Povežite se s nama

Život i društvo

Glad ih natjerala da svinju u zamci raskomadaju sjekirom

Objavljeno:

- dana

Sve češći krivolov

Divlja svinja ulovljena je na žičanu zamku. Životinja od sto kilograma cvili, baca se i polako na mukama umire.

Do nje dolaze ljudi i sjekirama je ubijaju. Izmrcvare je na licu mjesta da bi došli do mesa. Od jadne životinje na snijegu je ostala tek krv i iznutrice. Prizor koji teško može zamisliti netko s asfalta i prizor s kojim su se zadnjeg dana siječnja susreli lovci – nažalost ne prvi put. – Dečki su mi tog dana s terena u Svibovcu Podravskom, na predjelu Trnovčak, javili da je krmača raskomadana. Na našu veliku žalost, krivolov je uzeo maha. I mi točno znamo o kome se radi.

“Jedan od krivolovaca na kolegu je potegnuo pušku. Preživio je jer metak nije bio ispravan.”

Ivan Kutnjak, predsjednik županijskog Lovačkog društva

Na području Svibovca postoji ekipa od desetero ljudi koji to rade planirano i to zato da bi se prehranili – govori nam predsjednik županijskog Lovačkog društva Ivan Kutnjak. Kaže, krivolovci koji se sumnjiče za ovo brutalno komadanje svinje, njima su poznati kao i policiji, ali niske kazne i siromaštvo tjeraju ih na krivolov. – Lovci kontroliraju lovišta koliko mogu, no i to je opasno. Prije otprilike dvije godine, jedan od krivolovaca potegnuo je pušku na kolegu. Jedino što je lovca spasilo bilo je to što metak nije proradio – veli Kutnjak.

Na crno

Rekli bismo, surovi način lova i surov odnos prema lovcima – zbog prehranjivanja. No istovremeno postoje i krivolovci koji meso prodaju na crno. U Lovačkom društvu “Lovnik” u Trnovcu Bartolovečkom s tim su itekako upoznati. – U čak 90 posto slučajeva znamo o kome se radi. To su sve ljudi iz ovoga kraja. Love i onda prodaju divljač po selu ili ugostiteljima – kaže nam Mladen Brezovec, lovnik Lovnika. Najveći problem, kao i Kutnjak, vidi u niskim kaznama i složenoj proceduri dokazivanja krivnje. – Mi nađemo na stotine srnećih koža koje krivolovci ogule, pa ostave u šumi. Zadnji dan siječnja, kolega je u redovnoj kontroli našao srnu u zamci i istog trena nazvao policiju. Vidio je dvojicu koja su došla autom po srnu, ali kako policija nije došla odmah da ih privede na licu mjesta, jedino što je mogao je zapisati registracije – objašnjava Brezovec.

NE PRIJAVLJUJU:                               Prošle godine evidentirano 11 leševa u zamkama, a lovci svjedoče o stotine oguljenih srnećih koža

Krivolov je uzeo maha – tvrde lovci, a policija smatra da se radi o „tamnoj zoni kriminaliteta“ jer u najvećem broju slučajeva lovci ne prijavljuju zatečene lešine životinja u zamkama – prošle godine evidentirano ih je tek 11, a stvarna problematika je znatno veća. U varaždinskoj policiji identificirali su dvije vrste krivolovaca – onih koji to rade za vlastitu prehranu kao i za lokalnu prodaju.
– Za sada ne postoji sumnja da bi u županiji postojao organizirani profesionalni lanac krivolova, ali postoje saznanja da se u počinjenju kaznenih djela udružuje više osoba koje zatim u noćnim satima odlaze u šumska područja radi počinjenja djela i protupravnog dolaska do divljači – kaže načelnik varaždinske policije Darko Jurčec.

NAJČEŠĆE LOKACIJE:                              – šume uz Dravu
– šume Varaždinskih Toplica
– mjesta od Bednje do Trakošćana

Policija je utvrdila da se najveći broj protuzakonitog lova obavlja u šumama uz Dravu, šumskim područjima oko Varaždinskih Toplica i oko mjesta Bednja – Trakošćan. Krivolovci češće love žičanim zamkama neego puškama. – U otprilike 30 % prijavljenih kaznenih djela su otkriveni počinitelji, a utvrđeno je da su u većini slučajeva već evidentirane zbog takvih kaznenih djela, odnosno postojala su neka saznanja da se bave tim radnjama. Sam način dokazivanja ovog kaznenog djela je dosta složen jer uključuje veći broj vještačenja – objašnjava Jurčec.

Izvor:
Foto:

Život i društvo

Malu maturu položili u OŠ Babinec iz 1974. godine, a nakon 50 godina prisjetili se dogodovština iz školskih dana

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Općina Cestica

Zajednički susret učenika završnih razreda Osnovne škole Babinec, a koji su osmi A, B ili C razred završili školske godine 1973./74. održan je u petak, 3. svibnja, objavila je Općina Cestica.

Prvi generacijski susret, 50 godina nakon završetka Osnovne škole potaknuli su Stanko Dugi iz osmog A, Mirko Majhen iz 8. B i Marijana Kutnjak r. Hutinski iz 8.C razreda.

Uz 47 učenika, susretu se odazvala i razrednica 8. B, učiteljica Marija Jug, a nakon okupljanja koje je započelo u 17 sati na terasi restorana Žmah u Babincu, snimljena je zajednička fotografija.

U nastavku druženja izaslanstvo učenika otišlo je na groblje u Cesticu te položilo svijeće i zapalilo svijeću na grobu učiteljice Marije Sedlar, razrednice 8. C razreda, a u spomen na učiteljicu Ivanku Jakopan, razrednicu 8. A razreda, kao i na preminule kolege učenike, potom je vijenac položen kod središnjeg križa na groblju gdje je molitvu za preminule razrednike, učitelje i učenike predvodila Slavica Kovačić rođena Šinjur.

Po povratku s groblja druženje je nastavljeno uz sjećanje na školske dane, a u ime organizacijskog odbora učenicima koji su se na susret odazvali zahvalila je Marijana Kutnjak. Podsjetila je na siromaštvo i sveopću oskudicu u kojoj se nekad odrastalo i živjelo te izrazila zadovoljstvo i zahvalnost roditeljima i nastavnicima koji su ih tijekom odrastanja i školovanja vodili kroz život. Zahvalnost na susretu svojim nekadašnjim đacima izrazila je i učiteljica glazbenog odgoja Marija Jug, a susret je potom nastavljen uz zakusku i sjećanja na školske dane.

Na generacijski susret učenika, danas mahom u dobi od 65 godina, đaci su donijeli i fotografije iz školskih dana, a sa zanimanjem su pogledali i „Spomenar“ (isti je sačuvala i na susret donijela Josipa Korotaj rođena Mihin iz Kolarovca) koji je u to doba gotovo držao svaki učenik.

Druženje je uz pjesmu i prepričavanje dogodovština iz školskih dana potrajalo do duboku u noć, a uz izvođenje hitova iz sedamdesetih i nešto novijih glazbenog sastava „Mihael i Marinko“ se i zaplesalo.

Nastavite čitati

Život i društvo

Mladi kuhari u Varaždinu učit će u novom Kuharskom praktikumu vrijednom 100.000 eura

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gospodarska škola Varaždin bila je od 2020. do 2023. godine partner na projektu ReCeZa – Regionalni Centar Zabok čiji je nositelj bila Srednja škola Zabok.

Ukupna vrijednost projekta iznosila je 8.851.720,47 eura.

Za vrijeme trajanja projekta kroz projektne aktivnosti realizirale su se brojne radionice za učenike i nastavnike, natjecanja učenika na školskoj, državnoj i međunarodnoj razini, studijska putovanja iz područja turizma i ugostiteljstva te su razvijeni standardi zanimanja, standardi kvalifikacija i kurikuluma za nove programe.

U okviru projekta Gospodarska škola Varaždin dobila je profesionalnu opremu za kuharski praktikum u vrijednosti od 100.000 eura, a upravo je to bila prilika za prigodnu svečanost na kojoj su se okupili ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan, župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, zamjenica županice Karlovačke županije dr.sc. Vesna Hajsan Dolinar, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje Osječko-baranjske županije Miranda Glavaš-Kul, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije dr.sc. Miroslav Huđek, pročelnica Upravnog odjela za školstvo Karlovačke županije mr.sc. Marija Šćulac, predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije Igor Šoković, Branka Šaško, predstojnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područni ured Varaždin, kao i mnogobrojni ravnatelji srednjoškolskih ustanova s područja Varaždinske županije.

Uvodno pozdravljajući sve okupljene ravnateljica Gospodarske škole Jasenka Kelemen je istaknula kako je uključivanje škole u ovaj projekt od izuzetne važnosti te kako će učenici imati priliku učiti u kuhinjama budućnosti.

– Profesori i nastavnici će prenositi stečena znanja i najsuvremenije kulinarske tehnike kako bi naši učenici izrasli u poznate i uspješne šefove. Ovaj novi Kuharski praktikum je jedan lijepi poklon za Dan škole. Hvala svima na podršci i pomoći, poglavito našem osnivaču, Varaždinskoj županiji – rekla je ravnateljica Kelemen.

Čestitajući ravnateljici i djelatnicima škole na uspješno provedenome projektu, župan Anđelko Stričak je rekao kako su za današnji razvoj društva važni sigurnost, gospodarski rast i obrazovanje.

– Varaždinska županije je osnivač 13 srednjih škola, a u njima se obrazuje 75 % učenika u strukovnim ili obrtničkim zanimanjima, 20 %ih pohađa gimnazijske programe i pet posto ih pohađa umjetničke programe. Sama ta činjenica najbolje govori o tome da je naše školstvo prilagođeno potrebama našeg gospodarstva. Naši učenici kada završe svoje školovanje, ne čekaju na Zavodu za zapošljavanje svoje radno mjesto, već se mogu odlučiti da li idu na tržište rada, da li nastavljaju daljnje školovanje na fakultetima ili će pokrenuti neku od svojih privatnih inicijativa. Osim što smo osnivač 13 srednjih škola, Varaždinska županija je osnivač i 14 centara izvrsnosti te pet centara izvrsnosti u strukovnim zanimanjima te dva centra kompetentnosti. Upravo u tim centrima oni dobivaju tu informaciju više te se mogu lakše odlučiti u kojem smjeru će nastaviti. Također, naše srednje škole su prilagođene cjeloživotnom obrazovanju tako da u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje provodimo cijeli niz doškolovanja te različitih prekvalifikacija. Recimo, u 2022. godini su 234 osobe to završile, prošle godine 321 osoba, a u ovoj godini već sada imamo 190 polaznika. Zahvaljujući našim ravnateljima, profesorima, nastavnicima i pročelnicima, odrađujemo dobar posao za sve – zaključio je župan Stričak.

Damir Habijan

Otvarajući novi Kuharski praktikum, ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan je istaknuo kako je Varaždinska županija lider u Republici Hrvatskoj po pitanju ulaganja u područje obrazovanja.

– Što se tiče radne snage, kada govorimo o strukovnim zanimanjima, po tom smo pitanju doista deficitarni, ali to nije nešto što se odnosi samo na Hrvatsku. Pogledamo li zapadno europske zemlje, odnosno zemlje Europske unije, nažalost i one se bore s istim problemom. Ako pogledamo Republiku Hrvatsku, čak 70 % učenika koji upisuju srednje škole upisuju upravo strukovna zanimanja, ali unatoč tome s tim zanimanjima i s nedostatkom radne snage i dalje imamo problem. Učenici koji će ovdje završiti Gospodarsku školu i ovo hvalevrijedno zanimanje bez problema će naći posao na tržištu rada. Po pitanju obrtništva, nekoliko brojki: u zadnje četiri godine broj obrta u Hrvatskoj skočio je sa 75.000 na 116.000, dakle imamo 55.000, više otvorenih obrta na razini države. Grad Varaždin je po tom pitanju čak i bolji i ima gotovo 65 novih obrta. Ono što mogu reći ispred Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, što smatram bitnim, pogotovo u segmentu obrtništva, to su mjere koje možemo poduzeti, koje smo dosad poduzeli i daju rezultate. Prije svega, ono što je zanimljivo jest stipendiranje učenika – 15.500 stipendija koje je dodijeljeno u vrijednosti 29 milijuna eura i 1.316 stipendija gospodarskim subjektima vrijednih 11,5 milijuna eura, dakle ukupno 40,5 milijuna eura je dalo rezultate. U školskoj godini 2022./’23. nakon dugo vremena imamo porast broja upisa u strukovne škole i to nas veseli – rekao je ministar Habijan.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje