STANOING U predstečajnoj nagodbi utvrđene tražbine 500-tinjak vjerovnika s više od 340 mil. k

Više od 340 milijuna kuna iznose sve vrste tražbina 500-tinjak vjerovnika Stanoiga, nekada najvećeg investitora i upravitelja stambenim zgradama na području sjeverozapadne Hrvatske, utvrđeno je na ročištu u predstečajnoj nagodbi koje je u srijedu održano u Zagrebu.

Među vjerovnicima nema većinskog suvlasnika Stanoinga Eduarda Brumena koji je lani upisao pa izbrisao založna prava u visini od deset milijuna kuna, ali je zato suvlasnik Branko Dretar prijavio dodatna potraživanja, tako da njegove ukupne tražbine sada iznose gotovo 18 milijuna kuna, koliko ima, primjerice, i Porezna uprava.

Hypo + Hypo = 103 mil.

Na ročištu su ispitane i utvrđene tražbine 484 vjerovnika u ukupnom iznosu od 153,8 milijuna kuna, što je oko pet milijuna više nego što je prijavio dužnik. Među vjerovnicima su, primjerice, Hrvatske vode s 3,6 milijuna, Republika Hrvatska s pet milijuna, zatim Grad Varaždin s gotovo osam milijuna kuna te suvlasnik Branko Dretar s tražbinom od 11 milijuna s osnove neisplaćene dobiti. U toj je tablici, međutim, daleko najveći vjerovnik Zagorje-Tehnobeton s 44 milijuna kuna tražbina, a dodaju li se tome i tražbine tvrtke kćeri ZTB Stan na ime pričuva za pojedine zgrade kojima je upravljao

Moglo bi Vas zanimati:

Proglašena prirodna nepogoda mraza za područje Grada Lepoglave i Općine Donja Voća

Župan Anđelko Stričak je danas, 6. svibnja, proglasio prirodnu nepogodu zbog mraza za područje Grada Lepoglave i Općine Donja Voća....

Najveći vjerovnik je Hypo Alpe-Adria-Bank International sa 73 milijuna kuna

Stanoing, zajednička tražbina ovih dviju tvrtki prelazi 50 milijuna kuna.
Sukladno Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, napravljene su još dvije tablice: tablica tridesetak izlučnih te tablica 14 razlučnih vjerovnika Stanoinga. Potonji vjerovnici, a riječ je uglavnom o bankama, imaju tražbine u ukupnom iznosu od 188 milijuna kuna. Daleko najveći razlučni vjerovnik je Hypo Alpe-Adria-Bank International AG sa 73 milijuna kuna, dok hrvatska Hypo Alpe-Adria-Bank ima dodatnih 30 milijuna kuna potraživanja. Među razlučnim vjerovnicima nalazi se, primjerice, Porezna uprava koja ima 7,6 milijuna tražbina, baš kao i Branko Dretar.

Imovina – 258 milijuna

Iako su ukupne utvrđene tražbine osjetno veće od 272 milijuna kuna obveza, koliko je na varaždinskom Trgovačkom sudu lani navodila Sanja Kraljek, bivša predstečajna upraviteljica i aktualna povjerenica predstečajne nagodbe, Upravi nije manjkalo optimizma kada je u pitanju financijsko restrukturiranje i nastavak poslovanja Stanoinga koji ima imovinu knjigovodstvene vrijednosti 258 milijuna kuna, od čega 141 milijun otpada na „građevine u izgradnji“, a 82 milijuna na „gotove stanove i investicije u toku“.
– Nakon nepunih 50 godina, poduzeće je zapalo u probleme zbog određenih krivih poslovnih poteza i teškog gospodarskog stanja, osobito naglašenog u građevinskoj djelatnosti, stanogradnji i upravljanju stambenim zgradama.

Budućnost Stanoinga ovisi o glasovanju na ročištu koje tek slijedi

Zbog porezne obveze od oko 120 tisuća kuna, Porezna uprava je blokirala žiro-račun krajem 2011. godine, a do tog trenutka, kreditne i ostale obveze redovno su se podmirivale. Nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe započeti su pregovori s vjerovnicima te se nadamo da će doći do rješenja kroz nekoliko mjeseci – rekao je Denis Pavlic, direktor Stanoinga, naglasivši da bi pozitivan završetak predstečajnog postupka otvorio mogućnost završetka radova na Stanoingovom VTC-u te nastavak izgradnje oko 350 stanova na Grabanicama koji su u različitim fazama izgradnje.

Radi se novi plan

U cilju nastavka i stabilizacije poslovanja, Pavlic je najavio novi, izmijenjeni plan financijskog restrukturiranja sukladno utvrđenim tražbinama i dodatnim pregovorima s vjerovnicima.
– Na njemu se intenzivno radi, a sve prema dogovorima i razgovorima s vjerovnicima. Sve obveze počele bi se podmirivati nakon završetka predstečajne nagodbe, pri čemu bi se posebna pažnja dala brisanju hipoteka sa stanova koji su useljeni te povrat novca na sve račune zgrada kojima je društvo upravljalo ili još uvijek upravlja – ustvrdio je Pavlic te dodao da je moguće postupno rješenje svih problema te ponovno pokretanje tvrtke uz podršku i razumijevanje Porezne uprave, odnosno Ministarstva financija, te svih ostalih vjerovnika.

341 milijun kuna iznos je utvrđenih tražbina vjerovnika Stanoinga, od čega na razlučne otpada 188 milijuna

Novi plan financijskog restrukturiranja trebao bi biti gotov do ročišta za glasovanje o planu financijskog i operativnog restrukturiranja koje će se zakazati pisanim putem. Na tom ročištu znat će se i hoće li razlučni vjerovnici, prije svega banke, sudjelovati u glasovanju o predstečajnoj nagodbi ili će zadržati pravo na odvojeno namirenje, što bi moglo biti presudno za budućnost Stanoinga pred kojim su samo dvije opcije: predstečajna nagodba ili stečaj koji je lani izbjegnut prvenstveno zahvaljujući nedosljednosti Nagodbenom vijeću koje je najprije tvrdilo da nagodba nije moguća jer je prije zahtjeva za nagodbu predan zahtjev za stečaj, a nekoliko mjeseci kasnije ipak je otvorilo postupak nagodbe. (ikr)

Žalba i zahtjev za izuzeće – gdje su?

Ročište za utvrđivanje tražbina vjerovnika Stanoinga je održano, iako još nisu riješene dvije bitne stvari, sudeći po zapisniku i dokumentima koji nedostaju na web-stranicama FINA-e. Riječ je o žalbi na rješenje o otvaranju predstečajne nagodbe iz prosinca prošle godine u kojem je, kao što smo pisali, ukazano da je Stanoing u trenutku predaje zahtjeva za nagodbu imao tek jednog zaposlenika. Isto tako nije riješen ni zahtjev za izuzeće povjerenika predstečajne nagodbe Sanje Kraljek, što bi se moralo učiniti po hitnom postupku, a najkasnije do ročišta za utvrđivanje tražbina. Kao razlog za izuzeće navodi se njezino nerealno prikazivanje obveza i vrijednosti imovine Stanoinga, odnosno najave o zapošljavanju više od 100 zaposlenih, iako ni u najbolja vremena ova tvrtka nije ima više od 30 zaposlenika. Uz to, tvrdila je da je Stanoing 2011. poslovao uspješno, a istovremeno je priznala nepodmirene obveze prema Ministarstvu financija koje su dovele do blokade računa.

Nova čuda u predstečajnim nagodbama

U sjeni slučaja Mirna – ugledne rovinjske tvrtke koja je otišla u stečaj jer se država nije htjela odreći 70-ak posto svog potraživanja od 30 milijuna kuna – nastavljen je postupak predstečajne nagodbe nad Stanoingom, nekada uglednim varaždinskim investitorom i upraviteljem zgrada. Iako još nije riješena žalba na otvaranje postupka nagodbe, kao ni zahtjeva za izuzeće predstečajnog vjerovnika, održano je ročište na kojem su utvrđene tražbine u iznosu od 340 milijuna kuna. To je osjetno više nego što se tvrdilo i od imovine tvrtke, pa će biti zanimljivo vidjeti što će ponuditi najavljeni novi plan financijskog restrukturiranja te tko će i kako o njemu glasovati.
Budućnost Stanoinga i sličnih tvrtki, međutim, ne ovisi samo o tome hoće li i kako glasovati (najveći) vjerovnici, prije svega banke, nego i o tome hoće li ih se i dalje financijski pratiti. Naime, predstečajna nagodba tek je prilika za normalizaciju poslovanja kojeg nema bez (nove) financijske pomoći, kao što pokazuje slučaj Varteksa kojem je država oprostila 185 milijuna, ali ni to nije bilo dovoljno pa su uskočile banke. A hoće li i u kojoj mjeri banke pratiti posrnula poduzeća i nakon nagodbe, dobrim dijelom ovisi o tome kako stoje na tržištu, odnosno imaju li imovinu koju mogu ponuditi kao sredstvo osiguranja. Da tu Stanoing, blago rečeno, ne stoji baš najbolje, ne govori samo spomenuti jaz između utvrđenih tražbina i prijavljene imovine te zaustavljena stanogradnja, nego i zabilježbe na nekretninama. Tako na nedovršenoj zgradi VTC-a, najvrednijem objektu Stanoinga, založno pravo od 8,3 milijuna CHF-a ima austrijski Hypo, Porezna uprava slijedi s nešto više od milijun, a država je upisala i zabranu otuđenja te opterećenja radi osiguranja zahtjeva od 5,5 milijuna, kao i radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi od 12 milijuna. Potonje je vezano uz kazneni postupak i sumnju u utaju poreza, pa će osobito zanimljivo biti vidjeti kako će o otpisu glasovati država. Uz sve to, zalog od 12 milijuna na VTC-u ima upisan i Stanoing-Inženjering. Za razliku od prije spomenutih, ove tražbine nema niti u jednoj tablici, što otvara pitanje kako je to moguće i nisu li time – i mogućim sličnim slučajevima – prekršeni propisi.
Doda li se svemu ovome stanje na tržištu nekretnina te niz nedovršenih Stanoingovih stanova ili useljenih i isplaćenih, ali pod kupcima prešućivanim hipotekama banaka, uspješan završetak predstačajne nagodbe nad tom tvrtkom bio bi uistinu pravo čudo. No u nas – gdje se najprije gotovo u nebesa podižu porezi, a zatim se selektivno i netransparentno (samo) nekima opraštaju – svakakva su čuda moguća, osobito u predstečajnim nagodbama, zar ne?

Izvor:
Foto: