Projekt Geofolk predstavlja najveću svjetsku zbirku fotografja ljudi iz različitih krajeva u narodnim nošnjama. Osnovao ga je rumunjski fotograf David Botond, kojem će u Bruxellesu za dva mjeseca Europski parlamenta uručiti nagradu Europskog građanina 2021. godine.

Geofolk iz Rumunjske je među 28 projekata nagrađenih na europskoj razini, a uključuje izvanrednu zbirku fotografija koja ujedinjuje tradiciju i kulturu, diveći se i čuvajući identitetske elemente zajednica, žena, muškaraca i dječjih kostima iz cijeloga svijeta.

Hrvatski predstavnici Europskog projekta Europa nakon Brexita, nedavno održanog u Rumunjskoj, za svog su boravka upoznali i družili se s autorom projekta Geofolk fotografom Davidom Botondom te su tom prilikom uspješno realizirane fotografije tradicionalne narodne nošnje Brezničkog Huma, ujedno i prve hrvatske narodne nošnje predstavljene putem platforme Geofolk.

Predsjednica kulturne udruge Humščak iz Brezničkog Huma pjesnikinja Ružica Šafranec Kišur i njen suprug pjesnik Josip Šafranec spremno su prihvatili poziranje pred objektivom ovoga svjetski poznatog umjetnika.

– Riječ je o prvoj tradicionalnoj narodnoj nošnji iz Hrvatske koju predstavljam putem Geofolka – navodi autor koji je zahvaljujući svojoj Izložbi naziva “Transilvanija – divna žena” u Bruxellesu, Budimpešti, Helsinkiju, Tallinu, Londonu, Manchesteru i drugdje, a zahvaljujući svojim glamuroznim fotografijama, postao svjetski poznat. Botond je snimio oko 100.000 fotografija i obradio više od 30.000 njih, te postavio izložbu koja na površini od 54 metra duljine predstavlja 1700 narodnih kostima iz cijeloga svijeta. Fotografije su snimljene u 56 različitih zemalja i predstavljaju 240 nacionalnosti, a odnedavno je među njima i prva hrvatska narodna nošnja upravo zahvaljujući našem zajedničkom susretu na projektu Europa poslije Brexita – naglašava David Botond.

– Uskoro ćemo imati priliku upoznati ovaj čudesni svijet umjetničkih fotografija stotina prekrasnih narodnih nošnji jer ćemo Davida Botonda pozvati da se svojom izložbom fotografija predstavi Hrvatskoj u Brezničkom Humu uz obljetnicu obilježavanja Dana općine na Martinje u studenom ove godine – navodi načelnik općine Breznički Hum Zoran Hegedić i dodaje kako će Geofolk tom prilikom biti nagrađen serijom novih fotografija nošnji sjeverozapadne Hrvatske.

Croatia – Zagorje Region – Breznički Hum

Regija Hrvatsko Zagorje nalazi se na sjeverozapadu Republike Hrvatske, a stanovnici govore kajkavskim narječjem.

Zbog višestoljetnog djelovanja i življenja njemačkog, austrijskog i mađarskog plemstva u Zagorju, te zemljopisne blizine Austrije i Mađarske, Zagorci i danas koriste riječi iz spomenutih jezika u svakodnevnom govoru.

Tradicijska izrada zagorskih drvenih igračaka, lepoglavska čipka te medičarski i licitarski proizvodi, zbog svojih su posebnosti i vrijednosti uvršteni na listu nematerijalnih dobara UNESCO-a. Nematerijalnu kulturnu baštinu čine kajkavski jezik (ISO 369 “kjv”) i narodne pjesme ispjevane u narodu, ostale u kolektivnom sjećanju. Važno je napomenuti da je Zagorje poznato i po ukusnim autohtonim gastronomskim delicijama (npr. purica s mlincima, zagorski štrukli, zagorska zlievka, itd.) spravljenim od domaćih namirnica, iznimnih nutritivnih vrijednosti. Pitomi brežuljci zelenog Hrvatskog Zagorja, zbog pogodnog podneblja su i vinorodni.

Općina Breznički Hum ima geografski položaj na istočnom dijelu regije Hrvatsko Zagorje. Mjesto Breznički Hum je u povijesti imalo veliku ulogu u komunikaciji prema Budimu, Pešti i Beču, s postajom za odmor i zamjenu konja koji su vukli poštansku kočiju, od tuda i truba na grbu općine.

Ženska narodna nošnja brezničkohumskog kraja (selo Radešić):

– rubača (suknja), koja je nafaldana (plisirana, naborana) i seže do sredine lista, iznad gležnja,

– opleček, bluza (s dugim širokim rukavima) i na prsima i rubovima rukava ukrašena bijelim vezom, fertun (pregača), nabran je i obrubljen s čipkom,

– lajbek (prsluk), svijetle plave boje, na rubovima ukrašen našivenim ukrasnim trakicama,

– paculjica, poculjica (poculica), pokrivalo za glavu udane žene (ukrašena je čipkom i perlicama) ispod koje se kosa pletena u pletenice umota u punđu. Poculjicu nemaju u svim dijelovima Zagorja. Oko vrata žena može imati i crveni kraluž (kraljuš, nanizane drvene perle, crvene boje).

Muška naroda nošnja:

– rubača (košulja), poprsje je ukrašeno bijelim rupičastim vezom ili uzdužno proštepano (prošiveno) s nekoliko uskih nabora, duge gaće (hlače) sašivene od dva komada domaćeg debelog platna bočno spojena i sežu do gležnja,

– lajbek (lajbec, prsluk) je od tamnoplavog ili ukrašenog crnog materijala dužine malo ispod struka, tek da pokrije remen od svinjske kože s mjedenom kopčom (remen se ne nosi u svim dijelovima Zagorja),

– škrlak (šešir) crne boje,

– škornji (škornje, čizme) od prave su kože, crne boje.