DJECA I PREHRANA

Ako djetetu za doručak najčešće složite sendvič ili date krišku kruha s paštetom, a kada se umorni s posla vratite kući, za ručak na brzinu ispečete bečki odrezak i pomfrit, riskirate da vaše dijete bude pretilo i u odrasloj dobi oboli od dijabetesa, povišenog krvnog tlaka i srčanožilnih bolesti. Nažalost, loše prehrambene navike ima sve veći broj obitelji.

Pokazalo je to istraživanje koje je u Jalžabetu provela diplomirana medicinska sestra Marina Golek Mikulić, koja radi kao patronažna sestra u toj općini.

– Ciljevi istraživanja, kojim je bilo obuhvaćeno 227 učenika OŠ Petar Zrinski i 76 polaznika Dječjeg vrtića Potočić, bili su procijeniti stanje uhranjenosti vrtićke i školske djece, a uz to i procijeniti prehrambene navike učenika osnovne škole. Odlični su podaci da među vrtićarcima nema niti jednog pretilog djeteta, dok svega četiri posto ima prekomjernu tjelesnu težinu. Za razliku od toga, gotovo četvrtina ili 23,4 posto učenika Osnovne škole “Petar Zrinski” u Jalžabetu ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo – navodi Marina Golek Mikulić.

Moglo bi Vas zanimati:

Kod dvorane Graberje ove subote Festival igranja za mališane i njihove roditelje

Savez Društava „Naša Djeca“ i DND Varaždinu suradnji s Centrom Rastimo zajedno, a uz potporu inicijativeThe Human Safety Net organizira...

Najveći problemi: preskakanje doručka, brza hrana, grickalice i slatkiši

Rezultate istraživanja predstavila je zajedno s dr. Jasminkom Tkalec, specijalisticom obiteljske medicine na nedavno održanim Danima zdrave prehrane u Jalžabetu. Na pitanje zašto su gotovo svi vrtićarci idealne tjelesne težine za razliku od učenika OŠ, dr. Tkalec daje jednostavan odgovor. – Na to je definitivno utjecala organizirana prehrana u vrtiću s redovitim obrocima i međuobrocima u kojima se pazi na energetske i nutritivne vrijednosti namirnica – navela je.

Kod osnovnoškolaca najveći problemi su preskakanje doručka, konzumiranje brze hrane, grickalica i slatkiša, a istovremeno premala zastupljenost voća i povrća. – Od ukupnog broja učenika, redovito doručkuje njih 50 posto, njih 33 posto doručkuje povremeno, a uopće ne doručkuje njih 17 posto. Gleda li se po dobi učenika, učestalost uzimanja doručka prije polaska u školu pada kako raste dob djece, pa je postotak najniži među učenicima osmog razreda. Roditelji bi morali utjecati na promjenu takvih loših navika, jer je doručak najvažniji obrok u danu. Svakodnevni doručak dokazan je i kao učinkovita mjera u borbi protiv pretilosti – ističe Marina Golek Mikulić.

Psihičko zdravlje

Nju su još više iznenadili rezultati o učestalosti konzumacije slatkiša i grickalica: svaki ili svaki drugi dan slatkiše i grickalice jede više od 55 posto djece. Nešto su bolji rezultati kada je u pitanju brza hrana. Nezdravi obrok svaki ili svaki drugi dan pojede 18,2 posto djece, jednom tjedno 40 posto djece, dok je tek svaki deseti učenik odgovorio da nikada ne jede brzu hranu.

– Dobar je podatak da 51 posto učenika najčešće pije vodu, ali zabrinjava da njih 7,45 posto najčešće pije gazirana pića, a njih više od 15 posto voćne sokove. Roditelji i na to moraju paziti, jer su istraživanja pokazala da konzumiranje samo jedne limenke zaslađenog gaziranog pića dnevno povećava rizik za razvoj dijabetesa više od 20 posto – ističe patronažna sestra.

Svaki ili svaki drugi dan slatkiše i grickalice jede više od 55 posto djece

Što jedu djeca, roditelji bi morali budno nadzirati. – Pretilost kod djece i odraslih nosi brojne zdravstvene rizike kao što su krvožilne bolesti, povišeni krvni tlak, šećerna bolest, problemi sa zglobovima, smetnje disanja – upozorava Marina Golek Mikulić.

Dr. Tkalec napominje i da pretilost značajno utječe i na psihičko zdravlje djece. – Pretila djeca manje se druže sa svojim vršnjacima, zbog viška kilograma doživljavaju porugu i zbog toga su nesretni i nesigurni u sebe – navodi.

Zdravstvene radnice su stoga jasno poručile: prehrambene navike trebamo početi mijenjati već danas ako želimo da naša djeca budu zdrava i sretna. – Sendviče, primjerice, zamijenite žitaricama, jogurtom ili svježim sirom, a slatkiše i grickalice svježim ili sušenim voćem – savjetovale su.

Savjetujemo

1. Jedite raznovrsnu hranu.

2. Započnite dan s doručkom, jer je doručak jako važan dnevni obrok i ne smijete ga preskakati.

3. Dnevno treba imati najmanje 5 do 6 obroka.

4. Jedite više od 5 porcija voća i povrća svaki dan.

5. Izbjegavajte slatkiše i grickalice.

6. Konzumirajte mlijeko i mliječne proizvode.

7. Uzimajte dovoljno tekućine, dobro je popiti najmanje 5 čaša vode svaki dan.

8. Dobro je što više boraviti na svježem zraku i baviti se sportom.

ŠTO JESTI?

Umjesto…

Pomfrita (100 g) – 152 kcal

Bečkog odreska (100 g) – 689 kcal

… jedite

Kuhani krumpir (100 g) – 89 kcal

Pureći file (100 g) – 253 kcal

Umjesto…

Voćnih bombona (100 g) – 373 kcal

… jedite

Suho voće (100 g) – 270 kcal

Izvor:
Foto: