Na jezeru Trakošćan trenutno se vrše radovi na izmuljivanju jezera, što je i bio povod današnjeg obilaska radova.
Načelnik Općine Bednja Damir Poljak naglasio je da je projekt izumljivanja jedan od kapitalnih projekata u Općini Bednja.
– Ne moram ni reći koliko ovaj projekt znači za Općinu Bednja i Trakošćan, koliko jezero znači svima nama koji posjećujemo Trakošćan, i za samu revitalizaciju općine, kao i očuvanje okoliša i turizam općine Bednja. Hvala Hrvatskim vodama na ovim ulaganjima – naglasio je Poljak.
Župan Anđelko Stričak kazao je da Varaždinska županija podrška Hrvatskim vodama u provođenju ovog projekta. Uključena je bila u premještanje ribljeg fonda u obližnja jezera, a i stručne službe su Hrvatskim vodama na raspolaganju kako bi projekt bio što brži, istaknuo je župan pri obilasku jezera.
– Općina Bednja je ruralna općina, na tom području nema industrijske proizvodnje, ali je zato bogata kulturnim dobrima, dvorcem Trakošćan. Priroda je očuvana, i to je prednost za njihov daljnji razvoj. Vjerujem da će ova investicija, čišćenje mulja Trakošćanskog jezera, kad se završi i jezero opet napuni vodom, biti jedna lijepa turistička atrakcija i samim time doprinijeti da se turizam na ovom području dodatno razvija, kao bi mještani ovog područja zaradili koju kunu više s bavljenjem turizmom – kazao je Stričak.
Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković pojasnio je da Trakošćansko jezero bilo nužno isušiti kako bi ga učinili ljepšim, otpornijim na klimatske promjene i omogućili kvalitetnije uvjete staništa.
– Veliku smo pozornost posvetili i zaštiti fonda na ovom području, prethodno je zbrinuta riba s jezera, a imamo i privremeno vodeno stanište koje osvježava potok Čemernica, tako da dio prirode i života na ovom području nesmetano živi i obitava. U jezero mora ući mehanizacija, to se i dogodilo, nikla je trava te jezero sada više nalikuje livadi. Negdje suša pravi probleme, ali ovdje nam uvelike pomaže. Zahvaljujući povoljnim uvjetima, mogli smo započeti s radovima. Ispustili smo vodu s jezera, ali je bilo neprekidno prevlažno da bi mehanizacija mogla raditi. Naravno, nije se gubilo vrijeme, napravili su se pristupni putevi kako bi mehanizacija mogla obaviti svoj posao. Jezero Trakošćan je imalo na svojih 17 hektara zapremninu od oko 400.000 kubnih metara vode, no pokazalo se da je najmanje 50 % toga mulj. Tako da ćemo morati oko 200.000 kubika mulja izvući iz jezera. Zahvaljujući Županiji i Općini Bednja, moći ćemo ga privremeno zbrinuti i deponirati i nesmetano nastaviti s radom – istaknuo je direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković.
U idućih tri do četiri mjeseca će se izmuljiti cijelo jezero, a na jesen kreće zapunjavanje jezera i obnavljanje, odnosno vraćanje ribljeg fonda kako bi se što prije omogućilo da jezero ponovo bude jedan skladan dio sa samim dvorcem.
Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).
Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.
U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.
– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.
– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.
Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.
Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.
– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.
U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).
Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.
Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.
ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.
Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.
Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?
To su ključne stvari – sve ostalo je magla.
Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
