Povežite se s nama

U fokusu

Cijene materijala rastu, a hrvatski radnici bolje uvjete traže preko granice

Objavljeno:

- dana

Građevinski sektor među rijetkima je koji su se, unatoč koronakrizi unazad godinu dana, uspjeli održavati, najviše zahvaljujući dobroj organizaciji, ali i dobrom planiranju.

Gradilišta su bila otvorena kad god je to bilo moguće, međutim, kako nam kažu u poslovnom udruženju Ingra-Det, pred hrvatskim tvrtkama su veliki izazovi.

Udruženje Ingra-Det okuplja pedesetak uspješnih tvrtki, najviše iz Varaždinske i Međimurske županije. Oni godinama dobro posluju u inozemstvu, pretežito u Njemačkoj.

Međutim, pandemija koronavirusa prekinula je lance opskrbe, zemlje diljem svijeta ograničile su kretanje, granice su bile zatvorene, a sve to rezultiralo je rastom cijena materijala i špekulativnim ponašanjem. Osim toga, građevinari se već duže vrijeme susreću s nedostatkom kvalificirane radne snage, a taj problem uskoro bi mogao kulminirati.

Ljudi odlaze

Prošle godine Vlada je povećavala kvote za strane radnike, ali to je tek vatrogasna mjera.

– Mi naše radnike educiramo, većina tvrtki u našem udruženju ima prosjek plaća iznad prosjeka, ali ljudi svejedno odlaze. To nije nikakvo čudo ni iznenađenje, mi na to upozoravamo već godinama. Gospodarstvo ne može samo nositi teret na leđima, a ukidanje nameta i ulaganje u naprednu tehnologiju i obrazovanje postale su mantre koje uporno ponavljamo, ali nas politika ne čuje – kažu nam u udruženju Ingra-Det.

Građevinarstvo, ali i sve vezane djelatnosti, poput, primjerice, metalske industrije, suočavaju se s rastom cijena materijala. Najviše rastu cijene željeza i njegovih konstrukcija te čelika i stiropora, kao i drugih izolacijskih materijala. Cijene su narasle od 30 pa čak do 70 %. Sve to rezultira i poskupljenjem rada, a onda bi, posljedično, i cijene stanova mogle otići u nebo.

Materijal skladištili

– Mi smo se uspjeli pripremiti jer smo predvidjeli rast cijena, pa smo materijal skladištili. Međutim, to je privremeno rješenje. Iza nas su uspješni projekti i pet desetljeća iskustva na hrvatskom i međunarodnom tržištu i prvenstveno je dobro planiranje ključ za uspješno poslovanje – rekao nam je Vlado Krajinović, predsjednik Uprave tvrtke Oprema-pit iz Ludbrega. U posljednjih 30 godina tvrtka Oprema-pit realizirala je niz značajnih projekata u zemlji i inozemstvu. Tvrtka je na europskom tržištu prepoznata kao kvalitetan izvođač te se ističe vođenjem i izvođenjem radova po sustavu “ključ u ruke”.

– Zajedno s našim tvrtkama kćerima u Njemačkoj izvodimo radove na poslovima montaže sustava grijanja, ventilacije i vodovoda. U Njemačkoj je zaposleno prosječno 40 djelatnika – rekao je Krajinović.

– Nije najveći problem manjak građevinskog materijala, jer je njega bilo dovoljno do globalne COVID-krize, nego je problem pojačana potražnja. Najbolje rješenje bilo bi reorganizacija inženjerskog biroa, bolja suradnja politike, odnosno zakonodavaca, s operativom, odnosno građevinarskim tvrtkama koje rade i znaju, a sve u cilju da se u području projektiranja i izdavanja dozvola za gradnju pojeftini gradnja. Prvenstveno mislimo na uvođenje novih materijala i liberalizaciju tržišta – navodi Krajinović.

Suradnja politike i operative

S njim se slaže i Zoran Andročec, direktor poslovnog udruženja Ingra-Det, koje okuplja pedesetak uspješnih tvrtki koje rade u Hrvatskoj, ali i inozemstvu.

– Oprema-pit je pozitivan primjer dobre organizacije i kvalitete rada. Upravo takve tvrtke trebale bi sudjelovati u kreiranju novih zakona i propisa u svrhu daljnjeg funkcioniranja građevinskog sektora u Hrvatskoj, da ne kažem opstanka. Hrvatskoj se dogodio razoran potres i pred Vladom je još uvijek prilika da se napravi urbana reorganizacija i da se uvedu novi, bolji, moderniji te jeftiniji materijali, ali i modularni objekti kao sastavni dio standardne građevine. Umjesto toga, mi se i dalje mučimo s birokracijom – rekao je Andročec.

Dodaje da Hrvatska ima sve manje vremena za čekanje, zemlje u okruženju polako su počele s procesom oporavka, a ono što bi moglo uslijediti je još masovniji egzodus radne snage, posebice u Austriju zbog blizine, ali i puno boljih uvjeta.

Poslodavce rasteretiti nameta i birokracije, a problem materijala riješiti revitalizacijom željezare

Na problem rasta cijena, ali i nedostatka radnika u građevinskom sektoru nedavno se osvrnuo i ministar graditeljstva Darko Horvat.

Govoreći o obnovi nakon potresa rekao je kako obnova uključuje novi pristup prostornom planiranju, dok problem s nedostatkom materijala planira riješiti revitalizacijom jedne od hrvatskih željezara.

Istaknuo je kako je jedini način za zadržavanje radne snage rast plaća i administrativno i parafiskalno rasterećenje poslodavaca.

– Nedostatak radne snage identificirali smo u Hrvatskoj kad smo osjetili gospodarski rast, kada su se počele događati nove investicije i projekti. Već tada smo vidjeli da nam treba liberalniji pristup oko uvoza radne snage. Ključno je da nema toliko kvalitetnih građevinskih radnika, proizvođača građevinskog materijala, ni menadžmenta u našem okruženju, kao što ga ima u Hrvatskoj. Zato budimo ponosni na hrvatsko građevinarstvo i nemojmo dozvoliti odljev u neke druge zemlje – rekao je Horvat.

Što se pak rasta cijena materijala tiče, rekao je kako je svjestan problema te istaknuo kako je jedna od opcija da se revitalizira jedna hrvatska željezara.

– Burzovna roba, kao što je bakar, aluminij, željezo – teško da možemo utjecati na cijenu takve robe. Sada nemamo domicilnu proizvodnju željeza da bismo zadovoljili bar dio potreba našeg građevinskog sektora. I građevinari i mi u politici imamo dozu straha do koje će se mjere sve to skupa događati, ali ne samo u segmentu povećanja cijena, nego i u produljivanju dobavnih rokova, jer kada takva vrsta robe kasni po šest mjeseci, kasne i rokovi završetka objekata. Jedan od prijedloga je i revitalizacija jedne hrvatske željezare, a sada ne mogu reći da će se to dogoditi za mjesec ili tri, ali, bude li potrebe, i na to smo spremni – rekao je Horvat.

U fokusu

Plenković kaže da nikad nismo živjeli bolje. Podaci govore da više od 70 posto radnika ima plaću ispod prosjeka

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvati nikad nisu bolje živjeli, nikad veće plaće, nikad veće mirovine, nikad više zaposlenih, nikad manje nezaposlenih, Europska unija, euro, Schengen, rekao je premijer Andrej Plenković u intervjuu za HRT.

Taj je zaključak iznio u kontekstu osvrta na kampanju za parlamentarne izbore.

U intervjuu je govorio i o poreznoj reformi, poskupljenjima struje i plina, kao i o aktualnoj političkoj situaciji.

Cijeli intervju možete pročitati OVDJE.

No, živimo li zaista tako dobro. Statistike govore da su plaće rasle, ali rasle su i cijene i to nije nikakva novost niti neka komplicirana analiza. Podaci isto tako govore da je čak 56 posto zaposlenih primalo plaću manju od 1130 eura i da je čak 70 posto plaća ispod državnog prosjeka.

Prosječna mjesečna neto plaća za srpanj, isplaćena u kolovozu, zadržala se na 1315 eura, kao što je bila i u prethodnom mjesecu, no medijalna je plaća porasla 24 eura na 1130 eura, piše Poslovni.hr.

Polovica zaposlenih u pravnim osobama, a to je 745 tisuća zaposlenih, zaradilo je manje od medijalne plaće. Njima bi trebalo pribrojiti i većinu od 232 tisuće zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama. Zajedno, to bi značilo da je oko 56 posto zaposlenih zarađivalo manje od 1130 eura neto.

Ispod državnog prosjeka od 1315 eura nalazi se oko 70 posto svih zaposlenih u državi. Desetina najbolje plaćenih u tvrtkama i javnim ustanovama, negdje oko 150 tisuća zaposlenih u RH, ima prosječnu neto plaću veću od 2027 eura neto i iznad 2900 eura bruto.

Najbolje plaćeni zaposlenici u Gradu Zagrebu, njih 43 tisuće iz zadnjeg decila, zarađuje više od toga, više od 2410 eura neto i više od 3500 eura bruto!

Dakle, velika većina zaposlenih zgusnuta je od minimalca do prosječnih primanja, 20 posto svih zaposlenih zarađuje između 1315 i 2027 eura, a 10% najbolje plaćenih ima plaće od 2028 eura naviše. Hrvatsku platnu elitu uglavnom čini viši i visoki menadžerski sloj, poneki informatičar te zaposleni u javnom sektoru.

Dosadašnji su podaci pokazivali da visokoobrazovane skupine zaposlenih zarađuju 43 posto više od prosjeka. Za ovu godinu bi ta razlika mogla biti nešto veća nakon znatnog povećanja plaća u javnom sektoru, gdje je obrazovna struktura zaposlenih i najviša.

Što se tiče opće slike, prosječne su plaće u ovoj godini najviše poskočile u travnju, kada je isplaćena velika povišica u javnom sektoru, i nakon toga ili padaju ili stagniraju. Za srpanj su, primjerice, prosječne plaće u javnom sektoru pale za 20-ak eura u javnoj upravi, 35 eura bile su manje plaće u obrazovanju i gotovo 90 eura manje u zdravstvu.

Prerađivačka industrija zabilježila je povećanje neto plaće za 16 eura, građevinski sektor za 30 eura, hoteli su za srpanj isplatili samo dva eura veće plaće, a kafići i restorani šest eura manje.

U nešto duljem vremenskom periodu od sedam mjesecu najmanje su rasle plaće u telekomunikacijama, socijalnoj skrbi bez smještaja, bankama te IT sektoru, oko 3 do 4 posto, dok su prosječne plaće rasle oko 10%.

Vlada priprema neke porezne izmjene za 2025., a prema dosad objavljenim informacijama, može se očekivati povećanje osobnog odbitka na 600 eura, što će donijeti 8 eura veće plaće, proporcionalno tome povećavat će se i odbici za uzdržavane članove obitelji te se i u tom dijelu može skupiti četiri-pet eura više. Umirovljenici lobiraju da neoporezivi iznos mirovine bude tisuću eura.

Najveći dobitnici predstojeće porezne korekcije bit će desetak tisuća najbolje plaćenih zaposlenika u zemlji čije su mjesečne bruto plaće iznad 7000 eura na mjesec, te jednim dijelom ulaze u veću poreznu stopu (od 30 posto). Inače, prosječne plaće u Zagrebu su oko dvjesto eura više nego u državi i kreću se oko 1500 eura.

Nastavite čitati

U fokusu

Jedan je trgovački lanac opet povisio plaće svojih zaposlenika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon velikog povećanja bruto plaća od 12,5 % u prosjeku početkom ove godine, Kaufland Hrvatska k.d svojim će zaposlenicima od 1. listopada još jednom povećati plaće, i to svim zaposlenicima na nerukovodećim radnim mjestima u trgovinama za 7 % u prosjeku te u logističko-distributivnom centru za 6 % u prosjeku, što uključuje i povećanje neto dodatka za prehranu koji će od 1. listopada za sve zaposlenike Kauflanda iznositi 100 eura.

– Ljetna sezona za naše je zaposlenike bila izuzetno zahtjevna, ali u konačnici i uspješna. U Kauflandu smatramo da samo zadovoljan zaposlenik može ostvariti pozitivne rezultate, stoga smo donijeli odluku o povećanju plaća i dodataka kojom zaposlenicima želimo pružiti podršku u ionako dovoljno izazovnim vremenima. Osim toga redovito ulažemo u stvaranje poticajnog radnog okruženja u kojem se cijeni trud i predanost naših zaposlenika – pojasnio je Hrvoje Bulić, direktor Sektora ljudskih potencijala Kauflanda. Podsjećamo kako se Kaufland prema istraživanju portala MojPosao već godinama nalazi u Top 10 najpoželjnijih poslodavaca.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje