Povežite se s nama

U fokusu

Materijal skuplji za 100 %, nedostaje radnika u građevini, a cijene stanova i dalje rastu

Objavljeno:

- dana

Globalna ekonomska kriza negativno utječe na sve sektore gospodarstva, a pred velikim izazovima je i građevinski sektor. Kao što rastu cijene goriva, energenata, hrane i ostalih potrepština, rastu i cijene materijala potrebnog u građevinskim radovima. Paralelno s tim rastu i cijene stanova, na što pak utječe više čimbenika, od potražnje do državnih mjera.

Osim sa svime navedenim, građevina se godinama unazad suočava i s nedostatkom radne snage. O problemima građevinskog sektora razgovarali smo sa Željkom Uhlirom, državnim tajnikom u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

– Sve navedeno, od drastičnog poskupljenja osnovnih građevinskih materijala, kao i zastoja u dobavi tih materijala do nedostatka radne snage, predstavlja dosad najveće izazove u gospodarskom sektoru graditeljstva. Govorimo o globalnom poremećaju koji se ne događa samo u našoj državi – kaže nam Uhlir.

Može li država, i na koji način, sanirati krizu u građevinskom sektoru?

Različite su mogućnosti kojima država može pomoći gospodarskim sektorima kada zapadnu u krizu, no realni prijedlozi ovise uvijek o specifičnoj situaciji u kojoj se nalazi cjelokupno gospodarstvo države. U svakom slučaju, kada se pojavi kriza, potrebno je sinergijsko djelovanje državnih tijela i strukovnih udruženja.

U ovoj situaciji, konkretno, Vlada RH je donijela Zaključak o postupanju radi ublažavanja posljedica poremećaja cijena građevinskog materijala i proizvoda, kojim se pozivaju naručitelji koji imaju ugovore sklopljene u postupcima javne nabave da zajedno s ugovarateljima pristupe analizi ugovorenih jediničnih cijena građevinskih materijala i proizvoda za neizvršene ugovore o javnoj nabavi materijala i proizvoda.

Osim toga, HGK je održala niz savjetovanja i izdala Smjernice za provedbu postupaka priznanja razlike u cijeni na temelju ugovora o građenju u slučajevima porasta cijena pojedinih građevinskih materijala i proizvoda. Navedene smjernice uvelike pomažu izvođačima, ali i naručiteljima, koji u postupku priznavanja razlika cijena moraju imati revizorski trag i voditi računa o osjetljivim pitanjima antikorupcijskih mjera.

Ima li Hrvatska potencijala da sama proizvodi potreban materijal?

U današnjem povezanom svijetu nijedna država nije i ne može biti izolirana. U graditeljstvu se koristi jako velik broj različitih materijala i proizvoda. Neki od tih materijala i proizvoda se proizvode kod nas, ali skoro nemoguće je izgraditi i opremiti zgradu bez uvoznih komponenti.

Pred nama je i obnova nakon potresa. Može li država, odnosno Ministarstvo, izdati smjernice ili zakonske okvire kojima bi se to reguliralo?

Projekcija troškova obnove napravljena je prije ovih poremećaja i svakako će trebati voditi računa da se izvođače zaštiti, ali i osigura transparentan postupak priznavanja razlika u cijenama. Zakonski okvir postoji za takve situacije i sadržan je u Zakonu o obveznim odnosima, Zakonu o javnoj nabavi i novim Posebnim uzancama o gradnji. Uz to, napravljena su i dva dokumenta koja sam uvodno spomenuo, Zaključak Vlade RH i Smjernice HGK-a.

I na kraju, unatoč krizi, cijene nekretnina i dalje su visoke. Prema Vašim predviđanjima, hoće li u idućih godinu dana ipak doći do pada cijena?

Na tržištu nekretnina utjecaj na cijene imaju korisnici, investitori, developeri i državne mjere, i to na različite načine. Pritom treba imati u vidu da je cjenovna elastičnost potražnje stanova neelastična, a što je povezano s velikom potražnjom uz ograničenu izgradnju novih stanova. Također treba imati u vidu da se u nekretnine ulaže ne samo radi rješavanja stambenog pitanja nego i radi dodatnih prihoda, kao i radi štednje. Iz svega navedenog, osobno ne vidim mogućnost za smanjenje cijena nekretnina u doglednom razdoblju.

Nabaviti materijal na vrijeme i dobro platiti radnike

Stanje u građevinskom sektoru i sporu obnovu nakon potresa komentirao je i Zoran Andročec, predsjednik poslovnog udruženja Ingra-Det, koje okuplja tvrtke koje posluju u inozemstvu. On smatra da je obnovu trebalo prepustiti tržištu, a ne ponovno dokazivati koliko je državni aparat inertan i birokratiziran.

S druge strane, privatni sektor, u spomenutom slučaju građevina, prepušten je sam sebi.

– Ni u Njemačkoj ne teku med i mlijeko, a kriza iz razvijenih zemalja prelijeva se na Hrvatsku. Materijal je poskupio, nema ga ni dovoljno. Tvrtke koje nisu na vrijeme osigurale materijal i operativu sad jednostavno ne mogu ispuniti ugovorene poslove. Naši poslodavci nastoje zadržati radnike i biti konkurentni a istovremeno održati stabilno poslovanje – objasnio je Andročec.

Međimurska tvrtka Elting ima stabilno poslovanje i u krizi, a briga o radnicima i natprosječne plaće njihov su recept za uspjeh.

Glavna djelatnost im je proizvodnja, prodaja i montaža ventiliranih fasada i građevinske limarije. Trenutno zapošljavaju 80 radnika, od toga više od polovice u Njemačkoj na izaslanju preko gospodarsko-interesnog udruženja Ingra-Det, a ostali rade u Hrvatskoj i Sloveniji. Rade na velikim i tehnički izrazito zahtjevnim građevinskim projektima, od kojih nemali broj čini perjanicu investicijskih projekata u EU-u. Plaće u Eltingu iznad su prosjeka.

Dragutin Novak, vlasnik Eltinga, kaže da poslovanje tvrtke temelji na konstantnoj težnji za izvrsnošću i kvalitetom, ali i zadovoljnim radnicima.

– Situacija je daleko od idealne, cijene metala porasle su i do 100 %, a građevinski sektor suočava se i s problemom nestašice pojedinih materijala. Mi zato nabavljamo sve potrebne materijale odmah nakon ugovaranja poslova, tako da nam je poslovanje stabilno. Stoga nam je glavni fokus na radnicima. Svjesni smo da je zadovoljan radnik najbolji radnik i mi im nastojimo pružiti uvjete kakve zaslužuju. Uz plaću, vrlo je važna i radna atmosfera. Obiteljska smo tvrtka i nastojimo da takvo ozračje bude i u poslovanju, od pogona do gradilišta. Imamo sve više zainteresiranih radnika iz Slavonije, to su vrijedni ljudi i dobrodošli su u našu tvrtku – rekao nam je Dragutin Novak.

Što se pak tiče izaslanih radnika u Njemačkoj, uz redovne njemačke plaće, plaćeni su im i njemački godišnji odmor, božićnice, uskrsnice, dječji darovi i slično.

Plaće radnicima Eltinga u Njemačkoj se kreću od 2200 do 3500 eura, a u Hrvatskoj od 1000 do 1500 eura.

– Iz godine u godinu plaće u Eltingu rastu, pratimo rast tarifnih ugovora i rast troškova života. I dalje se namjeravamo razvijati i širiti poslovanje. Ove godine započinjemo s novim ciklusom investiranja, u kojem smo stavili fokus na naprednu tehnologiju. Zato imamo potrebu za zapošljavanjem u Njemačkoj, ali i u Hrvatskoj, u našem proizvodnom pogonu u Pušćinama – kaže Novak.

U fokusu

Predrag Štromar nastavlja zastupati građansku, civiliziranu i umjerenu politiku

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Konstituiranjem 11. saziva Hrvatskog sabora i polaganjem prisege, saborski zastupnik HNS-a Predrag Štromar započeo je svoj četvrti zastupnički mandat. Djelovat će u Klubu zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika zajedno sa zastupnicima Amirom Hodžićem i Veljkom Kajtazijem.

U svom radu i borbi za još prosperitetniju i uspješniju Hrvatsku i dalje ću biti snažno posvećen interesima i potrebama prije svega našeg Sjevera, kako bi i u narednom periodu ostvarili zacrtane ciljeve u realizaciji programa i projekata koji su pred nama – poručio je Predrag Štromar.

Posebnu pažnju, naglasio je Štromar, posvetit će zaštiti i jačanju liberalnih vrijednosti,  kako bi se  očuvali dostignuti standardi u zaštiti i promicanju ljudskih i manjinskih prava i dodatno ih ojačali.

Zastupajući politike HNS-a, Predrag Štromar i dalje će u Hrvatskom saboru biti glas građanske, civilizirane i umjerene politike kako bi očuvali političku stabilnost i kontinuitet razvojnih programa i reformi.

Nastavite čitati

U fokusu

Ostvarena rekordna izdvajanja Varaždinske županije za udruge civilnog društva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Besplatne radionice za sve koji pružaju palijativnu skrb najteže oboljelim sugrađanima, promocija lokalno proizvedene hrane te proizvoda i usluga OPG-ova, omogućavanje  sportskih aktivnosti osobama s invaliditetom te poticanje mladih da aktivnije sudjeluju u društvenom životu i očuvanju povijesne baštine – to su četiri od čak 251 programa udruga koji će zahvaljujući potpori Varaždinske županije biti provedeni tijekom ove godine.

Rezultate Javnog natječaja za financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge na području Varaždinske županije u 2024. predstavio je danas župan Anđelko Stričak na prigodnoj svečanosti u Županijskoj palači na kojoj je bio predsjednik Županijske skupštine dr. sc. Josip Križanić, kao i županijski pročelnici Renata Skoko, dr. sc. Miroslav Huđek, Ljubica Božić i Darko Majhen.

– Nakon što smo dodijelili sredstva za različite programe u kulturi i sportu, po ovom javnom pozivu dodijeljujemo ukupno 235.425 eura za programe 251 udruge. Provodit će niz programa koji se odnose na gotovo sva područja života, na podršku osobama s invaliditetom, zaštitu zdravlja, socijalnu skrb, zaštu okoliša, na vatrogasce, branitelje, dragovoljce, ribolovce, lovce, poljoprivredne proizvođače,… Iz godine u godinu povećavamo sredstva za rad naših udruga. Često ističem da treba vrednovati trud i angažman svih njihovih članova, jer Županija mora prepoznati i podržati rad i entuzijazam svakoga tko je voljan sudjelovati u radu udruga te dati svoje slobodno vrijeme i novac – istaknuo je župan Stričak.

Podsjetio je da je za programe u kulturi dodijeljeno 206.330 eura, a za sportske udruge 280 tisuća eura.

– Ovo su rekordna izdvajanja Varaždinske županije za civilno društvo. Za programe udruga prijavljene kroz tri natječaja izdvojili smo 721.755 eura ili 15,8 posto više nego prošle godine, koja je tada bila rekordna – naveo je župan Stričak. 

Svečanost je bila prilika da se predstave programi udruga iz različitih područja.

Hrvatsko društvo medicinskih sestara u palijativnoj skrbi osnovano je 2015. godine, a s ciljem osnaživanja i stručnog usavršavanja medicinskih sestara u palijativnoj skrbi. Društvo ima sjedište u Varaždinu, gdje je i osnovano, ali djeluje na području cijele Hrvatske. Podršku Županije dobili su za program „Dostojanstvo palijativne skrbi u kući“.

– Naše Društvo je prije 10 godina osnovano u Domu zdravlja Varaždinske županije, kada je i započelo s intenzivnim zagovaranjem palijativne skrbi na području cijele Hrvatske. Kroz sve te godine članovi našeg društva sudjeluju u razvoju palijativne skrbi u suradnji s nadležnim ministarstvima i komorama, obrazovnim sustavom, radom u službama specijalističke palijative. Svoje znanje i vještine prenose organiziranjem besplatnih radionica za sve koji na bilo koji način pružaju palijativnu skrb. Upravo zbog toga nam je svih ovih godina iznimno važna podrška Varaždinske županije. Ovim projektom, kao i svima prethodnima želja nam je osnažiti sve one koji pružaju palijativnu skrb na području Varaždinske županije putem besplatnih radionica. Poznato je da oko 75 posto bolesnika želi do kraja svoga života ostati kod kuće, a naša dužnost kao zajednice je da im to omogućimo na dostojanstven način, što smo i istaknuli u nazivu ovogodišnjeg projekta – rekla je Nataša Dumbović, tajnica i jedna od osnivača Hrvatskog društva medicinskih sestara u palijativnoj skrbi, koja je prvi koordinator za palijativnu skrb u Hrvatskoj koji je ugovoren s HZZO-om. 

Lokalna akcijska grupa – Sjeverozapad sjedište ima u Lepoglavi, jedan su od 58 LAG-ova u Hrvatskoj, a djeluju na području sjeverozapadnog dijela županije koje obuhvaća 15 gradova i općina. Glavna zadaća LAG-a je promicati ruralni razvoj i pružati direktnu potporu lokalnom stanovništvu, a putem LEADER programa – inicijative Europske unije za potporu projektima koji će oživjeti ruralna područja i stvoriti nova radna mjesta. Potporu Županije dobili su za program „Promocija poljoprivrede i poljoprivrednih proizvoda s područja LAG-a Sjeverozapad“.

