Na Odjelu za strateški razvoj i analize Hrvatske gospodarske komore (HGK) napravljena je jedna od analiza hrvatskoga gospodarstva za 2020. godinu.

Kao što analiza prikazuje, radilo se o specifičnoj i kriznoj godini obilježenoj pandemijom koronavirusa, ali je bitno naglasiti da kretanja u Hrvatskoj prema nizu pokazatelja nisu znatnije odudarala od kretanja na globalnoj razini, pa tako ni od onih na razini Europske unije, odnosno drugih članica.

– U Hrvatskoj je zabilježen snažan pad BDP-a od 8 %, jedan od najvećih među članicama EU-a. Najveći uzrok takvog pada bila je struktura gospodarstva u kojoj veliki udio zauzima turizam, odnosno znatan izravan i neizravan utjecaj turizma na stvaranje BDP-a. Po tome se Hrvatska nije razlikovala od sličnih članica EU-a, Italije, Španjolske, Grčke i Portugala, u kojima su također zabilježene visoke stope pada BDP-a, odnosno snažan negativan utjecaj realnog pada vrijednosti izvoza usluga na ukupan pad BDP-a. Tako struktura BDP-a za Hrvatsku pokazuje da su se približno tri četvrtine ukupnog pada domaće i inozemne potražnje odnosile na smanjenje izvoza usluga, u kojem daleko najveći udio imaju prihodi od turizma. Hrvatsko gospodarstvo u 2020. godini, nažalost, nije obilježeno samo visokom stopom pada, već i prekidom niza pozitivnih trendova koji su ga obilježavali u prethodnim godinama – zaključili su analitičari HGK.

Radna mjesta

Naime, 2020. godina obilježena je provedbom niza mjera za očuvanje gospodarske aktivnosti, a posebno mjera za očuvanje radnih mjesta zbog kojih trendovi na tržištu rada nisu pratili snažan pad razine ukupne proizvodnje. Ukupno je od ožujka 2020. godine do sredine siječnja 2021. mjerama za očuvanje radnih mjesta očuvano 630.000 radnih mjesta, a mjere su pomogle 107.000 poduzeća. Za to je u promatranom razdoblju isplaćeno čak 8,25 milijardi kuna, odnosno uz otpis doprinosa izravna pomoć gospodarstvu iznosila je čak 12 milijardi kuna. To je, naravno, imalo znatne negativne posljedice za državne financije i kretanje javnog duga, ali sličan se scenarij odigrao i u drugim zemljama i članicama EU-a.

Hrvatska je u 2020. godini prošla relativno dobro kada se govori o industrijskoj proizvodnji.

– Industrijska proizvodnja je prema izvornim indeksima smanjena 2,8 %, a prema kalendarski prilagođenim 3,4 %. Pritom su najveće izvorne stope pada zabilježene kod proizvodnje odjeće (-22,9 %) i proizvodnje motornih vozila i dijelova (-20,5 %), ali su zbog udjela u strukturi proizvodnje najveći negativan utjecaj na njeno kretanje imale smanjena proizvodnja pića, a potom odjeće, proizvoda od gume i plastike te vađenje sirove nafte i zemnog plina. U Hrvatskoj je također kod većine djelatnosti zabilježen pad, ali je rast ipak zabilježen kod većeg broja nego na razini cijelog EU-a. Pri tome se najviše isticao rast u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda (11,3 %) te u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda (10 %). Farmaceutska industrija nije se znatnije prilagodila potrebama u novonastaloj situaciji te je kod nje istodobno ostvaren tek blagi rast od 0,4 %. U konačnici, relativno je mali pad industrijske proizvodnje omogućen niskim padom proizvodnje prehrambenih proizvoda koji u strukturi proizvodnje sudjeluju s gotovo 16 %, navedenim rastom kemijske industrije i proizvodnje gotovih metalnih proizvoda koji zajedno čine oko 13 % proizvodnje te rastom djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom i parom koji čine daljnjih 14 % ukupne proizvodnje. Točnije, navedene djelatnosti čine oko 44 % ukupne industrijske proizvodnje u RH – objašnjeno je.

Gubici

Financijske izvještaje predalo je za 2020. godinu 139.009 poduzetnika (bez financijskih institucija) ili približno 3000 više nego u prethodnoj godini. Usporedba njihovih financijskih rezultata s prethodnom 2019. godinom pokazuje snažniji negativan utjecaj pandemije na njihovo poslovanje. Tako su ukupni prihodi smanjeni za 5,3 %, prihodi na inozemnom tržištu za 5,8 %, dobit prije oporezivanja za 6,5 %, gubitak prije oporezivanja povećan za 59 %.

– Značajan je pokazatelj i osjetno veći udio poduzetnika koji su poslovali s gubitkom. Prema izvještajima za 2019. godinu taj je udio iznosio 33,2 %, a prema predanim financijskim izvještajima za 2020. godinu povećan je na 40,5 % – objašnjava HGK.

U okolnostima pada gospodarske aktivnosti za snažnih 8 % logično se trebao dogoditi snažniji poremećaj na tržištu rada. No, zbog opredjeljenja za politiku očuvanja radnih mjesta (za koju su se opredijelile i sve ostale članice EU-a), ipak se nisu dogodili veći poremećaji, ističu stručnjaci HGK. Isticao se izrazito visok gubitak u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u iznosu od 3,4 milijarde kuna uzrokovan daleko slabijim turističkim ostvarenjima.

Ohrabrujuće je da je u 2021. godinu u gotovo svim djelatnostima zabilježen rast.