Povežite se s nama

U fokusu

Kolovoz: poslodavci u Varaždinskoj županiji tražili 943 radnika

Foto: Ilustracija

Objavljeno:

- dana

Krajem kolovoza 2021. godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Područnom uredu Varaždin evidentirano je 2527 nezaposlenih osoba, objavio je HZZ.

U odnosu na prethodni mjesec, broj nezaposlenih je veći za jednu osobu, a u usporedbi s istim
mjesecom 2020. godine broj nezaposlenih manji je za 788 osoba, odnosno 23,8 %.

Tijekom kolovoza evidentirano je 340 novih nezaposlenih osoba. Direktno iz radnog odnosa
prijavilo se 212 osoba, nakon škole 66, a iz neaktivnosti 62 osobe.

Tijekom kolovoza 2021. godine prijavljeno je 943 slobodnih radnih mjesta, što je za 29,7% (216
slobodnih radnih mjesta) više nego u proteklom mjesecu, te 25,2% (190 slobodnih radnih mjesta) više nego u istom mjesecu prošle godine (kolovoz 2020).

Najtraženija zanimanja tijekom kolovoza 2021. godine bila su njegovatelj djece (tražilo se 113 radnika), radnik na proizvodnoj liniji (77), njegovatelj osoba s teškoćama u razvoju (37), odgajatelj predškolske djece (36) i skladišni radnik (33).

Tijekom kolovoza 2021. godine, iz evidencije nezaposlenih osoba PU Varaždin zaposleno je
ukupno 215 osoba na temelju radnog odnosa. To je 24,6 % manje nego u prethodnom mjesecu i 28,1 % manje nego u istom mjesecu prošle godine.

Stopa nezaposlenosti u kolovozu ove godine u Varaždinskoj je županiji iznosila 3,7, a u Hrvatskoj 7,3.

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje