Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije redovito na svojoj internetskoj stranici objavljuje podatke o dnevnoj koncentraciji peluda u zraku, ali i procjenu koliko će peluda biti narednih dana.

Do 10. ožujka u zraku je visoka koncentracija peluda drveća, posebno čempresa i vrbe. Ovo znači da će sve osobe alergične na pelud imati tegobe.

Peludna zrnca uzrokuju alergijsku upalu sluznice dišnog sustava, osobito gornjih dišnih putova, a u težim slučajevima i donjih. Iako se peludne aleregije vežu uz proljeće, već u siječnju počinju se javljati klasični simptomi pojačane bistre sekrecije u nosu, kihanje, suzenje i crvenilo očnih kapaka, piše stampar.hr.

Glavni uzročnici za taj problem su različite biološke čestice koje se prenose zrakom i tako postaju glavni uzročnici respiratornih bolesti. Najsnažniji prirodni alergen i glavni okidač za alergijske bolesti definitivno je pelud. Treba naglasiti da zrnca peludi zbog svoje veličine nemaju mogućnost prodiranja duboko u dišne puteve, nego postaju uzročnici tegoba koje su tipične za alergijski rinitis. Svojim alergenim svojstvima djeluju na nosnu šupljinu, oči i nos. Sreća u nesreći je što se alergije na aeroalergene pojavljuju periodično, uglavnom u vrijeme cvjetanja određenih biljaka. Puno toga ovisi i o geografsko-klimatskom području i vegetacijskom pokrovu. Određene alergene biljke su karakteristične za pojedina područja, a značajan utjecaj na atmosfersku koncentraciju peluda imaju meteorološki faktori. Također, pojava simptoma alergijske reakcije ovisi o stupnju alergenosti peludi i njegovoj koncentraciji u zraku.

Alergija je, općenito govoreći, promijenjena reakcijska sposobnost organizma na strane tvari, odnosno alergene. Protutijela u našem organizmu koja su odgovorna za nastanak alergijske reakcije pripadaju skupini imunoglobulina E (IgE).

Kako bi se pomoglo osobama koje pate od alergija, izrađeni su peludni kalendari koji predstavljaju grafički prikaz peludnog spektra u zraku istraživanog područja tijekom promatranog vremena, a najčešće se izrađuju za razdoblje od godine dana. Osim navedenog napravljeni su i alergijski semafori koji upozoravaju na količinu peludnih zrnaca u zraku određenog područja.

Na temelju mjerenja količine peludnih zrnaca u prostornom metru atmosferskog zraka određuju se boje alergijskog semafora: zelena, žuta i crvena. S obzirom na to da izloženost određenim razinama peluda kod svih alergičnih osoba ne razvija iste simptome alergijske reakcije, napravljene su i tablice raspona koncentracije pojedinih skupina peluda: pelud drveća, korova i trava.

Kod niskih koncentracija samo će izrazito osjetljive osobe imati simptome, većina osjetljivih osoba imat će simptome pri umjerenoj, dok će pri visokim i vrlo visokim razinama sve osobe osjetljive na pelud razviti simptome alergijske reakcije. Poznavanje dinamike peludnih zrnaca jedan je od najvažnijih čimbenika za sprječavanje pojave simptoma.

Alergenu pelud ima manje od stotinu biljaka diljem svijeta, a glavni izvor alergenog peluda u gradovima su drvenaste biljke. Za posjedovanje alergenog potencijala biljka mora ispuniti određene uvjete, poput rasprostranjenosti, proizvodnje peludi u golemim količinama, oprašivanja vjetrom te sadržavanja alergenih spojeva u peludnom zrncu koji u dodiru sa sluznicom izazivaju alergijsku reakciju.

Najbolji način prevencije simptoma je izbjegavanje alergena. Kako je to teško ostvarivo, izuzetno je važno dobro se informirati o početku sezone cvjetanja alergenih biljaka. Tako osobe koje pate od alergija mogu na vrijeme djelovati na prevenciju simptoma izbjegavanjem izloženosti alergenu, planiranjem redovite terapije, dnevnih aktivnosti, eventualnog putovanja i odmora u krajevima s niskom koncentracijom peludi.

Vijesnici peludnih alergija u kontinentalnom području su lijeska, joha i čempresi, čija polinacija je i ove godine započela u siječnju.