Povežite se s nama

U fokusu

Zdravka Grđan predsjednica Gradskog vijeća, sjednica prošla u burnoj raspravi o kadroviranju

Objavljeno:

- dana

Danas je održana konstituirajuća sjednica varaždinskog Gradskog vijeća. Za predsjednicu je izabrana Zdravka Grđan sa 14 glasova za i 6 suzdržanih. Suzdržano je bilo 6 vijećnika s Čehokove liste.

Potpredsjednica gradskog Vijeća je Gordana Marsenić iz redova većine, dok potpredsjednik oporbe nije izabran jer nisu poslali prijedlog.

Iako se radilo tek o konstituiranju, sjednica nije prošla mirno. Bilo je tu i politiziranja, a rasprava se svela na raspodjelu pozicija.

Prvo je bivši gradonačelnik Čehok prigovorio na, po njegovom, nedemokratski izbor članova odbora, a zatim i uputio kritiku jer je ime nove predsjednice Gradskog vijeća saznao na presici Reformista.

– Nedemokratska praksa je da se najjača lista sa 6 vijećnika nije ni pozvala na sastanak. Na tiskovnoj konferenciji reformista saznali za neki koalicijski sporazum. Osobito dvojbena je činjenica da smo na tiskovnoj konferenciji čuli da je Grđan predsjednica Vijeća do 2022. , a nakon toga će biti netko drugi – rekao je Čehok i ustvrdio da je pravo većine birati odbore i predsjednicu Vijeća. No, pravo je manjine da o tome bude obaviještena, dodao je Čehok.

Gradonačelnik Bosilj nastojao je smiriti situaciju te rekao kako vjeruje u konstruktivan dijalog.

– Politika može biti častan posao – rekao je Bosilj i najavio da je današnjom sjednicom simbolično započelo novo vrijeme u varaždinskoj politici. Dodao je kako će nastojati da se zatomi osjećaj konkurencije.

Ostaje za vidjeti hoće li u ovom sazivu Gradskog vijeća politika zaista biti častan posao ili će se sve ipak svesti na politiziranje i kadroviranje.

Današnjoj konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća Grada Varaždina odazvali su se svi novoizabrani vijećnici, njih 21.

S nezavisne liste Ivana Čehoka u Vijeće su ušli Ivan Čehok, Zlatan Avar, Sandra Malenica, Mario Lešina, Viktor Mrzlečki i Stjepan Cepanec; s liste SDP-a Blaženka Beli, Josip Garić, Bruno Ister, Gordana Marsenić i Lovro Lukavečki; ispred platforme Budimo grad Dubravka Novak, Nikola Kumek, Ivan Obadić i Hrvoje Petrić; s liste HDZ-a, HSLS-a i HSU-a Damir Laljek, Enes Garibović i Damir Habijan; s liste Reformista Zdravka Grđan i Natalija Martinčević; te Davor Patafta s njegove nezavisne liste.

U fokusu

Pada broj nezaposlenih, evo u kojim županijama najviše ljudi ne radi

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Krajem travnja ove godine na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 98.820 nezaposlenih, što je 6.530 ili 6,2 posto manje nego u travnju 2023. godine te je prvi puta od lipnja prošle godine broj nezaposlenih pao ispod 100 tisuća.

U odnosu na ožujak ove godine broj nezaposlenih smanjen je za 9,4 posto ili 10.272 osobe.

Prema dnevnim podacima HZZ-a, trenutno je na Zavodu registrirano 92.787 nezaposlenih, a oglašeno je 26.208 slobodnih radnih mjesta, piše Poslovni.hr.

Tijekom travnja u HZZ-ovu evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 9.018 osoba, što je 19,1 posto manje nego u travnju lani. Pritom su 75,8 posto ili 6.832 osobe došle izravno iz radnoga odnosa. U evidenciju nezaposlenih u prošlom je mjesecu ušlo i 2.011 osoba (22,3 posto) iz neaktivnosti te 175 osoba (1,9 posto) iz redovitoga školovanja.

Prema podacima HZZ-a, iz evidencije nezaposlenih izašla je 19.291 osoba, što je 8,5 posto više nego u travnju 2023. godine. Od toga je zaposleno 15.400 osoba, i to 14.450 osoba ili 93,8 posto na temelju zasnivanja radnoga odnosa i 950 osoba ili 6,2 posto na temelju drugih poslovnih aktivnosti.

Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je realizirano u pružanju smještaja, priprema i usluživanje hrane – 3.746 osoba ili 25,9 posto od ukupnog broja zaposlenih. Slijedi trgovina na veliko i malo s 1.650 osoba ili 11,4 posto, prerađivačka industrija s 1.312 osoba ili 9,1 posto te javna uprava i obrana s 1.305 osoba ili devet posto.

U travnju je 3.891 osoba izašla iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga sukladno zakonu, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i dr.

Među županijama,  u zapošljavanju su predvodili Splitsko-dalmatinska županija (2.952 osobe ili 20,4 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Osječko-baranjska županija (1.373 osobe ili 9,5 posto), Dubrovačko-neretvanska županija (987 osoba ili 6,8 posto) te Grad Zagreb (986 osoba ili 6,8 posto).

Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji 17.357 (17,6 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Osječko-baranjskoj županiji (13.115 ili 13,3 posto) i Gradu Zagrebu (10.890 ili 11 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (1.152 ili 1,2 posto).

U travnju ove godine 17.415 osoba ili 17,6 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristile su novčanu naknadu. Broj korisnika novčane naknade smanjio se u usporedbi s istim mjesecom lani za 11,1 posto ili 2.178 osoba.

Nastavite čitati

U fokusu

Slovenci prosvjedovali protiv centra za azilante na graničnom prijelazu s Hrvatskom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Mještani slovenskih Brežica su se u subotu okupili na graničnom prijelazu Bregana kako bi prosvjedovali protiv centra za azilante koji vlada tamo želi otvoriti.

Prema procjeni organizatora, oko 250 ljudi se okupilo na platou neposredno uz granični prijelaz Bregana/Obrežje između Slovenije i Hrvatske, na mjestu gdje bi trebali biti postavljeni kontejneri centra za azilante, piše N1.

-Stambeni kontejneri trebali bi stajati na dijelu parkirališta namijenjenom kamionima, na vrućem asfaltu i bez ikakvog hlada. Bili bi postavljeni neposredno uz terminal, odnosno cestu kojom voze kamioni – upozorio je Slavko Bizjak, potpredsjednik mjesne zajednice Jesenice, dodavši da takvi uvjeti nisu humani.

Bizjak smatra da lokacija nije prikladna ni iz sigurnosne perspektive jer je vjerojatno da će se migranti, čije kretanje u centru nije ograničeno, pokušati popeti na kamione i njima se probiti dublje u Europsku uniju. Također, napuštat će centar i prolaziti kroz okolna mjesta, što je sporno iz perspektive sigurnosti mještana, a nema ni infrastrukture potrebne za boravak na predviđenoj lokaciji centra, drži Bizjak.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje