Varaždinsku županiju posjetio je danas, 27. prosinca, predsjednik Vlade Republike Hrvatske mr.sc. Andrej Plenković, koji je u pratnji osam ministara nazočio potpisivanju dokumenta – Razvojnog sporazuma sjever Hrvatske.
– Riječ je o Sporazumu za cijelo razvojno desetljeće sjevera Hrvatske, ali i za razvoj cijele Hrvatske. Istaknuo sam uvodno na sastanku kako je Hrvatska riješila sve svoje ključne nacionalne zadaće, imamo i demokraciju i državu i institucije, i naš je cilj nakon članstva u EU i NATO-u da pridonosimo gospodarskom razvoju i boljoj kvaliteti života naših građana diljem Hrvatske. Upravo to je smisao ovoga Sporazuma koji je inspiriran vrlo kvalitetnom provedbom sporazuma za Slavoniju, Baranju i Srijem. Sada smo i za sjever Hrvatske uspostavili sličan razvojni okvir. Upravo će, stoga, korištenje i nacionalnih sredstava i EU sredstava i sredstava javnih poduzeća u idućem razdoblju biti prioritet – izjavio je premijer Plenković u atriju Varaždinske županije, nakon što je u jutarnjim satima obišao tvrtku Vindija te gradilište Medicinske škole Varaždin koja će postati regionalni centar kompetentnosti inovativnih zdravstvenih tehnologija.
Očekuje da se, bilo po prioritetima za svaku od ovih pet županija, ili zajedničkim projektima za sve njih, za nekoliko godina osjeti poboljšana kvaliteta života i ulaganja na ovom području.
Premijera Andreja Plenkovića i ministre Davora Božinovića, Mariju Vučković, Natašu Tramišak, Ninu Obuljen Koržinek, Nikolinu Brnjac, Olega Butkovića, Darka Horvata, Vilija Beroša te Radovana Fuchsa ugostio je župan Varaždinske županije Anđelko Stričak. Potpisivanju Sporazuma nazočili su i župani još četiri sjeverozapadnih hrvatskih županija – Darko Koren, Marko Marušić, Željko Kolar te Matija Posavec.
– Koliko je ovaj Razvojni sporazum važan govori i to da nismo naišli na podatak da bi u Varaždinskoj županiji, a i u drugim županijama sjevera Hrvatske, ikad bilo takve podrške ulaganjima. Svrha potpisivanja ovog Sporazuma jest da se između Vlade i županija usuglase razvojni prioriteti, utvrdi način suradnje i naravno, izvori financiranja. Sporazumom dižemo kvalitetu života naših građana u područjima kao što su zdravlje i kvaliteta života, energija i održivi okoliš, promet i mobilnost, sigurnost, digitalno društvo, kulturna baština, turizam i kreativno društvo, obrazovanje i regionalna infrastruktura. Pokrivamo sve ono što nam je bitno za daljnji razvoj, odnosno napredak ne samo Varaždinske županije, nego cijelog sjevera Hrvatske – istaknuo je župan Anđelko Stričak.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak naglasila je da su ulaganja u ovih pet županija vrijedna 15,2 milijarde kuna.
– Sa županima pet županije sjeverne Hrvatske definirali smo jasne strateške i kapitalne projekte koje trebaju podići razvoj konkurentnosti i kvalitetu života stanovnika na ovom području. Projekti su to dominantno prometa i mobilnosti kako unutar samih županija, tako i onih projekata koje međusobno povezuju županije i sa glavnim prometnim pravcima Hrvatske. Osim toga, regionalna obrazovna i zdravstvena infrastruktura, obnova kulturne baštine i drugi gospodarski projekti svakako će podići kvalitetu života na sjeveru Hrvatske – navela je ministrica Tramišak.
Projekti Varaždinske županije ukupne su vrijednosti gotovo 1,5 milijarde kuna:
Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu – Sveučilišni Kampus Varaždin – Faza II (vrijednost 186.787.177 kuna)
Varaždinska županija s partnerom Glazbenom školom Varaždin – Palača Erdody Patačić – umjetničko obrazovni centar sjeverne Hrvatske (vrijednost 110.000.000 kuna)
Varaždinska županija s partnerima Općina Mali Bukovec i Bukotermal d.o.o. – Izgradnja geotermalne elektrane (vrijednost 615.000.000 kuna)
Varaždinska županija s partnerom Srednja škola Arboretum Opeka – Revitalizacija Arboretuma Opeka u Marčanu (vrijednost 58.492.550,92 kuna)
Varaždinska županija – Obnova i prenamjena dvorca Šaulovec u Europski talent centar – Centri izvrsnosti Varaždinske županije (vrijednost 25.000.000 kuna)
Varaždinska županija – Znanstveno-nastavno-tehnologijski STEM centar Sveučilišta Sjever u Varaždinu (vrijednost 32.000.000 kuna)
Uz to, predviđeno je i 17,5 milijuna kuna za pripremu projektno-tehničke dokumentacije.
Dodajmo da su velika financijska sredstva planirana i za gospodarstvo sjevera Hrvatske putem Plana za industrijsku tranziciju (100 milijuna eura).
Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).
Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.
U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.
– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.
– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.
Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.
Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.
– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.
U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).
Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.
Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.
ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.
Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.
Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?
To su ključne stvari – sve ostalo je magla.
Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
