Varaždinski kipar Nikola Vudrag izlaže na prvom Malteškom bijenalu suvremene umjetnosti
Varaždinski kipar Nikola Vudrag izlaže na prvom Malteškom bijenalu suvremene umjetnosti, koji se održava od 13. ožujka do 31. svibnja...
U vidu natječaja na kojemu mogu sudjelovati svi koji pišu hrvatskim jezikom, bez obzira na to gdje žive, Hrvatsko kulturno-umjetničko-prosvjetno društvo „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada već 13 godina organizira pjesničku manifestaciju „Preprekovo proljeće“.
Manifestacija je, kao i Društvo, nazvana po hrvatskom književniku, prevoditelju, skladatelju, zborovođi, pedagogu i knjižničaru iz Vojvodine Stanislavu Prepreku (1900. – 1982.).
Ove je godine prvu nagradu dobio varaždinski književnik Denis Peričić za pjesmu „Kada preostala je samo strava“. Druga nagrada pripala je Antunu Kovaču iz Sombora, a treća Ivanu Gaćini iz Zadra.
Članovi žirija bili su dr. sc. Dragana V. Todoreskov, književna povjesničarka i kritičarka (predsjednica), Franjo Nagulov, književnik i književni kritičar iz Vinkovaca, te Ana Marija Kaluđerović, voditeljica Književnog kluba Društva. U obrazloženju su istaknuli:
„Prvonagrađeni je tekst znalački realizirani sonet ‘Kada preostala je samo strava’ koji potpisuje Denis Peričić. Znalački realizirani sonet podrazumijeva, dakako, zadovoljenje svih recepcijskih premisa koje su, u odnosu na dani tip pjesme, vrlo stroge. U pjesmi se lirsko ja pita o visokim dometima navedene forme, ali i o svrsi poezije i ljepote u svijetu nakon Auschwitza, te vješto spaja potragu za adekvatnim lirskim izričajem s aktualnim problemima, uz visok stupanj ironijskoga otklona od zbilje.“
Autor pak navodi da mu je ovo jedna od najdražih nagrada upravo zato što dolazi od predstavnika i suradnika hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini, koji u krajnje nepovoljnim okolnostima marljivo njeguju hrvatsku baštinu. Pjesma je nastala pod dojmom pandemije i zagrebačkog potresa.
Dodajmo da je Denis Peričić 2016. godine osvojio i prvu nagradu na „Preprekovoj jeseni“, natječajnoj manifestaciji za najbolje kratke priče. Tada je prisustvovao i svečanoj dodjeli u Novom Sadu. Nažalost, ove godine, zbog epidemiološke situacije, održavanje dodjele posve je neizvjesno.
Kada preostala je samo strava
Sonetna je forma zahtjevna, teška:
jedan je bio Francesco Petrarca;
obijesna je sonetna vrteška,
razmišljam pred konjima Svetog Marka.
Još su bješnji trenuci nam sadašnji
– sustigla nas, eto, pošast razna –
premda bili su i mnogi davnašnji,
no Venecija ne bijaše prazna.
Čemu pjesma? A čemu i ljepota?
Adorno će se zgađen zapitati
nakon Auschwitza i sličnih strahota.
Sada možemo tek slijepo skitati,
kada preostala je samo strava:
bolest, potres i zagađena Sava.
U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.
Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.
Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.
U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.
Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.
U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.
U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.
Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.
– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.
Čestitke je uputio i župan Anđelko Stričak.
Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.
– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.
– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.
Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.
Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.
Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.