Povežite se s nama

Kultura

Varaždinski književnik Denis Peričić laureat „Preprekovog proljeća“

Objavljeno:

- dana

U vidu natječaja na kojemu mogu sudjelovati svi koji pišu hrvatskim jezikom, bez obzira na to gdje žive, Hrvatsko kulturno-umjetničko-prosvjetno društvo „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada već 13 godina organizira pjesničku manifestaciju „Preprekovo proljeće“.

Manifestacija je, kao i Društvo, nazvana po hrvatskom književniku, prevoditelju, skladatelju, zborovođi, pedagogu i knjižničaru iz Vojvodine Stanislavu Prepreku (1900. – 1982.).

Ove je godine prvu nagradu dobio varaždinski književnik Denis Peričić za pjesmu „Kada preostala je samo strava“. Druga nagrada pripala je Antunu Kovaču iz Sombora, a treća Ivanu Gaćini iz Zadra.
Članovi žirija bili su dr. sc. Dragana V. Todoreskov, književna povjesničarka i kritičarka (predsjednica), Franjo Nagulov, književnik i književni kritičar iz Vinkovaca, te Ana Marija Kaluđerović, voditeljica Književnog kluba Društva. U obrazloženju su istaknuli:

„Prvonagrađeni je tekst znalački realizirani sonet ‘Kada preostala je samo strava’ koji potpisuje Denis Peričić. Znalački realizirani sonet podrazumijeva, dakako, zadovoljenje svih recepcijskih premisa koje su, u odnosu na dani tip pjesme, vrlo stroge. U pjesmi se lirsko ja pita o visokim dometima navedene forme, ali i o svrsi poezije i ljepote u svijetu nakon Auschwitza, te vješto spaja potragu za adekvatnim lirskim izričajem s aktualnim problemima, uz visok stupanj ironijskoga otklona od zbilje.“

Autor pak navodi da mu je ovo jedna od najdražih nagrada upravo zato što dolazi od predstavnika i suradnika hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini, koji u krajnje nepovoljnim okolnostima marljivo njeguju hrvatsku baštinu. Pjesma je nastala pod dojmom pandemije i zagrebačkog potresa.
Dodajmo da je Denis Peričić 2016. godine osvojio i prvu nagradu na „Preprekovoj jeseni“, natječajnoj manifestaciji za najbolje kratke priče. Tada je prisustvovao i svečanoj dodjeli u Novom Sadu. Nažalost, ove godine, zbog epidemiološke situacije, održavanje dodjele posve je neizvjesno.

Kada preostala je samo strava

Sonetna je forma zahtjevna, teška:

jedan je bio Francesco Petrarca;

obijesna je sonetna vrteška,

razmišljam pred konjima Svetog Marka.

Još su bješnji trenuci nam sadašnji

– sustigla nas, eto, pošast razna –

premda bili su i mnogi davnašnji,

no Venecija ne bijaše prazna.

Čemu pjesma? A čemu i ljepota?

Adorno će se zgađen zapitati

nakon Auschwitza i sličnih strahota.

Sada možemo tek slijepo skitati,

kada preostala je samo strava:

bolest, potres i zagađena Sava.




Kultura

Restauratorski odjel Ludbreg već 30 godina spašava ugrožena kulturna dobra

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.

Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.

Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.

U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.

Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.

Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.

U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.

Nastavite čitati

Kultura

Proslava 70. obljetnice muzeja Dvor Trakošćan uz otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: MKM/Dubravko Hrupa

U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.

Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.

– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.

Čestitke je uputio i župan Anđelko Stričak.

Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.

– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.

– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.

Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.

Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.

Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje