Povežite se s nama

U fokusu

Od jeseni u Marofu medicinski smjer i besplatne knjige za prvu godinu

Objavljeno:

- dana

ZA BUDUĆNOST

Gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač i njegova ekipa od prvog su si radnog dana u Gradskom poglavarstvu zacrtali obrazovanje kao gradski prioritet. Jer, kako veli gradonačelnik Jenkač, obrazovanje je početak svega.

– Bez obrazovanih kadrova ne možemo imati konkurentno gospodarstvo, a bez zdrave ekonomije nema ni prosperiteta. To su jasno posložene stvari – govori Siniša Jenkač.
Na području Novog Marofa ima ukupno 11 školskih zgrada, a osim osnovnih škola, Grad ima i Srednju školu.
U Marofu su svjesni da će roditelji radije preferirati varaždinsko srednjoškolstvo od onoga lokalnog, pa je trenutačna misija privući učenike  u srednjoškolsku ustanovu  jednako kvalitetnu kao i one u Varaždinu, a čija je jedina „mana“ lokalni teren.

“Škola je dobra, u njoj rade odlični profesori, ali ljudi su desetljećima naviknuti da se u srednju školu odlazi u Varaždin, i uvijek je ‘bolje u susjedovom dvorištu’”

– Svi koji na jesen upišu našu srednju školu dobit će besplatne školske knjige, a i dalje ćemo ih stimulirati na razne načine. Škola je dobra, u njoj rade odlični profesori, ali ljudi su desetljećima naviknuti da se u srednju školu odlazi u Varaždin, i uvijek je „bolje u susjedovom dvorištu“ – svjestan je Siniša Jenkač.
Učenici će svoje obrazovanje ubuduće stjecati u puno boljim uvjetima nego dosad. Zgrada se energetski obnavlja, pa će u školskim klupama biti puno toplije i ugodnije, a Siniša Jenkač je također svjestan da je i izgled važan za odabir prostora u kojemu ćemo boraviti.

Novome Marofu nedostaju medicinski kadrovi, za koje ima posla u Specijalnoj bolnici

– Može reći što tko hoće, ali svi znamo da nas prije privuku lijepi prostori od zapuštenih. Pri dolasku u derutnu zgradu uopće nemate volju ući, a kamoli godinama provoditi dane u njoj. Psiha je grda stvar i trebamo je ozbiljno shvatiti. Ako se negdje ugodno osjećamo, volja nam je veća za sve, pa i za učenje – govori gradonačelnik i dodaje: – Jasno je da je puno važnije ono unutar zidova, što oko ne vidi, ali pridonosi ugodi i, najvažnije, zdravlju. Zgrada će se kompletno toplinski izolirati – stropovi, zidovi i podovi – zamijenit će se postojeća stolarija, modernizirati sustav grijanja, ugradit će se sunčana elektrana. Veći dio novaca je osigurala Varaždinska županija, a drugi dio su platili EU fondovi – govori.

Novome Marofu nedostaju medicinski kadrovi, za koje ima posla u Specijalnoj bolnici za kronične bolesti, osobito kad se Bolnica, prema očekivanju, ponovno vrati u okrilje Grada, nakon nekoliko godina „izleta“ u županijsku ingerenciju. Naime, nakon što su bolnice izašle iz sanacije, gradonačelnik više ne vidi razlog zbog kojeg bi Bolnicom i dalje upravljala Županija. Bolnica dobro posluje i nema gubitaka, pa u Gradu ne vide zašto bi se njezinim novcem plaćali dugovi Opće bolnice Varaždin.
Zbog svega toga je Grad od resornog ministarstva zatražio uvođenje medicinskog smjera u Srednju školu, a gradonačelnik poziva sve koji najesen završavaju osnovnu školu neka Srednju školu Novi Marof uzmu kao ozbiljnu opciju za upis.

Svi koji na jesen upišu prvi razred Srednje škole u Marofu, dobivaju knjige 

I Osnovna škola Novi Marof također će ubuduće biti ugodnije mjesto za boravak i učenje, ali i zdravije. Ugrađuje se toplinska fasada, stavljaju troslojna izostakla i zamjenjuje dotrajala stolarija, ali mijenja se i stari, nezdravi, azbestni pokrov.
Županija je za promjene osigurala 380 tisuća kuna, dok je Ministarstvo iz EU fondova osiguralo još 700 tisuća.
Osim u matične škole, investira se i u područne škole na marofskom području, a s obzirom na to da se demografija popravlja, u Gradu smatraju da su ovo najbolje investicije za budućnost Grada.

Izvor:
Foto: Marta Konjačić

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje