Povežite se s nama

U fokusu

“Gospon, zakaj nam još niste očistili sneg?”

Objavljeno:

- dana

Reporterka Regionalnog tjednika provela jedan dan s djelatnicima Zimske službe i iz prve ruke

Dok se mi borimo sa snijegom, njegovi se “čistači” bore s nama. Mario Vdović, član Uprave PZC-a Varaždin d.d, prošli je tjedan morao biti hiperaktivan, želio to ili ne.

Telefoni nisu prestajali zvoniti, novinari bi najnovija izvješća, radiopostaje bi direktno javljanje u eter, Gačičani bi da im se očisti cesta jer vide da je ona za Zagreb očišćena. Zimska služba Varaždinske županije se uspješno uhvatila u koštac sa zadnjim naletom snijega kojeg je palo i do 85 centimetara.

Kud ona, tud i ja!

Grad Varaždin, njegovih 280 kilometara cesta, čisti se po jedinstvenom principu – u trećem stupnju pripravnosti istovremeno se čiste sve ceste.
– Na području županije zaduženi smo za kilometre državnih, županijskih i lokalnih cesta, sveukupno 2700 kilometara. Na području četiri županije. Logično je da nisu sve istog prioriteta, pa su ljudi često nezadovoljni zašto je tamo očišćeno, a tu nije. Ono “tamo” je cesta za Zagreb na primjer, a ono “tu” cesta za Mozdernjak – kaže Vdović, pojašnjavajući proritete, sukladno zakonu i njihovim investitorima, Hrvatskim autocestama, Županijskoj upravi za ceste i Gradu Varaždinu. Ono što također većina od nas ne zna jest da su po zakonu ralice dužne čistiti ceste tek kad prestane padati i to samo ako je snijeg najmanje preko desetak centimetara, ovisno o prioritetu ceste.
Doznajemo i da su županijske ceste su posipavane s 2000 tona soli i oko 2500 kubičnih metara kamenog agregata. A onda još jedan telefonski poziv: zove žena tužeći svoju sestričnu jer nije očistila svoj dio dvorišta! Vrijeme kratkog snježnog predaha PZC koristi za čišćenje mostova kako bi se olakšao pristup rijeci zbog odlaganja snijega. Naime, dane bez padalina koriste za odlaganje što veće količine snijega.

Na području Varaždina u III. stupnju istovremeno se čiste sve ceste

– Desetak dana s desetak stupnjeva Celzijusovih ne bi bilo dovoljno da se otopi sav snijeg – kaže Mario Vdović, voditelj Zimske službe, hvatajući dah između dva telefonska poziva.
Dok se Vdović bavi logistikom, raličar Josip Garečanec – Joža, u svojoj Mercedesovoj ralici nema niti mobitel.
– Ne smiješ biti nervozan ili pustiti da te nešto ometa, a kaj mobiteli drugo rade: uvijek zvone kad ne treba. U trenu si v grabi. Kad je 50 centimetara snijega, najbrže možeš ići 10 do 15 kilometri na vuru – priča Joža, zaposlenik PZC-a Varaždin s 25 godina staža.
Ralica je u stacionaru Motičnjak pripremljena i napunjena solju, još jedna provjera je li sve u redu i odosmo Joža i ja u moju prvu raličarsku avanturu. Kad vidim ralicu na cesti, izgleda mi kao ogroman puž koji se vuče cestom. Kad sam ju vidjela izbliza, nimalo nije sličila bezazlenom pužu, nego sam se osjećala kao Guliver kad je stao pred gorostasa. A kad sam se po tri rupičaste stepenice uspela unutra, osjećala sam nadmoć nad patuljcima vani.
Odmah donosim zaključak: raličar ne smije biti zimogrozan, mora biti vrlo strpljiv i inteligentan. Jožin prozor je otvoren cijelo vrijeme. Kad ne skroz, a ono barem malo da se, kako veli, temperira.
– Prežmehki je ovo snijeg, teže je sve skupa raditi – kaže iskusni raličar. Vozi Mercedesovu ralicu još kad je osobno otišao po nju u stacionar gdje su ju opremali. Cijena joj je tada, prije deset godina, bila milijun kuna i do danas je ostala najvrednija i najbolja ralica poduzeća. Stoga gazde ne vole da ju voze neiskusni vozači, pa Joža veli da od tada nije sjeo u drugu.
– Kuda ona tud i ja – nekako će raznježeno.

Gdje je cesta?

Kad smo došli do mjesta s kojeg se ispred nas ne vidi ništa osim bijelog polja snijega, pretpostavljala sam da se Joža misli okrenuti. Malo sutra. Mercedes naprijed, a snijeg “frca” svom snagom na stranu. I onda okret. Polako. A ono kao da sam iz snježne bajke upala u high tech – ispred nas cesta. Joža ju napravio ralicom. Očistio, jasno. Kako je uopće znao da je tamo cesta? Ajde, to još nekako. Ali kako je u tom nepreglednom polju pogodio rubove, a nema rubnika!?
– Ništ’na silu. Dok ti z voljom delaš posel, ništ ti nije teško. Naučiš. Stvar je u osjećaju. Ima iks stvari koje se moraš nafčiti i prilagoditi se – kaže Joža, koji, kad nema onih koji mu smetaju u ralici kao sada, upali radio i s uživanjem čisti snijeg. Ali nama još uvijek nije jasno kako je pogodio rub ceste.

Po zakonu, ralice su dužne čistiti ceste tek kad snijeg prestane padati

– Kad krenem, vidim u špiglu sredinu ceste, znam širinu ralice i ravnam se prema tome. Samo treba biti koncentriran i to je to. Za nas stare nema problema, mladi se moraju nafčiti i poslušni biti. Dok su ceste bile užeše, bilo je teže, ve očistim sredinu i dalje je lako – pojašnjava Joža.
Možda njemu. Još jedan uvjet za posao raličara – inteligencija. Ralica vozi suprotno onome kako zamišljamo. Meni je ovo “polje” bilo nevjerojatno, ali Joža kaže da mu je to puno lakše nego čistiti kad auti “ugaze” snijeg.
– Ralica pobegne i ne očisti do kraja – kaže.
Vozači ga također muče.
– Trubi i trubi. Pa kaj ‘oče? Da mu se maknem? Kaj bolje trubi, to bolje ide. Pa nije on tu radi mene, nego ja radi njega – zaključuje Joža, zadovoljan još jednim dobro odrađenim poslom.

Štetu prijaviti odmah!

Premda se ove godine zaista ne možemo požaliti na zimsku službu, u redakciju su stizale primjedbe na raličare. Prema količini poziva, ralice su srušile dosta ograda, razvalile vrata pritiskom odbačenog snijega, odvaljivale šahtove, ulazile na privatne posjede da se okrenu… Mario Vdović kaže da oni, osim svojih ralica, imaju sveukupno 18 koooperanata. Ako netko od njih napravi štetu, dužan ju je i sanirati, ali šteta treba biti prijavljena odmah. To je malo “zeznuto”.
Naime, ako stručnjak odmah ne izađe na teren i utvrdi da je šteta zaista nastala djelovanjem ralice, ima onih koji to mogu iskoristiti, pa na tuđi račun pokušati popraviti tko zna što i od kada. S druge, pak, strane, ljudi kažu da ne mogu niti primijetiti štetu sada dok je sve još zatrpano snijegom.

 

Izvor:
Foto:

U fokusu

FOTO Evo kako napreduje čišćenje jezera u Takošćanu, dnevno se odveze do 2500 metara kubnih sedimenta

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Čišćenje jezera u Trakošćanu i dalje dobro napreduje, a voda bi se mogla početi puštati već u svibnju.

>> FOTO Radovi u punom jeku, voda će se u jezero Trakošćan početi puštati već u svibnju

Donosimo nove fotografije napretka radova izmuljenja jezera.

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković sredinom travnja došao je u Trakošćan provjeriti napredak radova.

– Iz Trakošćanskog jezera do sada je izvađeno više od 60.000 metara kubnih sedimenta koji je deponiran na privremenu deponiju. Uzevši u obzir količine iz prethodnih radova možemo zaključiti da je do sada iz jezera Trakošćanskog jezera izvađeno 106.000 metara kubnih sedimenta. Uskoro bi trebalo započeti punjenje jednog dijela jezera, a od jeseni i trajno zapunjavanje jezera. Rok završetka radova po ugovoru je 30. lipnja 2024. godine, a radovi su ugovoreni za 2,5 milijuna eura. Nakon završetka radova na čišćenju sedimenta iz prvog dijela jezera do Dvora Trakošćan slijedi uklanjanje servisnih putova – objavile su tada Hrvatske vode, koje su investitor.

Također, nakon čišćenja servisnih puteva slijedi punjenje donjeg dijela jezera neposredno ispod dvorca, a višak voda će se ispuštati u rijeku Bednju kako bi se omogućilo daljnje uklanjanje sedimenta iz viših dijelova Trakošćanskog jezera. Na taj način smanjit će se potreba za prepumpavanjem vode.

Paralelno s čišćenjem jezera Hrvatske vode uredit će lijevu obalu u dužini od 120 metara i to kamenom oblogom sa stopom od kamenog nabačaja. Na desnoj obali jezera uredit će se 100 metara klizišta i erodirane obale i to ugradnjom gabiona u visini od 1.5 metara.

U tjednu od 22. travnja Hrvatske vode su objavile da se povećava broj građevinskih strojeva za odvoz sedimenta te očekujemo dnevne odvoze između 2250 do 2500 metara kubnih po danu. Do tada je na gradilištu bilo devet dampera, četiri bagera duge ruke od 24 metra, četiri bagera ruke od 12 metara te buldožer.

Nastavite čitati

U fokusu

Radnici Varteksa idu u štrajk, nisu im isplaćene plaće za veljaču i ožujak

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Nakon što radnicima Varteksa d.d. nisu isplaćene plaće za veljaču i ožujak ove godine te nakon neuspješno završenog postupka mirenja, Samostalni radnički sindikat Varteks donio je odluku kojom se pokreće štrajk.

– Štrajk će započeti u ponedjeljak, 06.05.2024. godine u 6 sati i trajat će do ispunjenja zahtjeva Sindikata, a to je isplata neisplaćenih plaća – objavila je Udruga radničkih sindikata Hrvatske.

U ponedjeljak će se održati i konfencija za medije.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje