Povežite se s nama

U fokusu

Stanovnik Varaždinske županije u prosjeku ima ušteđeno 37.727 kuna, a Međimurci su još šparniji

Objavljeno:

- dana

“Hrvatski građani i ove su godine povećali štednju u bankama za 8,4 %, što ne iznenađuje s obzirom na to da se u svakoj krizi, ovog puta uzrokovanoj pandemijom bolesti COVID-19, uvijek više štedi. Naime, depoziti kućanstava kod kreditnih institucija bilježe daljnji rast. Prema podacima HNB-a ukupan iznos depozita u kolovozu 2021. dosegao je iznos od 232,96 milijardi kuna, što je za 18,02 milijardi kuna više u odnosu na isti mjesec prošle godine“, poručio je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za trgovinu i financijske institucije Josip Zaher.

Zanimljivo je pogledati koliko se štedjelo po županijama.

Varaždinska i Međimurska županija

U kolovozu 2020. godine stanovnici Varaždinske županije imali su ušteđeno ukupno 5,74 milijarde kuna. Do kolovoza ove godine uštedjeli su 6,23 milijarde kuna, odnosno 8,6 % više.

Lani u kolovozu stanovnici Međimurske županije imali su ukupnu štednju od 4,91 milijarde kuna. I oni su za za 6,4 % posto povećali štednju do kolovoza 2021., pa je ona ukupno iznosila 5,23 milijared kuna.

Ako promatramo raspodjelu depozita kućanstava u kreditnim institucijama na regionalnoj odnosno županijskoj razini, vidljivo je da uz Grad Zagreb postoji koncentracija depozita u primorskim županijama. Među prvih deset županija prema ukupnoj vrijednosti depozita nalaze se sve primorske županije osim najmaloljudnije Ličko-senjske županije. Međutim, kada se uzme u obzir broj stanovnika, među prvih deset županija s najvećim depozitima per capita ulazi i najslabije naseljena hrvatska županija − Ličko-senjska.

Objavljeni su i podaci o štednji kućanstava po glavi stanovnika kod kreditnih institucija.

Prosječan Hrvat u kolovozu ove godine ima je ušteđeno 57.555 kuna. Raspon visine depozita po glavi stanovnika kreće se od 85.249 kuna koliko iznosi za Istarsku županiju, do 26.068 kuna za Vukovarsko-srijemsku županiju.

Međimurci štede više od stanovnika Varaždinske županije. Međimurci su imali u prosjeku ušteđeno 48.069 kuna, a stanovnici Varaždinske županije 37.727 kuna.

Ako promatramo strukturu depozita kućanstava u Hrvatskoj prema vrstama depozita, vidljiv je nastavak trenda smanjenja udjela oročenih depozita uz porast udjela štednih depozita i depozitnog novca (tj. depozita na transakcijskim računima i depozita po viđenju) što je posljedica niskih kamatnih stopa na oročenu štednju i posljedično povećanja sklonosti građana prema likvidnijim oblicima depozita, objasnili su stručnjaci HGK.

U fokusu

Proglašena prirodna nepogoda mraza za područje Grada Lepoglave i Općine Donja Voća

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Župan Anđelko Stričak je danas, 6. svibnja, proglasio prirodnu nepogodu zbog mraza za područje Grada Lepoglave i Općine Donja Voća.

U razdoblju od 21. do 24. travnja, u noćnim i jutarnjim satima, mraz je nanio velike štete na poljoprivrednim kulturama i trajnim nasadima.

Odluka je donesena nakon što su iz Grada Lepoglave i Općine Donja Voća zahtjeve za proglašenje prirodne nepogode dostavili Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta.

Prema zaprimljenim zahtjevima, štete na poljoprivrednim kulturama su od 30 do 80 %.

Prva procjena ukupne štete zbog mraza na području dvije jedinice lokalne samouprave iznosi 460.000 eura.

Sukladno Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, oštećeni štetu trebaju u roku od 8 dana od proglašenja prirodne nepogode prijaviti Općinskom povjerenstvu u pisanom obliku i na propisanom obrascu. U roku od 15 dana Općinsko povjerenstvo treba izraditi prve procjene šteta, a u roku od 50 dana Županijskom povjerenstvu dostaviti konačnu procijenjenu štetu.

Županijsko povjerenstvo će potom u zakonskom roku prijavljene konačne procjene štete dostaviti Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima.

Nastavite čitati

U fokusu

FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

Varteks je za Jugoslavije, diljem države imao više od 200 trgovina. U toj varaždinskoj tvrtki radilo je preko 12.000 radnika. Bila su zlatna vremena i tvrtka je hranila mnoge obitelji u Varaždinskoj županiji.

Danas je tvrtka spala na manje od 700 radnika. Ti isti radnici nisu primili pola plaće za veljaču, kao ni cijelu plaću za ožujak.

Zbog toga su se odlučili na štrajk. Tužna, smrknuta lica, suze u očima, očaj i bijes, vidjeli smo u ponedjeljak, 6. svibnja na parkiralištu ispred tvrtke.

– Mi smo želimo svoje plaće za svoj rad – vikali su.

Mnogi radnici cijeli svoj radni vijek provode u istoj tvrtki.

– Ovo je žalosno. Tu sam od 16. godine. I prije smo bili bez plaće, ali imali smo puno posla. Svašta smo prošli s raznim upravama. Sada nemamo posla, situacija je eskalirala. Niti taj minimalac ne dobijemo, a nemamo ni posla. Kako da dođemo na posao, kako da si kupimo nešto za jesti na poslu, od čega? Ne znam možemo li ovo prebroditi. Imam 35 godina staža. Pola obitelji mi je ovdje radilo, sa suprugom sam gradila kuću iz tog minimalca. Sve sam ovdje ostavila – rekla je gotovo kroz suze Rosana Liber.

Ono što sve radnike zanima kad će napokon dobiti svoje plaće. Ističu da će štrajk trajati dok ne dobiju svoje plaće.

– Nije tajna da je Varteks već bio u teškoj situaciji, no ovi radnici neće nastaviti s proizvodnjom dok ne dobiju dio plaće za veljaču i cijelu plaću za ožujak. Radnici Varteksa taoci su vrijednosti imovine Varteksa. Pripadnici krupnog kapitala žele se imovine Varteksa domoći što jeftinije i brže – ističe Tomislav Rajković, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje