Povežite se s nama

Kultura

Nazire li se kraj propasti Opeke?

Objavljeno:

- dana

Županiji milijuni za obnovu kulturnih objekata

Ministarstvo kulture dodijelilo je sredstva za sanaciju kulturnih objekata. Na popisu se našao i dvorac Opeka za čiju obnovu je namijenjeno čak pola milijuna kuna.

Dvorac „Opeka“, hortikulturni biser našeg kraja o kojem uče na Oxfordu i Cambridgeu, već godinama svima naočigled propada. Tko je odgovaran za to stanje? Da li Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske županije, općina Vinica ili pak Ministarstvo kulture gotovo nemoguće je utvrditi.

Jer kao što smo nedavno i pisali upravljanje dvorcem i arboretumom podijeljeno je među više institucija, od kojih svaka tvrdi da ima novaca samo za osnovno održavanje. Loptica odgovornosti tako se prebacuje s institucije na instituciju, a dvorac i dalje propada… No, nazire li se napokon tračak nade da će dvorac Opeka u Vinici napokon biti spašen i to sredstvima Ministarstva kulture? Naime, Ministarstvo je za sanaciju 35 objekata kulture u Varaždinskoj županiji ove godine osiguralo 3,2 milijuna kuna. Od toga je najviše novca, pola milijuna kuna, namijenjeno za sanaciju Opeke. No, kada je u pitanju dvorac Opeka, jasno je da pola milijuna kuna nije ni približno dovoljno, jer je vrijedan objekt u ruševnom stanju i treba kompletnu obnovu.
 
Međutim, župan Predrag Štromar najavio je da ima plan i kako tome doskočiti i kao rješenje za spas „Opeke“ vidi bi – javno privatno partnerstvo.
 
– Novcem izdvojenim za sanaciju spomenika kulture direktno raspolaže Ministarstvo. No pripremamo projekte i razmatramo mogućnost da u obnovu Opeke krenemo po modelu javno-privatnog partnerstva. Pritom bi se izgradio novi dvorac sa starim materijalom, jer je dio objekta u potpuno ruševnom stanju i druge mogućnosti nema. Naravno, sve će biti napravljeno sukladno mišljenju konzervatora – istaknuo je Štromar.

Samo najave?

No, nakon niza neostvarenih najava o obnovi dvorca, teško je opet povjerovati u još jednu koja je sad već „jedna u nizu“. Podsjetimo, i 2006. godine spektakularno je najavljena obnova dvorca i Arboretuma Opeka, od toga, kako znamo, nije bilo ništa. Vrijednost ovog ambicioznog projekta bila je 90 milijuna kuna i njime su osim Arboretuma i dvorca Opeka trebali biti obuhvaćeni i kurija Patačić i kurija Mattachich-Dolansky. Tadašnji ravnatelj Šumarskog instituta Jastrebarsko Miroslav Benko, tada je rekao kako za uređenje dvorca Opeka neće biti teško dobiti novac iz pretpristupnih fondova EU. No izgleda da je bilo jer od 2007. godine u Arboretumu se nije puno toga promijenilo.
No, službeno je obnova dvorca ipak počela prošle godine, kada je od Ministarstva kulture odobreno 200.000 kuna. – Provedena su konzervatorsko – restauratorska istraživanja na temelju kojih je izrađen opsežni elaborat s analizom postojećeg stanja te smjernicama za obnovu. Zbog izrazito teškog stanja dvorca, urušenih konstrukcija i preobilnog raslinja napravljen je i idejni projekt statičkog osiguranja dvorca – potvrđeno je iz Hrvatskog restauratorskog zavoda.
 
Značajna sredstva od Ministarstva dodijeljena su i ovih dana, što je bio ujedno i povod za ponovno izvlačenje Opeke “na dnevni red”. No, s obzirom da je ovo tek mali dio potrebnih sredstava za podizanje dvorca iz ruševina, do potpune obnove možda će još proći godine. Iako će se tek nakon provedenih istraživanja znati točna svota, nagađa se kako bi se u njega trebalo uložiti i do 50 milijuna kuna!

Moguća prenamjena u đački dom?

Osim toga, razmišlja se i o prenamjeni. Tako je Štromar između ostalog najavio kako bi se dvorac mogao iskoristiti kao đački dom (s obzirom na blizinu škole). No, u Hrvatskom restauratorskom zavodu ističu nešto drugo. 

– Iako nemamo nadležnost u određivanju namjene dvorca, preporučamo da se u budućoj namjeni poštuju povijesne i arhitektonske vrijednosti dvorca s posebnim naglaskom na zadržavanje postojećeg oblikovanja dvorca, rekonstrukcijom izvornih elemenata i očuvanja krajobraznog prostora – poručili su i ukazali na neizbježnost njegove hitne obnove, dok se njegovo stanje pogoršava i dalje.

Izvor:
Foto:

Kultura

Restauratorski odjel Ludbreg već 30 godina spašava ugrožena kulturna dobra

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.

Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.

Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.

U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.

Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.

Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.

U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.

Nastavite čitati

Kultura

Proslava 70. obljetnice muzeja Dvor Trakošćan uz otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: MKM/Dubravko Hrupa

U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.

Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.

– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.

Čestitke je uputio i župan Anđelko Stričak.

Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.

– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.

– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.

Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.

Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.

Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje