudi i napravili prepoznatljiv turistički proizvod i događaj” – između ostalog napisala je Slovenka Renata Picej u svom pismu gradonačelniku Goranu Habušu zbog otkazivanja Sjajnog bala.

Kazališnu dvoranu za 1. Sjajni bal dobile smo besplatno, ali uz uvjet koji nam je postavio ravnatelj kazališta Marijan Varjačić, a to je bio da ujutro očistimo kazalište. Nas nekoliko došlo je ujutro oko devet sati s kantama i metlama u kazalište i primilo se čišćenja. Bili smo umorni ali zadovoljni, jer smo po reakciji gostiju vidjeli da smo napravili pravu kulturnu manifestaciju koja je građanima bila potrebna.”
Ingeborg Jurić

Izvor:
Foto: