Sve je više traktora i radnih strojeva na cestama, za neosigurane kazne do 6600 eura
Dolaskom lijepog vremena započinju i poljoprivredni radovi te će na prometnicama tijekom narednih dana biti više traktora i radnih strojeva....
Bolje dani
Još šest općina j jedan grad iz Varaždinske županije ubuduće bi trebalo imati Status potpomognutog područja.
Prema Studiji procjene novog modela izračuna razvijenosti jedinica lokalne samouprave čiju je izradu naručilo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, potpore bi, uz one koji ih dobivaju i dosad, dobili Breznički Hum, Jalžabet, Klenovnik, Lepoglava, Maruševec, Petrijanec i Vinica.
Dosad je u potpomognutu skupinu ulazilo 264 hrvatskih gradova i općina, a buduće bi bilo njih 305. To znači da će 41 nova jedinica lokalne samouprave ubuduće moći računati na državne poticaje i one iz europskih fondova.
Uz dosadašnjih pet kriterija koji, uz ostalo, mjere dohodak i nezaposlenost, sada se računaju tri nova, a oni uzimaju u obzir demografske elemente, odnosno starenje stanovništva i fakultetsko obrazovanje.
Novim izračunom razvijenosti, smatraju autori Studije, dobit će se “bolja i pravednija” raspodjela sredstava.
Što će promjena statusa značiti za općine i gradove, teško je točno utvrditi, ali autori studije iznose procjenu na temelju postojećeg sustava raspodjele prihoda od poreza na dohodak.
Prema svim izračunima, dodaju autori,učinak novog sustava po jedinici iznosi oko 700 tisuća kuna, a ukupno za lokalnu samoupravu oko 28,7 milijuna kuna, piše u Studiji.
Izvor:
Foto:
Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.
Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.
No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.
Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.
Izvor: Danica
I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen
Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.
Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.
Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.
Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.
Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.