Prije dvije godine ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić dao je naslutiti mogućnost svog izlaska iz SDP-a, a nakon što se nedavno na taj korak doista i odlučio, u intervjuu za Regionalni tjednik otvoreno progovara o svojoj nezavisnoj listi i motivima koji ga nukaju na ostanak na poziciji gradskog čelnika koji je provodeći iznimno kvalitetne projekte Ludbreg pretvorio u moderan grad.

Štoviše, ovaj poduzetni gradonačelnik uopće ne dvoji da će profilirati Ludbreg kao jednu kulturnu, sportsku, zdravu i održivu okolinu koja može štošta ponuditi svojim stanovnicima i turistima.

Kad se puno radi, ni grad ne miruje

U Ludbregu ćete početkom svibnja otvoriti Arheološki park Iovia. Rezultat je to projekta vrijednog više od 18 milijuna kuna, kojim Ludbreg planira upotpuniti turističku ponudu. Prošlost je svakako grad Ludbreg učinila prepoznatljivim, a ulaganjem u postojeće atribute povećana je turistička vrijednost. Znatan je naglasak stavljen na turizam, kakva su očekivanja?

Jedan od glavnih aduta Ludbrega je svakako zelenilo, Otok mladosti i priroda koja je ondje sačuvana. Jedan od glavnih projekata i projektnih zadataka je učiniti Otok oazom mira. Već smo jednom prijavili projekt koji je uključivao očuvanje rijeke Bednje, njezinih prirodnih bogatstava uključenih u Otok, jezera koja su tijekom vremena postala oaza brojnim životinjskim vrstama. Prilika je to da kroz EU projekte učinimo taj prostor dijelom Ludbrega, jednim atraktivnim sadržajem koji će privlačiti ljude. Želimo iskoristiti naše povijesne spomenike industrijske baštine. Naime, Ludbreg je industrijsko mjesto i tu povijest treba sačuvati. Ona je počela u ludbreškoj ciglani i mlinu. Sve su to objekti koji odišu tradicijom, ali uz opcije koje nam nudi EU pretvaramo ih u suvremene sadržaje. Želja nam je da kroz projekt ciglane, koji je prijavljen, uspijemo stvoriti jedan povijesni park gdje bi se izmjenjivali sadržaji iz industrijske baštine, ali i iz puno ranijih vremena. Preduvjet je da se uspijemo dogovoriti s vlasnicima mlina kako bismo uredili kulturne i obrazovne sadržaje na tom prostoru. Smatram da su to potencijali koji samo čekaju da se iskoriste uz EU novce. Na taj način uspjet ćemo profilirati Ludbreg kao jednu kulturnu, sportsku, zdravu i održivu okolinu koja može ponuditi ne samo nama ugodan život nego i turistima ugodan boravak.

“Zeleno gospodarstvo”

Grad Ludbreg nedavno je bio domaćin Welcome Spring Festivala. Kako ste zadovoljni cjelokupnim sadržajem i reakcijom gostiju?

Pandemija koronavirusa sve nas je primorala da proširimo horizonte, vodeći pritom brigu da nikoga ne ugrožavamo. Stoga smo se odlučili okrenuti razvoju outdoor programa. Svjesni smo da Ludbreg i okolica obiluju potencijalima u tom pravcu, a festival koji je iza nas to je svakako potvrdio. U rujnu prošle godine kroz Dane cikloturizma, kojima smo bili domaćin, predstavili smo biciklističke rute, a sada smo biciklizmu dodali nordijsko hodanje, planinarenje, orijentacijsko trčanje, održali već poznate utrke, a vratili smo u Ludbreg i kajak. Takve aktivnosti dio su Plana razvoja Grada Ludbrega u razdoblju do 2027. godine. Intenzivno pripremamo Ludbreg i građane na turizam kao jednu od vrlo važnih grana suvremene industrije kroz stvaranje i prepoznavanje turističkih atrakcija koje Ludbreg može ponuditi svojim gostima, ali prije svega i građanima. Želja nam je da turizam bude sastavni dio našega gospodarstva i naše ponude te da na taj način obogatimo budžete onih koji će se turizmom baviti povremeno, ali i konstantno.

Što pod tim točno podrazumijevate?

Tu prvenstveno mislimo na gradnju bazena, probnog autokampa, s kojim smo već počeli, ali i velikog autokampa, koji je u planu. U suradnji s nekim od stranih partnera, odnosno partnera izvan Ludbrega, planirana je izgradnja jednoga hotelskog naselja, odnosno ekskluzivnog glamping naselja koje bi Ludbregu omogućilo razvijanje novih turističkih sadržaja okrenutih prirodi, ali i korištenju turističkih atrakcija koje grad već posjeduje. Prvenstveno mislim na kulturne i vjerske atrakcije. Želja nam je da Ludbreg ne bude jednodnevna destinacija, nego da ponudi smještaj i postane višednevna destinacija i da time stvorimo priču o turizmu kao važnoj gospodarskoj grani. Tu presudnu priču čini naša priroda, svi sadržaji koje priroda oko Ludbrega može ponuditi, od biciklističkih i šetačkih staza, Otoka, gradnje sportskih borilišta, koja su u planu, zatim nešto poput atletske staze, nogometnog igrališta. Želimo stvoriti jednu kombinaciju različitih sadržaja u sportu i kulturi. Evo, gradi se Arheološki park, imamo etnografsku zbirku, dvorac Batthyany, crkvu, vjerski turizam. Na taj način želimo obogatiti ponudu, što je prvi korak u stvaranju atraktivnog mjesta za dolazak turista.

Kakva je suradnja sa susjednim općinama? Postoje li projekti koje zajednički razvijate?

Želja nam je da u projekte uključimo i susjedne općine kako bismo ih približili Ludbregu kao središnjem mjestu, ali isto tako i da sačuvamo život u tim općinama kako bismo kao jedna mikroregija bili stabilni i jaki za privlačenje novih investicija. Ono što je opet povezano s tom cjelokupnom pričom je i projekt nazvan Energetski park Ludbreg, koji uključuje izgradnju solarne elektrane, korištenje termalnih izvora, ali i korištenje vodika kao najsuvremenijega, najjeftinijega i okolišu najprihvatljivijega goriva. Ono što je jako povezano s tom pričom transformacije u zeleno gospodarstvo je i razvoj održivog prometa. To je od presudnog značaja za Grad Ludbreg, ali i okolne sredine i općine, da razvijemo unutarnji komunalni promet kako bismo potaknuli stanovništvo na kretanje te u obrazovne procese, kulturne sadržaje i ostale oblike, a povezali bismo Ludbreg i s ostalim gradovima.

S obzirom na geoprometni položaj grada Ludbrega u širem okruženju, kao i položaj periferije grada u odnosu na centar, potrebno je podizati kvalitetu i učinkovitost prometne povezanosti svih dijelova grada te Grada s ostatkom Županije, posebice povezanosti s većim gradovima, kako bi se osigurala mobilnost stanovništva i radne snage, mobilnost učenika i studenata te jednaki uvjeti i dostupnost javnih, privatnih, društvenih i tržišnih mogućnosti svim građanima bez obzira na mjesto stanovanja, rada ili obrazovanja. Cilj nam je omogućiti kretanje dviju velikih skupina naših građana, a to su tinejdžeri koji nemaju svoje aute, ne mogu uvijek koristiti bicikl, a na ovaj način bi se mogli kretati unutar cijele bivše općine; druga skupina su umirovljenici, koji su posebno važna skupina u cijeloj ovoj priči jer smo svjedoci da su uz loše autobusne linije ljudi ostali zarobljeni doma. Puno umirovljenika nema mogućnost prijevoza zbog raznih razloga.

I u novu kandidaturu iskreno, otvorena srca

Odlučili ste napustiti stranku u kojoj ste proveli više od 20 godina. Nije nikakva tajna da ste se mnogo puta razilazili sa stranačkim vodstvom i javno izražavali svoje nezadovoljstvo. Iako ste uvjerljivo pobjeđivali na lokalnim izborima, Vaše ime uvijek je izostajalo s izbornih listi za Sabor i Županijsku skupštinu. Kako je sad do toga došlo, što je presudilo?

SDP ima dobrih i kvalitetnih ljudi koje cijenim i s kojima ću ostati u dobrom odnosu. Svi me pitaju zašto baš sad. Zato što sam siguran da je to bila najbolja odluka za Grad Ludbreg, moje suradnike, obitelj i mene osobno. Kad ima više toga s čim se ne slažete, najbolje je otići na vrijeme. Ja sam to i učinio. Meni je na prvome mjestu Grad Ludbreg i namjeravam se maksimalno posvetiti projektima koji su započeti i koje planiramo pokrenuti. Zato sam se iskreno i otvorena srca ponovno kandidirao.

Koliko takva odluka utječe na funkcioniranje u Gradu Ludbregu? Znamo da bez podrške većine u Vijeću nije moguće realizirati bitne projekte?

Smisao politike za mene su vidljivi i mjerljivi rezultati, a glavni mi je cilj da Ludbreg ima što više zadovoljnih ljudi. Otok mladosti je sad uređen, ondje se skupljaju rekreativci, mladi roditelji s djecom i svi oni željni mira i svježeg zraka. Uređujemo ulice, ulažemo u komunalnu infrastrukturu, nema ministarstva ili fonda na koji se nismo prijavili i dobili sredstva, ulažemo u turizam… I tomu bi trebala služiti politika. Kad bi se općenito političari više bavili onime što treba ljudima, a manje samima sobom i strankama, vjerujem da bi bilo više zadovoljnih građana. Ne čudim se što ljudi više nemaju povjerenja u politiku, pa nikomu više nije do političkih prepucavanja, ideoloških rasprava i slično. Time se ne otvaraju radna mjesta, ne diže se prosjek plaća i standard. Osobno više nisam želio biti dio toga i ovako mi ostaje više energije i vremena da se posvetim projektima. Što se Gradskog vijeća tiče, upravo zbog svega navedenog očekujem podršku i u drugome mandatu. Nažalost, uvijek ima sitnih interesa, politikantstva, pa i cirkusa. Evo, nedavno mi se vijećnik Goran Horvat javno ispričao zbog klevete, i to po nalogu suda. Realno, komu to treba? Ja sam za uključivost i suradnju i pozivam sve da radimo zajedno na dobrobiti naših Ludbrežanki i Ludbrežana.

Kad smo kod suradnje, očekujete li podršku SDP-a na skorašnjim izborima?

Očekujem podršku svih onih koji žele da se Ludbreg nastavi razvijati, pa tako i SDP-a. Kao što sam već rekao, i dalje cijenim i poštujem ljude u toj stranci i vjerujem da ćemo korektno surađivati u stvarima koje su nam zajedničke. Želim vjerovati da bi svima, bez obzira na stranačku pripadnost, trebalo biti zajedničko da imamo grad zadovoljnih ljudi i dobrih projekata, da budemo primjer razvojne strategije, a ne političke nekulture.

Župan svađalica dozlogrdio svima

Sa županom Čačićem imate odnos „toplo-hladno“? Nije bio baš blagonaklon prema Vašem prijedlogu da Grad Ludbreg preuzme osnivačka prava za Osnovnu školu. Kakav je sad odnos?

Osobno poštujem znanje i ogromnu energiju župana Čačića, ali ne i specifičan način komunikacije, koji se meni ne sviđa. Umjesto povišenih decibela, za mene više vrijedi povećani angažman oko stvari koje su stvarno bitne, primjerice veći broj investicija i bolji standard za građane. Sad imamo župana koji se sa svima svađa, od ugostitelja, fitness trenera, načelnika, gradonačelnika pa do premijera. Ja se ne namjeravam svađati, ali ću se i dalje zalagati za stvari koje su u Ludbregu bitne, bez obzira na to tko će biti župan u iduće četiri godine. Od župana, tko god to bio, očekujem da bude manje odan osobnoj netrpeljivosti i politikantstvu, a više projektima i suradnji. Meni je posebno važna decentralizacija, ali nažalost, za nju nismo imali potporu ni od koga u Županijskoj skupštini. Za preuzimanje osnivačkih prava nad Osnovnom školom koju polaze naši Ludbrežani nismo naišli na potporu Reformista, HDZ-a, HNS-a, Živog zida, HSS-a ni HSLS-a. I dalje ćemo se boriti za naš Dom zdravlja, kao i za Osnovnu školu, za ceste kojima upravljaju Županijske ceste i za sve ono što je u nadležnosti Županije, a smatramo da može i mora bolje. Čekaju nas godine neizvjesnosti, morat ćemo se nositi s krizom u zdravstvu i gospodarstvu koju iza sebe ostavlja pandemija. Razumijem ljude, neki jedva krpaju kraj s krajem, neki ne znaju hoće li sutra imati radno mjesto i kako će prehraniti obitelji. Razumijem i da ljudi imaju osjećaj da pojedini političari „žive u balonu“, „šaltaju“ program kad vide političke svađe… Nadam se samo da će to shvatiti i ostali.