– Među 58 lokalne akcijske grupe u Hrvatskoj, LAG Sjeverozapad je sigurno u samom vrhu uspješnosti u provedbi natječaja iz Programa ruralnog razvoja. U proteklom programskom razdoblju dodijelili smo više od 2 milijuna eura bespovratnih sredstava kroz natječaje za male poljoprivrednike te za 14 jedinica lokalne samouprave s našeg područja. Kroz Mjeru 6.3. bespovratnim sredstvima podržali smo naše male poljoprivredne proizvođače, koji su tim sredstvima uglavnom obnovili poljoprivrednu mehanizaciju i tako povećali svoju konkurentnost na tržištu. Zahvaljujući Mjeri 7.4. općine i gradovi na našem području realizirali su projekte koji su prijavili na natječaj LAG-a, a koji su uglavnom bili vezani uz malu društvenu infrastrukturu. Na natječaj Županije javili smo se kako bismo proveli program za koji putem LEADER programa ne možemo dodjeljivati potpore, pa vam zahvaljujem što ste prepoznali naše program. Putem njega ćemo prvenstveno podizati svijest o važnosti lokalno proizvedene hrane, promovirati proizvode i usluge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te organizirati edukacijske radionice za naše poljoprivrednike – rekao je Emil Tkalec, LEADER menadžer i tajnik LAG-a Sjeverozapad.

Parasportski savez Varaždinske županije djeluje od 1992. godine, a okuplja osam klubova: Parapikado klub Varaždin, Klub paraviseće kuglane Varaždin, Parašahovski klub Varaždin, Boćarski klub cerebralne i dječje paralize Varaždin, Boćarski klub osoba s invaliditetom Hvidra Varaždin, Plivački klub Vidra, Parastolnoteniski klub osoba s invaliditetom Varaždin i Košarski klub invalida Varaždin. Na natječju su dobili potporu za svoj program „Sport za sve – parasportski program za osobe s invaliditetom u Varaždinskoj županiji“, o čemu je više rekao tajnik Saveza Krunoslav Pavlinec.

– Glavni cilj ovog našeg programa je osigurati pristupačne sportske aktivnosti za osobe s invaliditetom, a time u osam naših klubove uključiti nove članove, pa tako i djecu i mlade s teškoćama u razvoju. Angažirat ćemo stručne trenere i podršku za bavljenje pikadom, šahom, boćanjem, visećom kuglanom i boccijom. Bilo kakva sportska aktivnost ima pozitivne učinke na zdravlje osoba s invaliditetom, no isto tako želimo doprinijeti socijalnoj integraciji te potaknuti zajedništvo, prijateljstvo i druženje među članovima našeg Saveza – rekao je Pavlinec.

Udruga Črni Maček Ludbreški već niz godina brižno čuva tradiciju fašnjakovanja u Ludbregu, staru 511 godina. Do 1998. djeluju kao Ludbreški fašnjanski odbor, a od 1998., dakle već 26 godina, kao udruga Črni Maček Ludbreški. Od Varaždinske županije su dobili potporu za program „Ludbreg – grad proštenište, hodočašća i legendi“. 

– Pod sloganom „Pravo na ponos naslijeđa i njegovanje tradicije običaja kraja i grada“ naša udruga njeguje narodne običaje našega grada i kraja. Ponosni smo što su pronađeni pisani dokumenti koji pokazuju da su se događanja slična fašnjaku u našem kraju odvijala još davne 1411. godine. Danas sudjelujemo u organizaciji raznih kulturnih i društvenih događanja u Ludbregu, kao što su Fašnjak, Rođendan Ludbrege, Ljetni cinkuš ludgreški, Ludbreški jesenski karneval i druge. S obzirom da Ludbreg ima i rimsko naslijeđe, ovim projektom ćemo nastojati animirati što veći broj mladih da aktivnije sudjeluju u društvenom životu i očuvanju povijesne baštine. Nažalost, u posljednje vrijeme, kao i većina drugih neprofitnih udruga, ”bijemo teški boj s financijama, zbog čega smo se i prijavili na ovaj natječaj. Zahvaljujemo Županiji što je prepoznala naš rad i program te nam dodijelila potporu – rekao je Dražen Filipović.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje