Povežite se s nama

U fokusu

Varkom će biti podijeljen na dvije zasebne tvrtke

Objavljeno:

- dana

ZAKON O VODAMA

Varaždinski Varkom bit će podijeljen na dvije tvrtke najkasnije do kraja ove godine. I dok će u postojećem poduzeću, koje je u vlasništvu Grada Varaždina te 25 gradova i općina iz Varaždinske županije, ostati djelatnosti javne vodoopsrkbe i odvodnje, Radna jedinica Čistoća bit će izdvojena u posebnu tvrtku.

O tome se govori još od početka ove godine, pri čemu se kao razlog izdvajanja djelatnosti čišćenja javnih površina te skupljanja, odvoza i obrade otpada spominjalo osiguranje još jednog direktorskog mjesta za vladajuću koaliciju HNS-a i SDP-a.

Međutim, nije to razlog za “cijepanje” Varkoma, nego Zakon o vodama koji je na snagu stupio još 1. siječnja 2010. godine.

Informacije dioničarima 3. srpnja

– Spomenutim zakonom djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje izuzete su iz nadležnosti komunalnog gospodarstva i stavljene su u nadležnost Zakona o vodama. Taj novi zakon određuje da javni isporučitelj vodne usluge ne može obavljati druge djelatnosti, osim javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Ove odredbe zakona odnose se na komunalne djelatnosti čišćenja javnih površina i skupljanje, odvoz i obradu otpada. Prvotni rok za izdvajanje navedenih djelatnosti bio je 31. srpnja ove godine. Međutim, prolongiran je do 31. prosinca 2013. godine i Radna jedinica Čistoća bit će izdvojena sukladno tome – pojašnjava Saša Barbir, predsjednik Nadzornog odbora Varkoma.

Informacija sa svim pokazateljima poslovanja tvrtke za 2012. godinu, kao i za prethodne godine, bit će predstavljena dioničarima na glavnoj skupštini Varkoma koja je zakazana za 3. srpnja.

– U djelatnosti čistoće u proteklih nekoliko godina ostvaruje se do 23 posto ukupnih prihoda Varkoma. Ta djelatnost svojim prihodima uspijeva pokriti troškove poslovanja – izvijestili su pak iz Uprave Varkoma.

Dobit i gubitak

Prema financijskom izvješću za 2011., Varkom je te godine ostvario 6,1 milijun kuna neto dobiti, od čega se na RJ Čistoća odnosilo 1,6 milijuna kuna dobiti. Istovremeno, najveća dobit je ostvarena u RJ Vodovod (4,7 milijuna kuna), dok je RJ Kanalizacija ostvarila 211 tisuća kuna gubitka. Prethodne, 2010. godine, rezultati poslovanja bili su potpuno drugačiji: tvrtka je ostvarila 1,1 milijun kuna neto dobiti, ali je RJ Vodovod poslovala s čak 3 milijuna kuna gubitka, a RJ Kanalizacija s 2 milijuna kuna dobiti. Varkom je od manjka na kraju poslovne godine “spasila” RJ Čistoća sa svojih 2 milijuna kuna dobiti.

Iz toga ispada da bi nova tvrtka trebala poslovati s dobiti, kao što je to bio slučaj zadnjih godina. Druga je stvar s Varkomom kojem će ostati samo djelatnosti vodoopskrbe i odvodnje. Prihodi su dosad značajno varirali pa je teško reći hoće li sljedećih godina poslovati s dobiti ili gubitkom.

Kakvi su rezultati po radnim jedinicama 2012. godine, nismo doznali. No ukupno gledajući, Varkom je nastavio s dobrim poslovanjem: ostvarili su dobit od gotovo 5 milijuna kuna. Taj novac prema prijedlogu Uprave i NO-a neće biti isplaćen dioničarima kao što je to bio slučaj prošle godine, nego će 5 posto dobiti biti preneseno u zakonske rezerve, a ostatak od 4,7 milijuna kuna bit će raspoređen u zadržanu dobit.

– Nadzorni odbor prihvatio je obrazloženje Uprave i prijedlog da se dobit na taj način uloži u razvoj osnovnih djelatnosti, vodoopskrbe, odvodnje i postupanja s komunalnim otpadom. Konačna odluka je u nadležnosti Skupštine Društva – istaknuli su iz Uprave Varkoma.

Članovima NO-a po 1.800 kuna

Osim o raspoređivanju gotovo 5 milijuna kuna dobiti iz 2012. godine, dioničari – Grad Varaždin kao većinski vlasnik te 25 gradova i općina iz županije kao suvlasnici – na glavnoj skupštini Varkoma 3. srpnja odlučivat će i o davanju razrješnice Upravi i Nadzornom odboru. No dioničari su primili i prijedlog za smanjenje mjesečne naknade članovima NO-a. – Prijedlog je da za člana NO-a naknada iznosi 1.800 kuna mjesečno, a za predsjednika NO-a 2.000 kuna mjesečno. Ova korekcija visine naknade predložena je s ciljem optimalizacije troškova poslovanja Društva – navode iz Uprave Varkoma.

Izvor:
Foto: ARHIVA RT

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje