Povežite se s nama

U fokusu

Ministar Ćorić: Reagirat ćemo ako bude prijetila eskalacija cijena

Objavljeno:

- dana

Ono što nam stoji na raspolaganju ako dođe do daljnje eskalacije jest intervencija, naravno da pratimo stanje. Predsjednik Vlade je jasno dao uputu da analiziramo različite scenarije što činimo na razini Ministarstva financija i ministarstva gospodarstva, rekao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić u Dnevniku HTV-a 12. listopada.

Na pitanje koliko gorivo treba poskupjeti da Vlada ipak odluči intervenirati u smislu smanjenja trošarine, Ćorić je rekao da se dopusti Vladi da ocijeniti trenutak u kojem je ona prijeko potrebna.

– Dopustite da ocjenjujemo trenutak u kojem je ona prijeko potrebna. Držimo da smo u proteklih godinu i pol dana, a referirat ću se na covid krizu itekako dobro analizirali stanje i intervenirali u onim ključnim trenucima kad je to bilo potrebno – naglasio je.

Ministar je istaknuo da se trošarine nisu mijenjale od 2015. “Taj sustav je bio stabilan i mi nismo zadirali u trošarine proteklih šest godina. Sada kad imamo rast cijena goriva postoje apeli s različitih strana da se utječe na cijenu. Međutim, mi u ovom trenutku ne znamo kako će se cijene kretati u narednim tjednima i mjesecima”, kazao je.

Na pitanje u koju stavku trošarina bi se moglo intervenirati – onu za cestovna poduzeća ili onu za proračun, Ćorić je istaknuo da su i jedan drugi smjer upućivanja prihoda od trošarina važni. Ministar nije želio odgovoriti na ponovljeno pitanje koja je to cijena na koju bi Vlada intervenirala. Kazao je da će se reagirati ako bude prijetila eskalacija.

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

U fokusu

Iz Varaždinske županije u inozemstvo je od ulaska Hrvatske u EU otišlo 39 liječnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon završetka epidemije Covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, a iz Varaždinske županije 39 liječnika.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300. U Međimurskoj županiji radi 302, a u Varaždinskoj 528 liječnika.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje