Štromar: Hrvatska je podijeljena više nego ikad, HNS-u su na prvom mjestu ljudi i projekti
Prošle je subote održana sjednica Središnjeg odbora Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata, a donesena je odluka o izlasku na...
U fokusu
Fiskalizaciji nije mjesto na tržnici
Tihi štrajk na varaždinskom placu
Na varaždinskoj se tržnici u srijedu ujutro, od devet do 11 sati nije tržilo. Prodavači su tihim štrajkom izrazili svoje nezadovoljstvo uvođenjem fiskalnih blagajni na plac. Premda od gotovo 200 trgovaca fiskalizaciji podliježe njih samo petnaestak, ostali prodavači solidarizirali su se s njima i također na dva sata zatvorili štandove.
Tako je fiskalizacija barem naizgled ujedinila prekupce i domaće proizvođače. Svi su pred kamerama i novinarskim perima dijelili mišljenje da fiskalna blagajna na placu mjesta – nema. Izjave svih strana (prekupaca, domaćih proizvođaća i šefova tržnice svodile su se na isto – fislkalizacijom placa uništava se stoljetna hrvatska tradicija- tržnice na otvorenom. Prvo će, vele, otići fiskalni obveznici, potom kupci, a za njima i ostali prodavači jer kome će prodavati? Fizički bismo voljeli vidjeti kako je to izvedivo kad na minus 20 ili plus 40 i pet kupaca u redu funkcionira fiskalizacija. U zatvorenom prostoru je to nešto sasvim drugo. Nitko ne bježi od Zakona, ali treba naći kompromis, bili su složni svi involvirani. Ministar Linić “proglašen” je najvećim neprijateljem hrvatske tradicije koji je ulaskom mu EU uveo ono što niti jedna zemlja članica ne prakticira. Ako traže švercere prvo neka pregledaju Todorićeve knjige, ljutiti su prekupci.
Nakon službenih izjava, ton i mišljenja postali su vrlo oprečni. Prekupci, koje je većina kupaca okarakterizirala “švercerima” jedini su ostali pri deklarativnoj izjavi. Vladimir Folnović je i dodao :- Sve će napraviti da nas izmuzu do kraja. Dok nema niti za kruh sve te legalizacije, fiskalizacije…Tko se na placu obogatio?
Odlaskom novinara, promjena tona
No, domaći proizvođači su nakon odlaska većine novinara promijenili izjave i tonalitet: – Ima sve to smisla. Nakupac kupi i preproda. Mene sjeme primjerice na godišnjoj razini košta oko 40-ak tisuća kuna i na to moram platiti PDV. Nitko me nije oslobodio poreza na dohodak. Pa, plavi diesel – nama te troškove nitko ne oprašta, rekao je jedan od rijetkih proizvođača koji se želio predstaviti, Mladen Novak.
Anonimne izjave bile su žešće:- Kažu, plaćaju poreze…o.k. Ali sve se radi s kešom. Oni robu gotovinom kupe na zelenoj tržnici, a tko i kako može iskontrolirati koliko tamo plate, a na koliko su izdani računi. Slično misli i Zoran Crkvenčić, na placu kupac, a inače proizvođač mlijeka:- Ne znam – svaka litra mlijeka koju prodam mora ići preko računa. U redu je da OPG- i i proizvođaći mogu bez blagajne. Ali s druge strane priče – ne znam na osnovu čega prekupci prikazuju promet i dobit? Reda treba biti. Gospođa Slavnić je, pak neutralna, :- Kupujem svu zelenjavu na placu. Prekupci vele da svi sve svoje obveze državi uredno plaćaju. S druge, pak strane, čujem da se pola toga prodaje “na crno. Dakle, ne znam što je prava istina. Za razliku od njenog diplomatskog odgovora, Juraj je decidiran:- Tko ima svoju robu neka prodaje jer to i jest smisao tržnice, a prekupce treba maknuti.
Premda je štrajk trebao trajati od 9 do 11 saznajemo da se do pola deset, do dolaska novinara uredno tržilo, jednako kao i nakon njihova odlaska nakon otprilike pola sata.
Trgovali su svi – i prekupci i proizvođači. “Zna se u kakvom su stanju hrvatski poljoprivrednici i mi si jednostavno ne možemo dopustiti nerad”, kažu proizvođaći. Nakupci su, pak, tržili bez daljnjih komentara.
Izvor:
Foto: Ivan Agnezović
U fokusu
Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa
I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen
Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.
Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.
Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.
Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.
Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.
U fokusu
Iz Varaždinske županije u inozemstvo je od ulaska Hrvatske u EU otišlo 39 liječnika
Nakon završetka epidemije Covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.
Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.
Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.
Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, a iz Varaždinske županije 39 liječnika.
U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300. U Međimurskoj županiji radi 302, a u Varaždinskoj 528 liječnika.
Izvor: Danica
Sportprije 15 minuta
Varaždinski rukometaši do senzacije protiv Sesveta
Međimurjeprije 1 sat
Međimurska policija na svom području uočila veliki broj vozila kojima je istekla prometna dozvola
Život i društvoprije 1 sat
Evo kako hitne službe reagiraju u slučaju pada trupaca na djelatnika pilane
Život i društvoprije 2 sata
Netko je u Vinici osvojio 80.000 eura, nakon što je uplatio samo 10.40 eura
Crna kronikaprije 3 sata
Varaždin: vozač (84) išao autom u rikverc pa udario 17-godišnjaka na biciklu
Sponzoriraniprije 4 dana
Za firme i pričesti najbolji odabir su plate i slastice iz kultne varaždinske Kavane Arbia Dorka
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Sponzoriraniprije 2 tjedna
Pet Centar dolazi u Varaždin, a vi dođite na feštu otvaranja
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
Sponzoriraniprije 1 mjesec
Javni poziv Općine Maruševec
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
