Varaždinski kipar Nikola Vudrag izlaže na prvom Malteškom bijenalu suvremene umjetnosti
Varaždinski kipar Nikola Vudrag izlaže na prvom Malteškom bijenalu suvremene umjetnosti, koji se održava od 13. ožujka do 31. svibnja...
Izložbom „Tkanje života“ studenta riječke Akademije primijenjenih umjetnosti Dominika Višnjića u ponedjeljak, 7. ožujka, nastavit će se treća sezona programa „Podrum ponedjeljkom“ u organizaciji varaždinskog Filmsko-kreativnog studija VANIMA.
Bit će izloženo desetak originalnih grafičkih listova izrađenih u tehnikama visokog i dubokog tiska, kao i nekoliko grafičkih knjiga nastalih suvremenom tehnikom tetrapak tiska, a koncept izložbe uključuje i projekciju kraćeg filma.
Izložba „Tkanje života“ spoj je dviju serija radova, a to su „Tragovi identiteta“ i „Tkanje životnih linija“. Grafike i grafičke knjige iz serije pod nazivom „Tragovi identiteta“, nastale su nakon dugogodišnjeg istraživanja i rekonstrukcije narodne nošnje iz autorovog rodnog sela, što također predstavlja jedno od brojnih područja Višnjićevog zanimanja.
U traganju za identitetom ovaj se mladi univerzalni umjetnik u izradi svojih grafika poslužio strukturama i bojama kao i motivima s narodne nošnje, postigavši neobično dojmljiv, istovremeno i nenametljiv spoj tradicionalnih simbola i suvremenog likovnog izraza.
U jednoj od grafičkih knjiga ispisani su fragmenti tekstova tradicionalnih pjesama, a u jednu je autor ispisao imena svojih predaka, članova obiteljske zadruge Kobal iz Zbelave, velike zajednice u kakvima se na selu nekad živjelo.
Serijom radova „Tkanje životnih linija“ što sačinjava drugi dio izložbe, Višnjić simbolički govori o značenju osoba koje su u nekom trenutku, na određenom mjestu prošle kroz naš život, uspoređujući ispreplitanje životnih linija s nitima na tkalačkom stanu koje se u središtu radijacije preklapaju u jedinstvenu plohu.
Likovna atraktivnost izložbe „Tkanje života“ i njena koncepcijska zaokruženost te aktualnost i zanimljivost promišljanja Dominika Višnjića, kao i sve brojnija recentna priznanja njegovim radovima, nesumnjivo najavljuju sjajnu karijeru koja mu predstoji.
O autoru
Dominik Višnjić rođen je 10. travnja 2000. Završio je Srednju strukovnu školu u Varaždinu, smjer Grafički dizajn.
Bavi se grafičkim dizajnom, grafikom i slikarstvom. Dugogodišnji je član udruge za očuvanje tradicijske kulturne baštine Kučana i Zbelave “Hajdina”.
U sklopu Udruge održava predavanja o tradiciji okolice Varaždina, bavi se proučavanjem, rekonstrukcijom te izradom narodnih nošnji i voditelj je folklorne sekcije.
Likovne radove izlagao je na dvije samostalne i više skupnih izložbi, uspješno sudjelujući na nekoliko međunarodnih i državnih likovnih natječaja, gdje je za svoje radove primio više nagrada i posebnih pohvala.
Trenutno studira na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci, smjer Likovna pedagogija.
U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.
Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.
-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.
Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.
–Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.
Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.
U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.
Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.
U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.
Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.
Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.
U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.
Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.
U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.